Pokazuj ljubav i poštovanje pazeći na svoj govor

1, 2. Koje si važno pitanje trebaju postaviti svi koji su u braku i zašto?

ZAMISLI da si dobio na dar lijepo omotan paket na kojem piše: “Lomljivo!” Kako bi postupao s njim? Sigurno bi jako pazio da se ne ošteti. A kako je s brakom, koji je dar od Boga?

² Izraelska udovica Noema mladim ženama Orfi i Ruti rekla je: “Neka vas Jehova obdari time da nađete mir, svaka u domu muža svojega!” (Ruta 1:3-9, NS). Biblija o dobroj ženi kaže: “Kuća i imanje nasljeđuje se od otaca; a od Jehove je razumna žena” (Priče Salamunove 19:14). Ako si u braku, na svog bračnog druga trebaš gledati kao na dar od Boga. Kako se ophodiš s darom koji ti je Bog dao?

 3. Koji Pavlov savjet muževi i žene trebaju primijeniti?

³ Pišući kršćanima u prvom stoljeću, apostol Pavao je rekao: “Neka i svaki pojedini od vas tako ljubi svoju ženu kao samog sebe; s druge strane, žena treba imati duboko poštovanje prema svom mužu” (Efežanima 5:33). Razmotrimo kako muževima i ženama taj savjet može pomoći da paze na svoj govor.

 4. Kako riječi mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj?

⁴ Biblijski pisac Jakov kaže da je jezik “zlo koje ne miruje, puno smrtonosna otrova” (Jakov 3:8, Novi zavjet, International Bible Society, internetsko izdanje na hrvatskom). Jakov je bio svjestan sljedeće važne činjenice: Neobuzdan jezik djeluje razorno. Nesumnjivo je bio upoznat s biblijskom poslovicom koja nepromišljene riječi uspoređuje s ‘mačem koji probada’. Za razliku od toga, ista poslovica kaže da je ‘jezik mudrih lijek’ (Priče Salamunove 12:18). Riječi doista imaju veliku moć. Mogu nanositi bol, a mogu i djelovati kao lijek. Kako tvoje riječi utječu na tvog bračnog druga? Kako bi on odgovorio na to pitanje da mu ga postaviš?

5, 6. Zbog čega je nekima teško obuzdavati svoj jezik?

⁵ Ako u tvom braku često padnu teške riječi, situacija se može popraviti. Međutim, za to je neophodan trud. Zašto? U prvom redu zato što se moraš boriti s nesavršenošću. Naslijeđeni grijeh negativno utječe na to što mislimo jedni o drugima i kako međusobno razgovaramo. “Ako se tko ne spotiče u riječi”, napisao je Jakov, “on je savršen čovjek, sposoban zauzdati i cijelo svoje tijelo” (Jakov 3:2).

⁶ Osim ljudske nesavršenosti, i obiteljsko okruženje doprinosi tome da netko koristi jezik na pogrešan način. Neki su odrasli u obiteljima u kojima su roditelji bili ‘nepristupačni bilo kakvom dogovoru, bez samosvladavanja, brutalni’ (2. Timoteju 3:1-3). Djeca iz takvih obitelji često postupaju jednako tako kad odrastu. Naravno, ni nesavršenost ni pogrešan odgoj nisu izgovor za korištenje uvredljivih riječi. No ako imamo na umu te činioce, lakše ćemo razumjeti zašto je nekima izuzetno teško obuzdavati svoj jezik kako ne bi riječima povrijedili druge.

 7. Što je Pavao mislio kad je poticao kršćane da ‘odbace svaku vrstu ocrnjivanja’?

⁷ Bez obzira na to zašto netko koristi grube riječi, one mogu biti dokaz nedostatka ljubavi i poštovanja prema bračnom drugu. Petar je s pravom poticao kršćane da ‘odbace svaku vrstu ocrnjivanja’ (1. Petrova 2:1). Grčka riječ prevedena s “ocrnjivanje” također znači “uvredljiv govor”. Ona prenosi misao o ‘ranjavanju riječima’. To je doista dobar opis djelovanja neobuzdanog jezika!

