Što ti je najvažnije u životu?

“Pokaži mi put, kojim da idem” (PSALAM 143:8).

 1. Što je kralj Salamun zaključio o ljudskim nastojanjima i postignućima?

VJEROJATNO i ti, poput svakog čovjeka, osjećaš da je život pun aktivnosti i briga. Kada čovjek razmišlja o tome, neke od njih može označiti prijeko potrebnima. Druge aktivnosti i brige manje su važne ili čak isprazne. Činjenica da si to shvatio znači da se slažeš s jednim od najmudrijih ljudi koji su ikada živjeli, s kraljem Salamunom. Nakon detaljnog razmatranja životnih aktivnosti, zaključio je: “Boga se boj, i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku” (Propovjednik 2:4-9, 11; 12:13). Kakvo značenje imaju ove riječi za nas danas?

 2. Koje bi si temeljno pitanje trebali postaviti bogobojazni ljudi, i s kojim je to drugim pitanjima povezano?

² Ako se želiš ‘bojati Boga i držati njegove zapovijedi’, postavi si sljedeće izazovno pitanje: ‘Što mi je najvažnije u životu?’ Istina, vjerojatno nećeš svakodnevno razmišljati o tom pitanju, no zašto ga ne bi sada razmotrio? Zapravo, ono nameće neka druga pitanja povezana s njim, kao naprimjer: ‘Da li možda pridajem prekomjernu važnost svom poslu, zanimanju ili materijalnim stvarima? Kako se u to uklapaju moj dom, obitelj i moji voljeni?’ Mladi se mogu pitati: ‘Koliko mi pažnje i vremena oduzima obrazovanje? Da, jesu li mi hobi, sport, neki oblik zabave ili tehnologije najvažniji?’ Bez obzira na godine ili okolnosti, s pravom bismo se trebali pitati: ‘Koje mjesto u mom životu zauzima služba Bogu?’ Vjerojatno bi se složio da je potrebno postaviti prioritete. No kako i gdje možemo dobiti pomoć kako bismo ih mudro postavili?

 3. Što od kršćana zahtijeva postavljanje prioriteta?

³ “Najvažnije” u osnovi znači nešto što dolazi ispred svega ostalog ili što se treba prvo uzeti u razmatranje. Bez obzira na to jesi li Jehovin svjedok ili jedan od milijuna iskrenih istraživača Božje Riječi koji su povezani s njima, razmisli o ovoj činjenici: “Svemu ima vrijeme, i svakom poslu pod nebom ima vrijeme” (Propovjednik 3:1). To s pravom uključuje i pokazivanje ljubazne brige za obiteljske odnose (Kološanima 3:18-21). Ta briga zahtijeva svjetovni posao kako bi se valjano brinulo za svoje kućanstvo (2. Solunjanima 3:10-12; 1. Timoteju 5:8). A da bi promijenio ritam aktivnosti, možeš izdvojiti vrijeme za neki hobi, prigodnu zabavu ili rekreaciju. (Usporedi Marka 6:31.) No ipak, nakon što si ozbiljno razmislio, zar ne uviđaš da ništa od toga nije najvažnije u životu? Nešto drugo je još važnije.

 4. Kakve veze imaju reci iz Filipljanima 1:9, 10 s našim postavljanjem prioriteta?

⁴ Vjerojatno uviđaš da su biblijska načela koja nas vode važna pomoć u postavljanju prioriteta i donošenju mudrih odluka. Naprimjer, u Filipljanima 1:9, 10 (NW), kršćane se potiče da ‘sve više i više obiluju točnom spoznajom i potpunim razborom’. S kojim ciljem? Apostol Pavao je dodao: “Da biste se uvjerili u važnije stvari.” Zar to ne zvuči razumno? Razborit kršćanin može na temelju točne spoznaje odlučiti što treba biti na prvom mjestu — najvažnije — u njegovom životu.

Uzor u onome što je najvažnije

 5. Opisujući uzor za kršćane, kako Pisma pokazuju što je bilo najvažnije u Isusovom životu?

⁵ U riječima apostola Petra nalazimo dragocjen aspekt spoznaje: “Jer ste na to i pozvani, jer i Kr[i]st postrada za nas, i nama ostavi ugled [“uzor”, NW] da idemo njegovijem tragom” (1. Petrova 2:21). Da, da bismo došli do ključa rješenja što je najvažnije u životu, možemo ispitati što je Isus Krist mislio o tome. Psalam 40:8 je proročanski rekao o njemu: “Hoću činiti volju tvoju, Bože moj, i zakon je tvoj meni u srcu.” Evo kako je on izrazio istu misao: “Jelo je moje da izvršim volju onoga koji me je poslao, i da svršim njegov posao” (Ivan 4:34; Jevrejima 12:2).

