Smrtonosna glad u vrijeme obilja

“Evo, sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati” (IZAIJA 65:13, NS).

 1, 2. a) Oko rješavanja kojeg problema se narodi uzaludno trude? b) Na koju realnu nadu ukazuje Biblija?

AVET gladi lebdi nad cijelim svijetom. U jednom uvodnom članku Boston Globe ta je kriza prokomentirana slijedećim riječima: “Svijet u kojem skoro milijardi ljudi prijeti smrt od gladi, mora pronaći put da bi pomogao najsiromašnijim narodima barem približno crpsti korist kao najbogatije nacije.” No, čak ni takozvane tehnički napredne nacije nisu u potpunosti oslobođene pomanjkanja živežnih namirnica. Osim toga, do sada nisu zajamčile nijedan program koji bi nahranio sve njihove građane. Zabrinuti humanisti suočavaju se s tim rastućim problemom. Postoji li rješenje?

² U gore citiranom uvodnom članku priznaje se: “Kad je riječ o nedovoljnoj ishranjenosti najteže razočarava činjenica da svijet zapravo raspolaže dovoljnim potencijalom da bi se svatko mogao prehraniti.” Ipak, kuga gladi i smrti prouzročene glađu i dalje se širi. Zašto je tome tako? Naš Stvoritelj pun ljubavi bogato se pobrinuo za milijarde stanovnika Zemlje. Domovinu čovjeka, Zemlju, stvorio je tako da može rađati više nego dovoljno živežnih namirnica za sve ljude (Psalam 72:16-19; 104:15, 16, 24). Mi možemo biti sigurni da će naš veliki prehranitelj čak u ova naša teška vremena opskrbiti s dovoljno hrane sve koji upravljaju pogled ka pravom začetniku. Preko onoga koga je postavio velikim upraviteljem živežnih namirnica, rekao je: “Tražite, dakle, najprije Kraljevstvo i NJEGOVU (Božju) pravednost, a sve će vam se ovo (potrebno za život) dodati” (Matej 6:33, NS; 1. Ivanova 4:14).

Smrtonosna glad

 3. Koja je glad značajnija i kako je bila prorečena?

³ Daleko je značajnija žaljenja vrijedna duhovna glad, koja danas vlada na Zemlji. Ona stoji u direktnoj vezi s nemirom u svijetu. Čovječanstvo tumara, očajnički tražeći izlaz. Preko svog proroka Svemogući Bog je stoljećima ranije dao o toj situaciji zapisati slijedeće: “Evo, dani dolaze — riječ je Jahve Gospoda — kad ću poslati glad na Zemlju, ne glad kruha ni žeđ vode, ‘već slušanja riječi Jahvine.’ Tumarat će od mora do mora, od sjevera do istoka, potucati se ištući riječ Jahvinu, ali je neće naći” (Amos 8:11, 12, ST).

 4, 5. a) Zašto mnogi ne nalaze Boga iako ga traže? b) Kako se Isus razlikovao od religioznih vođa svog vremena? (Matej 15:1-14).

⁴ No, postoji li izlaz iz tog ćorsokaka? Apostol Pavao odgovara potvrdno na to pitanje slijedećim ohrabrujućim riječima: “Bog, Stvoritelj svijeta i svega što je u njemu, ... odredio je ljudima ustaljena godišnja doba i međe postojbine njihove, s nakanom da traže Boga, ne bi li ga možda napipali i našli, jer zbilja nije daleko ni od jednog od nas” (Djela apostolska 17:24-27, ST).

⁵ Ako Bog “nije daleko ni od jednog od nas”, zašto ga mnogi iako pipajući ne nalaze? Zato jer ga traže na krivom mjestu. Koliki od onih koji se smatraju kršćanima, traže savjete iz glavnog udžbenika kršćanstva, naime iz Svetog pisma? Koliko takozvanih “pastira” upotrebljava Riječ Božju u poučavanju “ovaca”? (Usporedi Ezekijel 34:10.) Ponosnim religioznim vođama svog vremena Isus je rekao da ne poznaju “ni Pisma ni moći Božje” (Matej 22:29, ST; Ivan 5:44). Za razliku od njih Isus je poznavao Pisma, poučavao je ljude s kojima je suosjećao “jer su bili satrveni i zapušteni kao ovce bez pastira” (Matej 9:36, NS).

Vrijeme obilja — u kojem smislu?

 6. Što jamči Jehova svojim slugama obzirom na duhovno obilje?