8, 9. Do čega može dovesti uvredljiv govor i zašto ga muž i žena moraju izbjegavati?

⁸ Uvrede možda ne izgledaju tako ozbiljno, no razmisli kakve posljedice mogu imati kad ih muž ili žena koriste u komunikaciji. Govoriti bračnom drugu da je glup, lijen ili sebičan značilo bi da se cijeli njegov karakter može opisati jednom riječju — i to ponižavajućom! To je doista okrutno. A što je s preuveličanim izjavama kojima se naglašavaju mane bračnog druga? Zar ne bismo pretjerivali ako bismo govorili stvari poput: “Ti uvijek kasniš” ili “Ti me nikad ne slušaš”? Zbog takvih će izjava druga strana sigurno osjetiti potrebu da se brani, što može dovesti do svađe (Jakov 3:5).

⁹ Razgovori prožeti uvredama stvaraju napetost u braku, a to može imati ozbiljne posljedice. U Pričama Salamunovim 25:24 stoji: “Bolje je stanovati u uglu od krova nego sa ženom svadljivom u kući zajedničkoj.” Naravno, isto vrijedi i za svadljivog muža. Zajedljive riječi bilo s muževe bilo sa ženine strane s vremenom će uništiti njihov odnos i mogu dovesti do toga da se netko od njih osjeća nevoljeno ili čak pomisli da nije dostojan ljubavi. Dakle, važno je obuzdavati svoj jezik. Kako to možemo?

10. Zašto je važno zauzdavati svoj jezik?

¹⁰ U Jakovu 3:8 stoji: “Jezik nitko od ljudi ne može ukrotiti.” Pa ipak, kao što jahač koristi uzde da bi upravljao konjem, tako i mi trebamo dati sve od sebe da zauzdamo svoj jezik. “Ako se kome čini da udovoljava nekom obliku obožavanja, a ipak ne zauzdava svoj jezik, nego i dalje obmanjuje svoje srce, njegov je oblik obožavanja isprazan” (Jakov 1:26; 3:2, 3). Ove riječi pokazuju da je vrlo važno kako koristimo svoj jezik. To ne utječe samo na tvoj odnos s bračnim drugom već čak i na tvoj odnos s Jehovom Bogom (1. Petrova 3:7).

11. Kako se može spriječiti da neslaganje preraste u žestoku svađu?

¹¹ Mudro je da obratiš pažnju na to kako razgovaraš sa svojim bračnim drugom. Ako nastane neka stresna situacija, pokušaj smanjiti napetost. Sjeti se što se dogodilo Izaku i njegovoj ženi Rebeki, prema 1. Mojsijevoj 27:46–28:4. “Izaku reče Rebeka: omrzao mi je život radi ovih Hetejaka. Ako se Jakov oženi Hetejkom, kakvom između kćeri ove zemlje, na što mi život?” Nigdje ne piše da je Izak reagirao oštro. Umjesto toga, njihovog je sina Jakova poslao na put da sebi pronađe bogobojaznu ženu koja Rebeki neće zadavati bol. Pretpostavimo da između muža i žene dođe do neslaganja. Bilo bi dobro da nastoje govoriti o sebi i svom viđenju problema, a ne da optužuju svog bračnog druga, jer se tako može spriječiti da mali nesporazum preraste u žestoku svađu. Naprimjer, umjesto da kažeš: “Nikada ne provodiš vrijeme sa mnom!” zar nije bolje reći: “Bilo bi mi drago kad bismo više vremena provodili zajedno”? Usredotoči se na problem, a nemoj napadati osobu. Nemoj se upuštati u razglabanje o tome tko je u pravu, a tko u krivu. “Idimo za onim što doprinosi miru i za onim što služi međusobnom izgrađivanju”, stoji u Rimljanima 14:19.