 6. Kako možemo postići iste rezultate kakve je postigao Isus u stavljanju Božje volje na prvo mjesto?

⁶ Zapazi ono što je odlučujuće — vršenje Božje volje. Isusov primjer naglašava ono što njegovim učenicima s pravom treba biti najvažnije u životu, jer on je rekao da će “svaki koji je potpuno poučen bit (...) ravan svome učitelju” (Luka 6:40, St). A budući da je Isus hodio onako kako je to njegov Otac naumio, pokazao je da ćemo osjetiti ‘obilje radosti’ ako nam Božja volja bude najvažnija (Psalam 16:11; Djela apostolska 2:28). Uviđaš li što to znači? Ako Isusovi sljedbenici odluče da vršenje Božje volje bude najvažnija stvar u njihovom životu, uživat će u ‘obilju radosti’ i u pravom životu (1. Timoteju 6:19). Dakle, postoji više razloga da vršenje Božje volje bude na prvom mjestu u našem životu.

 7, 8. S kojim se kušnjama suočavao Isus, i što možemo naučiti iz toga?

⁷ Odmah nakon što je Isus simbolizirao svoje predstavljanje za vršenje Božje volje, Đavo ga je želio odvratiti od toga. Kako? Iskušavajući ga na tri područja. Isus je svaki put odgovorio na temelju Pisama, na nedvosmislen način (Matej 4:1-10). No čekale su ga daljnje kušnje — progonstvo, ismijavanje, Judina izdaja, lažne optužbe, a zatim smrt na mučeničkom stupu. Ipak, nijedna od tih kušnji nije uspjela Božjeg lojalnog Sina odvratiti od njegovog puta. U kritičnom času, Isus se molio: “Ne kako ja hoću nego kako ti. (...) Neka bude volja tvoja” (Matej 26:39, 42). Zar ne bi svaki od nas trebao biti duboko dirnut ovim aspektom uzora koji nam je ostavio te ‘istrajati u molitvi’ (Rimljanima 12:12, NW).

⁸ Da, kad postavljamo prioritete u životu, od posebne nam je pomoći božansko vodstvo, osobito ako se suočavamo s neprijateljima istine i protivnicima Božje volje. Prisjeti se kako se vjerni kralj David usrdno molio za vodstvo kad je doživio protivljenje neprijatelja. Razumjet ćemo to kada razmotrimo dio 143. psalma. To nam treba pomoći da razlučimo kako možemo ojačati svoj osobni odnos s Jehovom i ohrabriti se da bi vršenje Božje volje i dalje bilo na prvom mjestu u našem životu.

Jehova sluša i odgovara na naše molitve

 9. (a) Iako je David bio grešnik, što otkrivaju njegove riječi i djela? (b) Zašto ne smijemo prestati činiti ono što je ispravno?

⁹ Iako je bio grešan smrtnik, David je vjerovao da će Jehova saslušati njegovu usrdnu molbu. Ponizno je preklinjao: “Gospodine, usliši molitvu moju, primi moljenje moje po istini svojoj, usliši me po pravdi svojoj. I ne idi na sud sa slugom svojim, jer se ne će opravdati pred tobom niko živ” (Psalam 143:1, 2). David je bio svjestan svoje nesavršenosti, no njegovo je srce ipak bilo potpuno okrenuto Bogu. Stoga je bio uvjeren da će primiti odgovor u pravednosti. Zar nas to ne ohrabruje? Iako mi zaostajemo za Božjom pravednošću, možemo biti sigurni da nas on čuje ako nam je srce potpuno okrenuto njemu (Propovjednik 7:20; 1. Ivanova 5:14). I dok istrajemo u molitvi, moramo se usredotočiti na to da u ovim zlim danima ‘zlo nadvladamo dobrim’ (Rimljanima 12:20, 21; Jakov 4:7).

10. Zašto je David imao tjeskobnih razdoblja?

¹⁰ David je imao neprijatelje, kao što ih imamo i mi. I dok je bježao od Saula, prisiljen da traži utočište na usamljenim, nepristupačnim mjestima, i kao kralj kojeg su stalno napadali neprijatelji, David je imao tjeskobnih razdoblja. Opisao je kako je to djelovalo na njega: “Neprijatelj goni dušu moju, (...) posadjuje me u mrak (...). Trne u meni duh moj, nestaje u meni srca mojega” (Psalam 143:3, 4). Jesi li nekada imao razloga osjećati se slično?

11. S kojim se tjeskobnim trenucima suočavaju današnji Božji sluge?

¹¹ Pritisak neprijatelja, kušnje uzrokovane teškim ekonomskim poteškoćama, ozbiljna bolest ili drugi zabrinjavajući problemi doveli su neke iz Božjeg naroda do toga da klonu duhom. Povremeno su i njihova srca bila kao obamrla. Kao da su pojedinačno uzvikivali: “Trpljenja mnoga i velika bacio si na me: ali ti ćeš me opet oživiti (...). Opet me utješi” (Psalam 71:20, 21, St). Kako im je bila pružena pomoć?