⁶ Svima koji ozbiljno teže da ga upoznaju, Jehova je dao jamstvo. Preko svog proroka Izaije poručio je krivim religioznim pastirima slijedeće: “Evo, sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati. Evo, sluge će moje piti, a vi ćete žeđati. Evo, sluge će se moje veseliti, a vi ćete se stidjeti” (Izaija 65:13, 14, ST). Ali, kako Bog brine obilno za svoje sluge? Što moramo raditi da bismo unatoč današnjoj duhovnoj gladi imali radosnog udjela u njegovoj pripremi za sačuvanje života?

 7. Koja je drama iz starog doba na ljubazan način zapisana za naše ohrabrenje?

⁷ Budući da preživljavanje u potpunosti ovisi o poznavanju Jehovinih zahtjeva i o postupanju u skladu s njima s puno vjere, mi se moramo radosno obratiti Riječi Božjoj, težeći da upoznamo njegovu volju i da razumijemo na koji on način postupa s nama (Ivan 17:3). Iz tog ćemo razloga sada razmotriti jednu biblijsku dramu, koja predstavlja paralelu u odnosu na današnje događaje. Glavni lik ove drame je patrijarh Josip. Kao što je mudrim predviđanjem Jehova preko Josipa učinio pripreme za svoj narod, tako on i danas s puno ljubavi vodi sve koji ga traže (Usporedi Rimljanima 15:4; 1. Korinćanima 10:11, Reference Bible fusnota; Galaćanima 4:24.)

Josip — čuvar života

 8, 9. a) Koju paralelu nalazimo u kasnije vrijeme s obzirom na Josipa, Jakova i faraona? b) Kako možemo i mi sudjelovati u ispunjenju iste?

⁸ Jakovljev sin Josip odigrao je istaknutu ulogu kao čuvar života. Je li to predstavljalo što za jedno kasnije vrijeme? Sjetimo se kako je Josip ustrajao unatoč nepravednom postupanju od strane svoje braće, kako je svladavao kušnje, dokazivao prokušanost u stranoj zemlji, pokazivao neuzdrmanu vjeru i sačuvao besprijekornost, da bi na kraju bio uzvišen na položaj mudrog upravitelja u vrijeme katastrofalne gladi (1. Mojsijeva 39:1-3, 7-9; 41:38-41). Ne prepoznajemo li u tome paralelu sa Isusovim životom?

⁹ Isus je najprije morao proživljavati neprijatnosti da bi postao kruhom života usred svijeta, koji je čeznuo “da čuje Riječ Jehovinu” (Amos 8:11; Jevrejima 5:8, 9; Ivan 6:35). I Jakov i faraon nas, što se tiče njihova odnosa prema Josipu, podsjećaju na Jehovu i na ono što je prouzročio kroz svog Sina (Ivan 3:17, 34; 20:17; Rimljanima 8:15, 16; Luka 4:18). U toj drami koja se uistinu odigrala sudjelovali su i drugi, pa ćemo sada sa zanimanjem ispitati njihove uloge. To će nas nesumnjivo podsjetiti na našu vlastitu ovisnost o većem Josipu, Kristu Isusu. Koliko li smo zahvalni da nas on čuva od smrtonosne gladi tokom sve težih “posljednjih dana”! (2. Timoteju 3:1, 13)

Drama počinje

10. a) Kako je Josip bio pripremljen za veliku ulogu koju je trebao odigrati? b) Koje je osobine pokazivao već kao mladić?

¹⁰ U Josipovo vrijeme nijedan čovjek nije mogao unaprijed znati kako će se Jehova pobrinuti za svoj narod. Ipak, kad je Josip bio pozvan da ispuni svoju važnu ulogu, Jehova ga je već iškolovao i usavršio njegove sposobnosti. O godinama njegova života prije toga čitamo: “Kao mladić u dobi od sedamnaest godina, Josip je čuvao stada sa svojom braćom, sinovima Bilhe i Zilpe koje bijahu žene njegova oca. Josip je ocu svome donosio zle glasove o njima” (1. Mojsijeva 37:2, ST). On je dokazao lojalnost prema interesima svog oca; jednako se tako Isus nepokolebljivom lojalnošću brinuo za stado svog oca usred “nevjernog i pokvarenog naraštaja” (Matej 17:17, 22, 23).

11. a) Zašto su Josipova polubraća počela mrziti Josipa? b) U kojoj se sličnoj situaciji našao Isus?