12. Za što se možemo moliti da bismo mogli kontrolirati svoj jezik i zašto?

¹² Obuzdavati svoj jezik ne znači samo paziti što govorimo. Uostalom, riječima otkrivamo što zapravo mislimo i osjećamo. Isus je rekao: “Dobar čovjek iznosi dobro iz dobre riznice svoga srca, a zao čovjek iznosi zlo iz svoje zle riznice; jer njegova usta govore ono čime srce obiluje” (Luka 6:45). Stoga se, da bi kontrolirao svoj jezik, možeš moliti poput Davida: “Učini mi, Bože, čisto srce, i duh prav ponovi u meni” (Psalam 51:10).

13. Kako zlobna gorčina, gnjev i srdžba mogu navesti osobu da govori uvredljive stvari?

¹³ Pavao Efežane nije potaknuo samo na to da prestanu govoriti uvredljive riječi nego i na to da se bore protiv osjećaja koji stoje iza tih riječi. Napisao je: “Neka se sva zlobna gorčina i gnjev i srdžba i vika i pogrdan govor ukloni od vas zajedno sa svom zloćom” (Efežanima 4:31). Zapazi da je Pavao najprije spomenuo ‘zlobnu gorčinu i gnjev i srdžbu’, a tek onda ‘viku i pogrdan govor’. Osobu zapravo gnjev koji u njoj kipi navodi da nekome saspe uvrede u lice. Stoga se pitaj: ‘Gajim li gorčinu i srdžbu u srcu? Da li se “lako razgnjevim”?’ (Priče Salamunove 29:22, NS). Ako su tvoji odgovori potvrdni, moli se Bogu da ti pomogne pobijediti te sklonosti i pokazivati samosvladavanje kako ti se ne bi događalo da se lako razljutiš i planeš. U Psalmu 4:4 stoji: “Gnjeveći se ne griješite; razmislite u srcima svojim na posteljama svojim, i utolite.” Ako osjetiš da bi mogao planuti i bojiš se da ćeš izgubiti kontrolu nad sobom, poslušaj savjet iz Priča Salamunovih 17:14 (NS): “Prije nego svađa izbije, udalji se.” Odmah otiđi i sačekaj da se smiriš.

14. Kako ogorčenost može djelovati na brak?

¹⁴ Nije lako zatomiti gnjev i srdžbu, naročito kad do njih dođe zbog ‘zlobne gorčine’, kako je to Pavao nazvao. Grčka riječ koju je Pavao upotrijebio u tom izrazu opisuje “ljutnju koja odbija pomirenje” i ‘zlobu koja pamti tuđe greške’. Ponekad se između muža i žene stvori odbojnost koja ih razdvaja poput visokog zida, i to može potrajati dugo vremena. Ako se problem u potpunosti ne riješi, mogu postati hladni jedno prema drugom i početi osjećati prezir. No čovjek ništa ne dobiva time što ostaje ogorčen zbog nepravdi koje su bile pa prošle. Što je bilo, bilo je. Najbolje je oprostiti i zaboraviti. Ljubav “ne računa zlo” (1. Korinćanima 13:4, 5).

15. Kako se mogu promijeniti oni kojima je prešlo u naviku koristiti grube riječi?

¹⁵ Što ako si odrastao u obitelji u kojoj su grube riječi bile sasvim uobičajena pojava, pa ti je prešlo u naviku koristiti ih? I u tom se slučaju možeš promijeniti. Sigurno si već u brojnim životnim područjima odredio granice koje naprosto nećeš prijeći. Gdje ćeš povući granicu kad je u pitanju tvoj način komuniciranja? Hoćeš li se zaustaviti prije nego tvoje riječi postanu zajedljive? Trebao bi postaviti granicu u skladu s onim što stoji u Efežanima 4:29: “Nikakva trula riječ neka ne izlazi iz vaših usta.” Da bi to mogao, trebaš ‘svući staru osobnost s njenim postupcima, i obući novu osobnost, koja se obnavlja putem točne spoznaje po slici Onoga koji ju je stvorio’ (Kološanima 3:9, 10).