Kako se suočiti s neprijateljskim nastojanjima

12. Kako se kralj David nosio s opasnostima i kušnjama?

¹² Psalam 143:5 ukazuje na to što je David učinio kad su ga pritisnule opasnosti i velike kušnje: “Pominjem dane stare, prebrajam sve poslove tvoje, razmišljam o djelima ruku tvojih.” David se prisjetio kako je Bog postupao sa svojim slugama te kako je i on sam doživio oslobođenje. Meditirao je o tome što je Jehova učinio za svoje veliko ime. Da, David je bio zainteresiran za Božja djela.

13. Kako će nam prisjećanje na drevne i suvremene primjere vjernih slugu pomoći da ustrajemo kad se suočavamo s kušnjama?

¹³ Zar se i mi često ne prisjetimo kako je Bog postupao sa svojim narodom? Svakako da se prisjetimo! To uključuje i izvještaj koji se sastoji od ‘tolikog oblaka svjedoka’ iz pretkršćanskog vremena (Jevrejima 11:32-38; 12:1, St). Pomazani kršćani u prvom stoljeću bili su također ohrabreni da se ‘opominju prvih dana svojih’ i onoga što su pretrpjeli (Jevrejima 10:32-34). A kako je s iskustvima Božjih slugu u suvremeno doba, poput onih koja su iznesena u knjizi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom (Jehovini svjedoci — objavitelji Božjeg Kraljevstva)?a Izvještaji koji su dokumentirani u toj knjizi i u drugim publikacijama olakšavaju nam sjetiti se kako je Jehova svom narodu pomagao pretrpjeti zabrane, zatvaranja, napade svjetine te koncentracione logore i logore za prisilni rad. Tu su i kušnje u ratom pogođenim zemljama kao što su Burundi, bivša Jugoslavija, Liberija i Ruanda. Kad dođe do protivljenja, Božji sluge ustraju zbog toga što održavaju snažan odnos s Jehovom. Njegova ruka podržava one kojima je vršenje njegove volje najvažnije u životu.

14. (a) Koji je jedan primjer osobe koju je Bog podržavao u situaciji koja je možda slična našoj? (b) Što možeš naučiti iz tog primjera?

¹⁴ Međutim, možda kažeš da nisi doživio takva brutalna zlostavljanja i možda smatraš da ne postoji velika vjerojatnost da ćeš ih ikada doživjeti. No Božja podrška svom narodu nije se uvijek osjećala samo u okolnostima koje bi neki mogli smatrati dramatičnima. On je podržao mnoge “prosječne” pojedince u “normalnim” okolnostima. Evo samo jednog od mnogih primjera: U Kuli stražari od 1. prosinca 1996. izišao je izvještaj koji je sastavila Penelope Makris. Kakvog li izvanrednog primjera kršćanske neutralnosti! Možeš li se prisjetiti što je sve pretrpjela od bližnjih, kako se borila s teškim bolestima i koje je napore uložila kako bi ostala u punovremenoj službi? A sjećaš li se njenog vrijednog iskustva u Mitiliniju? Smisao toga je sljedeće: Gledaš li na takve primjere kao na pomoć za sve nas u postavljanju prioriteta, u stavljanju vršenja Božje volje na prvo mjesto u svom životu?

15. Koji su neki od Jehovinih postupaka o kojima trebamo meditirati?

¹⁵ To nas jača da, poput Davida, meditiramo o Jehovinim aktivnostima. Da bi izvršio svoj naum, Jehova je načinio pripremu za spasenje posredstvom smrti svoga Sina, njegovog uskrsnuća i uzvisivanja (1. Timoteju 3:16). Uspostavio je nebesko Kraljevstvo, očistio nebo od Sotone i njegovih demona i obnovio pravo obožavanje na Zemlji (Otkrivenje 12:7-12). Izgradio je duhovni raj i blagoslovio svoj narod porastom (Izaija 35:1-10; 60:22). Njegov narod sada daje završno svjedočanstvo prije izbijanja velike nevolje (Otkrivenje 14:6, 7). Da, imamo o mnogočemu meditirati.

16. S čime trebamo biti zaokupljeni, i što će se na taj način usjeći u nas?

¹⁶ Ako se bavimo djelom Božjih ruku umjesto da smo zaokupljeni ljudskim nastojanjima, u nama će se usjeći misao da je Jehovina primijenjena snaga nesavladiva. Ipak, ta djela nisu ograničena samo na divna fizička djela stvaranja na nebu i na Zemlji (Job 37:14; Psalam 19:1; 104:24). Njegova divna djela uključuju i djela oslobađanja svog naroda od neprijateljskih tlačitelja, kao što to pokazuju primjeri njegovog drevnog izabranog naroda (2. Mojsijeva 14:31; 15:6).