¹¹ Josipov je otac Izrael ljubio Josipa više od sve njegove braće, pomagao mu i dao mu izraditi dugačku prugastu košulju. Iz tog su ga razloga njegova polubraća “toliko zamrzila da nisu mogli ni prijaznu riječ progovoriti”. Još su većeg razloga za mržnju imali kada je on usnio dva sna, koja su predskazivala da će on vladati nad njima. Jednako su tako vođe Židova počele mrziti Isusa i to zbog njegove lojalnosti, njegovog umijeća poučavanja i očitog blagoslova s Jehovine strane (1. Mojsijeva 37:3-11; Ivan 7:46; 8:40).

12. a) Zašto je Jakov bio zabrinut za svoje sinove? b) Koju paralelu nalazimo između Josipovog i Isusovog načina postupanja?

¹² Jednom su Josipova braća pasla ovce u blizini Sihema. Josipov je otac bio s pravom zabrinut, jer je to bilo područje u kojem je Sihem osramotio Dinu, nakon čega su Šimun i Levi zajedno sa svojom braćom pobili muževe toga grada. Jakov je zamolio Josipa da ode tamo i da vidi kako im je, te da mu to javi. Unatoč neprijateljstvu svoje braće prema njemu, Josip je odmah krenuo na put. Poput Isusa radosno je prihvatio dodijeljeni mu zadatak ovdje na Zemlji, iako je to za njega kao usavršitelja i glavnog posrednika spasenja značilo velike patnje. Kakvim li je odličnim uzorom svojom ustrajnošću Isus postao za sve nas! (1. Mojsijeva 34:25-27; 37:12-17; Jevrejima 2:10; 12:1, 2).

13. a) Kako su Josipova braća dala oduška svojoj mržnji? b) Sa čime se može usporediti Jakovljeva bol?

¹³ Desetero polubraće već je izdaleka primijetilo Josipa. Odmah su usplamtjeli gnjevom protiv njega, pa su odlučili da ga se riješe. Najprije su ga željeli ubiti. No, Ruben — potaknut odgovornošću prvorođenca — predložio je da bace Josipa u jednu isušenu čatrnju, namjeravajući se kasnije vratiti i osloboditi ga. Juda je u međuvremenu nagovorio svoju braću da ga prodaju kao roba nekoj karavani Izmaelaca, koja im se u tom času približavala. Potom su uzeli Josipovu dugačku haljinu, namočili je u krv jedne koze i poslali je svome ocu. Kad ju je pregledao, Jakov je uzviknuo: “Haljina je moga sina! Divlja ga je zvijer rastrgla! Na komade je Josip rastrgan!” Takovu je žalost morao osjećati i Jehova, dok je Isus trpio ispunjavajući svoj zadatak na Zemlji (1. Mojsijeva 37:18-35; 1. Ivanova 4:9, 10).

Josip u Egiptu

14. Kako ta drama iz starog doba koristi nama danas?

¹⁴ Ne smijemo zaključivati da su se dramatični događaji u vezi s Josipom ispunjavali točnim kronološkim redosljedom. Naprotiv, u tome vidimo niz primjera koji nam danas služe za pouku i ohrabrenje. Apostol Pavao je odgovarajuće rekao: “Sve što je prije zapisano, zapisano je nama za pouku, da ustrajnošću i utjehom iz Pisma imamo nadu. A sada neka nam Bog koji daje ustrajnost i utjehu dade da imate među sobom isti duševni stav kao Isus Krist. Da jednoglasno jednim ustima slavite Boga i Oca našeg Gospodina Isusa Krista” (Rimljanima 15:4-6, NS).

15. Zašto je bilo dobro i Josipu i Putifarovu domu?

¹⁵ Josip je odveden u Egipat i tamo prodan Egipćaninu Putifaru, zapovjedniku faraonove tjelesne straže. Pokazalo se da je Jehova bio s Josipom, koji se i sada kao i ranije držao visokih temeljnih načela, koja mu je usađivao njegov otac, iako se sada nalazio daleko od očeva doma. Josip nije napuštao obožavanje Jehove. Njegov je gospodar Putifar uočio i cijenio Josipova izvanredna svojstva, pa ga je postavio nad cijelim svojim domom i imetkom. Za volju Josipa Jehova je blagoslovio Putifarov dom (1. Mojsijeva 37:36; 39:1-6).

16, 17. a) Kako se Josip suočio s još jednom kušnjom besprijekornosti? (b) Što spoznajemo na temelju Josipova iskustva u zatvoru s obzirom na obrat događaja?