16. Zašto prekid komunikacije šteti braku?

¹⁶ Malo se dobiva — a šteta može biti velika — kad muž ili žena prestanu razgovarati sa svojim bračnim drugom. Ne mora biti da netko šuti samo zato što želi kazniti svog bračnog druga već razlog može biti i razočaranje ili obeshrabrenje. No prekidom komunikacije samo se još više povećava napetost, a problem ostaje neriješen. Jedna se žena požalila: “Čak i kad napokon počnemo razgovarati, uvijek zaobilazimo problem koji imamo.”

17. Što trebaju učiniti kršćani koji imaju bračnih problema?

¹⁷ Kad napetost u braku dugo traje, problem se ne može riješiti preko noći. U Pričama Salamunovim 15:22 (NS) stoji: “Namjere propadaju gdje nema povjerljivog razgovora, a uspjeh leži u mnoštvu savjetnika.” Sjedni sa svojim bračnim drugom i porazgovarajte o svom problemu. Potrudi se biti objektivan dok ga slušaš. Ako misliš da to ne možeš, zašto ne biste zatražili pomoć starješina iz kršćanske skupštine? Oni dobro poznaju Bibliju i imaju iskustva u primjenjivanju njenih načela. Oni su “kao zaklon od vjetra, i kao utočište od poplave” (Izaija 32:2).

18. O kojoj se borbi govori u Rimljanima 7:18-23?

¹⁸ Potrebno je voditi pravu borbu da bismo zauzdali svoj jezik. Jednako je i s kontroliranjem svojih postupaka. Opisujući s čim se on borio, apostol Pavao je rekao: “Znam da u meni, to jest u mom tijelu, ne stanuje ništa dobro; jer sposobnost da želim imam u sebi, a sposobnost da radim ono što je dobro nemam. Jer dobro koje želim ne činim, nego zlo koje ne želim, to radim. A ako činim ono što ne želim, onaj koji to radi nisam više ja, nego grijeh koji stanuje u meni.” Zbog ‘zakona grijeha koji je u našim udovima’, skloni smo zloupotrebljavati svoj jezik i druge dijelove tijela (Rimljanima 7:18-23). Međutim, moramo se boriti protiv toga, a uspjet ćemo uz Božju pomoć.

19, 20. Kako Isusov primjer pomaže muževima i ženama da obuzdaju svoj jezik?

¹⁹ U odnosu koji počiva na ljubavi i poštovanju nema mjesta nesmotrenim, oštrim riječima. Razmisli kakav nam je primjer u tome dao Isus Krist. Kad je razgovarao sa svojim učenicima, nikada nije koristio uvredljive riječi. Čak i zadnje noći svog života na Zemlji, kad su se apostoli prepirali tko je među njima najveći, Sin Božji nije ih ljutito prekorio (Luka 22:24-27). “Muževi”, savjetuje Biblija, “ljubite svoje žene, kao što je i Krist ljubio skupštinu i sebe predao za nju” (Efežanima 5:25).

²⁰ A što se očekuje od žene? Ona “treba imati duboko poštovanje prema svom mužu” (Efežanima 5:33). Hoće li žena koja poštuje svog muža vikati na njega, koristeći pritom pogrdne izraze? “Želim da znate da je glava svakom muškarcu Krist”, napisao je Pavao, “a glava ženi je muškarac; a glava Kristu je Bog” (1. Korinćanima 11:3). Glava ženi je muž i ona mu mora biti podložna, kao što je Krist podložan Bogu (Kološanima 3:18). Iako nijedan nesavršeni čovjek ne može savršeno oponašati Isusa, ako se muževi i žene trude ‘točno slijediti njegove stope’, to će im pomoći da uspiju zauzdati svoj jezik (1. Petrova 2:21).