Poznavati put kojim treba hoditi

17. Koliko je Jehova bio stvaran Davidu, i kako nas to može utješiti?

¹⁷ David se molio za pomoć da mu se ne bi isušili njegovi životni sokovi: “Pružam k tebi ruke svoje; duša je moja kao suha zemlja pred tobom. Pohitaj, usliši me; Gospodine, nestaje duha mojega, nemoj odvratiti lica svojega od mene; jer ću biti kao oni koji odlaze u grob” (Psalam 143:6, 7). David, koji je bio grešnik, znao je da je Bog svjestan njegove situacije (Psalam 31:7). Ponekad i mi možda mislimo da nam je opala duhovnost. No situacija nije beznadna. Jehova, koji čuje naše molitve, može ubrzati naš oporavak, osvježavajući nas posredstvom starješina punih ljubavi, članaka u Kuli stražari ili programskih točaka na sastancima koje izgledaju kao da su baš stvorene za nas (Izaija 32:1, 2).

18, 19. (a) Kakva treba biti naša usrdna molitva Jehovi? (b) U što možemo biti sigurni?

¹⁸ Povjerenje u Jehovu navodi nas da ga usrdno molimo: “Javi [mi] milost tvoju, jer se u tebe uzdam. Pokaži mi put, kojim da idem” (Psalam 143:8). Da li je iznevjerio sestru Makris, koja je bila izolirana na jednom grčkom otoku? Dakle, hoće li iznevjeriti tebe ako vršenje njegove volje bude najvažnija stvar u tvom životu? Đavo i njegovi posrednici voljeli bi spriječiti ili potpuno zaustaviti naše djelo objavljivanja Božjeg Kraljevstva. Bez obzira na to služimo li u zemljama gdje je pravo obožavanje općenito dozvoljeno ili tamo gdje je zabranjeno, naše su ujedinjene molitve u skladu s Davidovom molbom: “Izbavi me od neprijatelja mojih, Gospodine, k tebi pritječem” (Psalam 143:9). Naša sigurnost od duhovnih nevolja ovisi o prebivanju u zaklonu Najvišega (Psalam 91:1).

¹⁹ Naše uvjerenje o tome što je najvažnije jest čvrsto utemeljeno (Rimljanima 12:1, 2). Stoga se odupri nastojanjima svijeta da ti nameće ono što on smatra važnim u ljudskom poretku stvari. Dopuštaj da svaki aspekt tvog života odražava ono što znaš da je najvažnije — vršenje Božje volje (Matej 6:10; 7:21).

20. (a) Što učimo o Davidu iz Psalma 143:1-9? (b) Kako današnji kršćani odražavaju Davidov duh?

²⁰ Prvih devet redaka 143. psalma naglašava Davidov blizak osobni odnos s Jehovom. Kada su ga opkolili neprijatelji, otvoreno je preklinjao Boga za vodstvo. Izlio je svoje srce, tražeći pomoć da hodi ispravnim putem. Isto je i danas s ostatkom duhom pomazanih pojedinaca na Zemlji i s njihovim suradnicima. Svoj odnos s Jehovom smatraju dragocjenim i preklinju ga za vodstvo. Na prvom mjestu im je vršenje Božje volje, usprkos pritiscima Đavola i svijeta.

21. Zašto je važno dati dobar primjer ako poučavamo druge o tome što im treba biti najvažnije u životu?

²¹ Milijuni koji proučavaju Bibliju s Jehovinim svjedocima trebaju shvatiti da je vršenje Božje volje najvažnije. Možemo im pomoći da to razumiju kad obrađujemo 13. poglavlje knjige Spoznaja koja vodi do vječnog života, koje naglašava načela koja su potrebna da bi bili poslušni Riječi.b Naravno, mi im trebamo biti primjer u onome što ih poučavamo. Nakon relativno kratkog vremena, i oni će spoznati put kojim trebaju hoditi. Kad ti milijuni osobno shvate što im treba biti najvažnije u životu, mnogi će se osjećati potaknutima da učine korake predanja i krštenja. Nakon toga im skupština može pomoći da nastave hoditi putem života.

22. Koja će se pitanja razmatrati u sljedećem članku?

²² Mnogi spremno priznaju da Božja volja treba biti najvažnija stvar u njihovom životu. No kako Jehova progresivno poučava svoje sluge da vrše njegovu volju? Kakve im koristi to donosi? Ta će se pitanja razmatrati, zajedno s ključnim retkom iz Psalma 143:10, u sljedećem članku.

Poučeni za vršenje Jehovine volje

“Nauči me tvoriti volju tvoju, jer si ti Bog moj” (PSALAM 143:10).

 1, 2. (a) Kada trebamo biti poučeni, i s kojim realnim ciljem? (b) Zašto je od presudne važnosti biti poučen od Jehove?

SVAKOG dana koji proživi i u kojem je aktivan, čovjek može biti poučen nečemu korisnom. To je slučaj i s tobom i s drugima. No što se događa prilikom smrti? U tom stanju nije moguće biti poučen niti učiti. Biblija jasno kaže da mrtvi “ne znaju ništa”. U Šeolu, općem grobu čovječanstva, nema spoznaje (Propovjednik 9:5, 10). Znači li to da je uzaludno biti poučen sakupljajući spoznaju? To ovisi o tome što učimo i kako koristimo tu spoznaju.

² Ako smo poučeni samo svjetovnim stvarima, onda za nas nema trajne budućnosti. No nasreću, milijuni ljudi iz svih nacija poučeni su božanskoj volji i u izgledu im stoji vječni život. Temelj te nade leži u tome da su poučeni od Jehove, Izvora životodavne spoznaje (Psalam 94:9-12).

 3. (a) Zašto se može reći da je Isus bio prvi Božji učenik? (b) Koje jamstvo imamo da će Jehova poučiti ljude, i kakva će biti posljedica toga?

³ Božji prvorođeni Sin, njegov prvi učenik, bio je poučen da vrši Očevu volju (Priče Salamunove 8:22-30; Ivan 8:28). Isus je pak ukazao na to da će njegov Otac poučiti mirijade ljudi. Što stoji u izgledu onima od nas koji uče od Boga? Isus je rekao: “U prorocima stoji napisano: i biće svi naučeni od Boga. Svaki koji čuje od oca i nauči, doći će k meni. (...) Zaista, zaista vam kažem: koji vjeruje mene ima život vječni” (Ivan 6:45-47).

 4. Kako na milijune ljudi utječe božanska pouka, i što im stoji u izgledu?

⁴ Isus je citirao redak iz Izaije 54:13, koji je bio upućen Božjoj simboličnoj ženi, nebeskom Sionu. To se proročanstvo posebno odnosi na njene sinove, 144 000 duhom rođenih učenika Isusa Krista. Ostatak tih duhovnih sinova danas je aktivan, predvodeći globalni program poučavanja. Zbog toga i milijuni drugih koji sačinjavaju “veliko mnoštvo” izvlače korist iz Jehovinog poučavanja. Oni imaju jedinstvenu priliku da uče, a da ih u tome ne prekine smrt. Kako je to moguće? Pa, oni imaju mogućnost preživjeti ‘veliku nevolju’ koja se brzo približava i uživati vječni život na rajskoj Zemlji (Otkrivenje 7:9, 10, 13-17, NW).

Veći naglasak na vršenje Božje volje

 5. (a) Kako glasi godišnji citat za 1997? (b) Kako trebamo gledati na pohađanje kršćanskih sastanaka?

⁵ Tijekom 1997. Jehovini svjedoci, u preko 80 000 skupština diljem svijeta, dobro će zapamtiti uvodne riječi Psalma 143:10: “Nauči me tvoriti volju tvoju.” To će biti godišnji citat za 1997. Te riječi, vidljivo istaknute u Dvoranama Kraljevstva, služit će kao podsjetnik da su skupštinski sastanci istaknuto mjesto gdje se može dobiti božansko obrazovanje i gdje možemo sudjelovati u naprednom programu podučavanja. Pridružujući se svojoj braći na sastancima kako bi nas poučio naš Veličanstveni Podučavatelj, možemo se osjećati poput psalmista, koji je napisao: “Obradovah se kad mi rekoše: hajdemo u dom Gospodinov!” (Psalam 122:1; Izaija 30:20).

 6. Što trebamo priznati prema Davidovim riječima?

⁶ Da, mi želimo biti poučeni kako bismo vršili Božju volju, a ne volju našeg suparnika Đavla niti volju nesavršenih ljudi. Stoga, poput Davida, priznajemo Bogu kojeg obožavamo i kojem služimo: “Jer si ti Bog moj; duh tvoj blagi neka me vodi po stazi pravoj” (Psalam 143:10). Umjesto da se druži s ljudima koji ne govore istinu, David je više volio biti ondje gdje se vrši Jehovino obožavanje (Psalam 26:4-6). Uz Božji duh koji je upravljao njegovim koracima, David je mogao hoditi stazama pravednosti (Psalam 17:5; 23:3).

 7. Kako Božji duh djeluje na kršćansku skupštinu?

⁷ Veći David, Isus Krist, zajamčio je apostolima da će ih sveti duh naučiti svemu i podsjetiti ih na sve ono što im je on govorio (Ivan 14:26). Jehova je od Pentekosta progresivno otkrivao “dubine Božije” koje sadrži njegova napisana Riječ (1. Korinćanima 2:10-13). To je učinio kroz vidljivi kanal koji je Isus nazvao ‘vjernim i razboritim robom’. Taj kanal pruža duhovnu hranu koja se razmatra u programu poučavanja za skupštine Božjeg naroda diljem svijeta (Matej 24:45-47, NW).

Poučeni Jehovinoj volji na našim sastancima

 8. Zašto je toliko važno sudjelovati na Studiju Kule stražare?

⁸ Materijal na tjednom skupštinskom Studiju Kule stražare često obrađuje primjenu biblijskih načela. To nam zasigurno pomaže izlaziti na kraj sa životnim brigama. Na drugim se studijima razmatraju duboke duhovne istine ili biblijska proročanstva. Koliko samo možemo naučiti tijekom takvih razmatranja! Dvorane Kraljevstva su u vrijeme tih sastanaka u mnogim zemljama ispunjene do posljednjeg mjesta. Ipak, u nekim zemljama opada broj prisutnih na sastancima. Što misliš, zbog čega se to događa? Možda neki dopuštaju da ih svjetovni posao sprečava u tome da se redovito sastaju ‘da bi se podbuđivali k ljubavi i dobrim djelima’? Ili možda neki troše mnogo vremena na društvene aktivnosti ili gledanje televizijskog programa, pa im se čini da im je vremenski raspored suviše ispunjen da bi mogli stići na sve sastanke? Sjetimo se nadahnute opomene iz Jevrejima 10:23-25. Zar okupljanje radi primanja božanske poduke nije još važnije danas kad ‘vidimo da se približava dan sudnji’?

 9. (a) Kako nas Službeni sastanak može pripremiti za službu? (b) Kakav stav trebamo imati prema svjedočenju?

⁹ Jedna od naših najvažnijih odgovornosti jest služiti kao Božji sluge. Službeni sastanak je zamišljen tako da nas se pouči kako to možemo djelotvorno činiti. Učimo kako pristupiti ljudima, što im reći, kako postupiti kad pozitivno reagiraju, pa čak i što učiniti kad ljudi odbiju našu poruku (Luka 10:1-11). Budući da se na tom tjednom sastanku razgovara o djelotvornim metodama i da ih se prikazuje, bolje smo pripremljeni kako bismo doprli do ljudi od kuće do kuće, ali i kad propovijedamo na ulicama, parkiralištima, u javnom prijevozu, na aerodromima, na poslu ili u školi. U skladu s našom molbom: “Nauči me tvoriti volju tvoju”, trebamo iskoristiti svaku priliku da bismo činili onako kako nas je poticao naš Gospodar: “Da se svijetli vaše vidjelo pred ljudima, da (...) slave oca vašega koji je na nebesima” (Matej 5:16).

10. Kako možemo zaista pomoći ‘dostojnima’?

¹⁰ Na takvim se skupštinskim sastancima isto tako poučavamo da druge činimo učenicima. Kad jednom ustanovimo da postoji zanimanje ili kad uručimo literaturu, naš je cilj da prilikom vršenja ponovnih posjeta započnemo biblijske studije na domu. To je u jednu ruku slično onome kad su učenici ‘ostali kod dostojnih’ kako bi ih poučili o onome što je Isus zapovjedio (Matej 10:11; 28:19, 20). Budući da imamo izvanredna pomoćna sredstva, poput knjige Spoznaja koja vodi do vječnog života, zaista smo dobro opremljeni da možemo potpuno izvršiti svoju službu (2. Timoteju 4:5). Dok svakog tjedna pohađaš Službeni sastanak i Teokratsku školu propovijedanja, potrudi se da usvojiš, a zatim i primijeniš korisne misli koje će te preporučiti kao odgovarajuće osposobljenog Božjeg slugu, koji izvršava njegovu volju (2. Korinćanima 3:3, 5; 4:1, 2).

11. Kako su neki pokazali vjeru, prema riječima iz Mateja 6:33?

¹¹ Božja je volja da ‘najprije tražimo Kraljevstvo i pravdu njegovu’ (Matej 6:33). Pitaj se: ‘Kako bih primijenio ovo načelo ako bi mi zahtjevi na svjetovnom poslu [ili poslu mog bračnog druga] onemogućavali pohađanje sastanaka?’ Mnogi duhovno zreli pojedinci poduzimaju korake kako bi razgovarali o tome sa svojim poslodavcem. Jedna sestra, koja je punovremeni sluga, dala je svom poslodavcu do znanja da svaki tjedan treba slobodno vrijeme kako bi prisustvovala skupštinskim sastancima. Odobrio je njenu molbu. No htio je znati što se događa na sastancima, pa je tražio da i on prisustvuje. Ondje je čuo obavijest o predstojećem oblasnom kongresu. Rezultat toga bio je da je poslodavac uredio stvari tako da je cijeli dan proveo na kongresu. Kakvu pouku možeš izvući iz ovog primjera?

Boguodani roditelji poučavaju Jehovinoj volji

12. Što bi kršćanski roditelji trebali strpljivo i odlučno raditi da bi djecu poučili Jehovinoj volji?

¹² No skupštinski sastanci i kongresi nisu jedina priprema da bismo se poučavali božanskoj volji. Boguodanim je roditeljima zapovjeđeno da poučavaju svoju djecu, pružaju im stegu i odgajaju ih kako bi hvalila Jehovu i vršila njegovu volju (Psalam 148:12, 13; Priče Salamunove 22:6, 15). Da bismo to činili, trebamo svoju “djecu” voditi na sastanke gdje mogu ‘čuti i učiti’, no što je s njihovim poučavanjem svetim spisima kod kuće? (5. Mojsijeva 31:12; 2. Timoteju 3:15). Mnoge su obitelji savjesno započele s programom redovitog obiteljskog biblijskog studija, no ubrzo su dopustile da studij postane neredovit ili da se prekine. Jesi li i ti to doživio? Hoćeš li zaključiti da je preporuka da se održava redoviti studij neprikladna ili da je tvoja obitelj toliko različita da ta preporuka jednostavno nije primjenjiva na tvoj slučaj? Roditelji, bez obzira na okolnosti, ponovno pročitajte odlične članke “Naše bogato duhovno nasljeđe” i “Nagrade za ustrajnost” u Kuli stražari od 1. kolovoza 1995.

13. Kakvu korist mogu imati obitelji od razmatranja dnevnog citata?

¹³ Obitelji se ohrabruje da im razmatranje dnevnog citata iz Dnevnog razmatranja Pisama postane navikom. Već je i samo čitanje citata i komentara korisno, no korisnije je razgovarati o citatu i primijeniti ga. Naprimjer, ako se razmatra Efežanima 5:15-17 (NW), članovi obitelji mogu raspravljati o tome kako ‘iskupiti povoljno vrijeme’ za osobni studij, za sudjelovanje u nekom obliku punovremene službe i za brigu oko drugih teokratskih zadataka. Da, obiteljski razgovor o dnevnom citatu može pojedinca ili više njih dovesti do toga da ‘i dalje uočavaju [u potpunijoj mjeri] što je volja Jehovina’.

14. Kakvi bi učitelji trebali biti roditelji prema 5. Mojsijevoj 6:6, 7, i što to zahtijeva?

¹⁴ Roditelji moraju biti marljivi učitelji svoje djece (5. Mojsijeva 6:6, 7). No to nije samo stvar ukoravanja ili zapovijedanja djeci. Otac i majka trebaju također slušati, jer će tada moći bolje zamijetiti što djeci treba protumačiti, razjasniti, objasniti ili ponoviti. Roditelji u jednoj kršćanskoj obitelji potiču otvorenu komunikaciju, ohrabrujući djecu da postavljaju pitanja o onome što ne razumiju ili što ih zabrinjava. Tako su saznali da njihov sin, tinejdžer, ne može razumjeti da Jehova nema početak. Roditelji su se koristili podacima iz publikacija Društva Watch Tower koji ukazuju na to da je općepoznato da su vrijeme i prostor beskonačni. To je poslužilo da se razjasni to pitanje i sin je bio zadovoljan. Zato si uzmi vremena kako bi jasno i iz Pisama odgovorio na pitanja svoje djece i tako im pomogao uvidjeti da učenje o tome kako vršiti Božju volju može donijeti veliko zadovoljstvo. Čemu se još poučava Božji narod danas — i mladi i stariji?

Poučeni da ljube i da se bore

15. Kada bi mogla biti na ispitu iskrenost naše bratske ljubavi?

¹⁵ U skladu s Isusovom novom zapovijedi, mi smo ‘od Boga naučeni da se ljubimo među sobom’ (1. Solunjanima 4:9). Kad je sve mirno i bez problema, mogli bismo misliti da ljubimo svu braću. No što se događa kad se pojave osobne nesuglasice ili kad nas drugi kršćanin uvrijedi riječima ili nekim postupkom? Tada bi na ispitu mogla biti iskrenost naše ljubavi. (Usporedi 2. Korinćanima 8:8.) Što nas uči Biblija, kako postupiti u takvim situacijama? Kao prvo, trebamo se truditi da pokažemo ljubav u punom smislu (1. Petrova 4:8). Umjesto da gledamo na vlastite interese, da nas provociraju neznatni nedostaci ili da pamtimo uvredu, trebamo raditi na tome da ljubav pokrije mnoštvo grijeha (1. Korinćanima 13:5). Mi znamo da je to Božja volja, jer tako nas uči njegova Riječ.

16. (a) Kakvoj vrsti ratovanja se poučavaju kršćani? (b) Kako smo opremljeni?

¹⁶ Iako mnogi ne bi povezali ljubav i ratovanje, ratovanje je još nešto čemu smo poučeni, no radi se o posebnoj vrsti ratovanja. David je priznao da je ovisan o tome da ga Jehova pouči kako voditi rat, iako je to u njegovo vrijeme uključivalo i doslovnu borbu protiv Izraelovih neprijatelja (1. Samuelova 17:45-51; 19:8; 1. Carevima 5:3; Psalam 144:1). Kakva je naša borba danas? Naše oružje nije tjelesno (2. Korinćanima 10:4). Naša je borba duhovna, i zbog toga moramo biti opremljeni duhovnim oružjem (Efežanima 6:10-13). Jehova nas posredstvom svoje Riječi i svog sakupljenog naroda poučava kako voditi uspješnu duhovnu borbu.

17. (a) Koju taktiku koristi Đavo kako bi nas zaokupio? (b) Što bi bilo mudro izbjegavati?

¹⁷ Đavo na prijevarne, podmukle načine često koristi svjetovne elemente, otpadnike i druge protivnike istine kako bi nas zaokupio sporednim stvarima (1. Timoteju 6:3-5, 11; Titu 3:9-11). To je kao da vidi da nema velikih izgleda da nas nadvlada direktnim, frontalnim napadom, pa nas pokušava prevariti tako da nas navede da izražavamo svoje nezadovoljstvo i bavimo se nerazboritim zapitkivanjima koja nemaju nikakve duhovne vrijednosti. Kao oprezni ratnici, trebamo paziti na takve opasnosti kao što pazimo na frontalne napade (1. Timoteju 1:3, 4).

18. Što je zapravo uključeno u to da više ne živimo za sebe?

¹⁸ Mi ne unapređujemo ljudske želje niti volju nacija. Jehova nas je pomoću Isusovog primjera naučio da više ne smijemo živjeti za sebe; umjesto toga, trebamo se naoružati istim duševnim raspoloženjem kakvo je imao Krist Isus i živjeti za vršenje Božje volje (2. Korinćanima 5:14, 15). Možda smo u prošlosti živjeli vrlo neumjerenim, razuzdanim životom, rasipajući dragocjeno vrijeme. Ovaj zao svijet obilježavaju bučne zabave, pijanke i nemoral. Zar nismo zahvalni što smo sada, kada smo poučeni vršiti Božju volju, odvojeni od ovog pokvarenog svijeta? Stoga, neka bismo vodili tešku duhovnu bitku kako se ne bismo upleli u prljave svjetovne postupke (1. Petrova 4:1-3).

Poučeni da koristimo sebi samima

19. Koje koristi povlači za sobom kad je netko poučen Jehovinoj volji i zatim je vrši?

¹⁹ Prijeko je potrebno da shvatimo kako će nam to što smo poučeni vršiti Jehovinu volju uvelike koristiti. Razumljivo je da moramo učiniti svoj dio, obraćajući pomnu pažnju na to da učimo, a zatim i slijedimo poduke koje dobivamo posredstvom njegovog Sina kao i posredstvom njegove Riječi i sakupljenog naroda (Izaija 48:17, 18; Jevrejima 2:1). Postupajući tako, bit ćemo ojačani da zauzmemo čvrst stav u ovim nevoljnim vremenima i da sretno prebrodimo predstojeće oluje (Matej 7:24-27). Već sada možemo ugađati Bogu, vršeći njegovu volju i tada nam je zajamčeno da su naše molitve uslišene (Ivan 9:31; 1. Ivanova 3:22). A doživjet ćemo i istinsku sreću (Ivan 13:17).

20. O čemu bi bilo dobro meditirati dok tijekom 1997. gledamo godišnji citat?

²⁰ Tijekom 1997. imat ćemo često priliku čitati i razmatrati godišnji citat, Psalam 143:10: “Nauči me tvoriti volju tvoju.” I dok to činimo, iskoristimo neke prilike kako bismo se osvrnuli na pripreme koje je Bog načinio za nas da bismo bili poučeni, kao što je izloženo ranije. I iskoristimo meditiranje o tim riječima kao poticaj da bismo postupali u skladu s tom usrdnom molbom, znajući da onaj “koji tvori volju Božiju ostaje do vijeka” (1. Ivanova 2:17).