¹⁶ Kasnije je Putifarova žena pokušala zavesti Josipa, no on je to potajno odbijao. Jednog dana ga je uhvatila za ogrtač, ali on je pobjegao i ostavio joj ogrtač u ruci. Tada ga je optužila pred Putifarom da joj se približio s nemoralnom nakanom, pa je Putifar dao baciti Josipa u tamnicu. Tamo je proveo neko vrijeme okovan željeznim okovima. Unatoč neprijatnostima koje je doživljavao u zatvoru, Josip je i dalje dokazivao da je besprijekoran čovjek. Stoga ga je upravitelj tamnice postavio za čuvara nad svim zatvorenicima (1. Mojsijeva 39:7-23; Psalam 105:17, 18).

¹⁷ Neko vrijeme nakon toga faraon se razljutio na glavnog peharnika i na glavnog pekara, te ih dao baciti u zatvor. Josip je bio opunomoćen da im služi. I opet je Jehova obratio tok događaja. Oba su visoka dostojanstvenika usnula snove koji su ih uznemirili. Nakon što je istaknuo da “su tumačenja Božja stvar”, rekao im je što znače ti snovi. I točno prema Josipovim riječima nakon tri dana, na dan faraonova rođendana, peharnik je bio vraćen na svoje mjesto, dok je glavni pekar bio obješen (1. Mojsijeva 40:1-22).

18. a) Kako je došlo do toga da se netko sjetio Josipa? b) Što je faraon usnio?

¹⁸ Iako je Josip zamolio peharnika da ga spomene faraonu, prošle su dvije godine dok se taj zaista sjetio Josipa. Dogodilo se to samo zato jer je faraon jedne noći usnio dva uznemiravajuća sna. Kad nijedan od kraljevih svećenika-vračara nije mogao odgonetnuti njihovo značenje, peharnik je ispričao faraonu da Josip znade tumačiti snove. Potom je faraon poslao po Josipa, koji je ponizno ukazao na uzročnika ispravnog tumačenja, rekavši: “Bog će dati pravi odgovor faraonu”. Zatim je vladar Egipta ovako opisao svoje snove:

“U svom snu stojim na obali Nila. I gle! Iz Nila izađe sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po šašu. Poslije njih izađe drugih sedam krava. Bile su mršave, vrlo ružne i koštunjave. Još nikad ne vidjeh onako ružnih krava u svojoj zemlji egipatskoj! I sedam mršavih i ružnih krava proždru prvih sedam debelih krava. Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je što u trbuhu; bile su ružne kao i prije.

Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova. Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrčenih, šturih, istočnjakom opaljenih. I šturi klasovi proždru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vračarima, ali nema nikoga da mi razjasni” (1. Mojsijeva 40:23 do 41:24, ST).

19. a) Kako je Josip pokazao poniznost? b) Koja je vijest posredovana kad su snovi bili protumačeni?

¹⁹ Kakovih li čudnih snova! Tko bi ih mogao u potpunosti objasniti? Josip, ali ne sebi na čast. Rekao je: “Faraonov je san samo jedan ... Bog javlja faraonu što kani učiniti.” Potom je Josip otkrio snažnu proročansku poruku svakog sna:

“Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj. A poslije njih nastat će sedam gladnih godina, kada će se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj. Kako glad bude harala zemljom, neće se ni znati da je u zemlji bilo obilje — zbog gladi koja će doći — jer će biti vrlo velika. A što se faraonov san ponovio, znači da se Bog na to zaista odlučio i da će to uskoro provesti” (1. Mojsijeva 41:25-32, ST).

20, 21. a) Kako je faraon reagirao na tumačenje? b) Kako su Josip i Isus nalik u tom pogledu?

²⁰ Što bi faraon mogao poduzeti protiv te prijeteće gladi? Josip je preporučio faraonu da učini pripreme, time da nad cijelom zemljom postavi razumnog i mudrog čovjeka, koji bi sabirao ostatak (što pretekne) žetve u godinama obilja. Faraon koji je uočio Josipova izvanredna svojstva, skide pečatni prsten sa svoje ruke i stavi ga Josipu na ruku, postavivši ga time nad svom zemljom egipatskom (1. Mojsijeva 41:33-46).

²¹ Josipu je bilo 30 godina kad je stupio u službu faraona; jednako je toliko bio star Isus Krist kad se krstio i započeo svoju životospasavajuću službu. Slijedeći članak će pokazati kako se Jehova koristio Josipom, da bi taj predočavao Jehovinog “glavnog posrednika i spasitelja” u vrijeme duhovne gladi u naše vrijeme (Djela apostolska 3:15; 5:31).

Što bi ti odgovorio?

◻ U kojem dvostrukom smislu vlada danas glad?

◻ Koja osobita svojstva je pokazivao Josip dok je još bio sa svojom polubraćom?

◻ Što učimo iz Josipovih ranih iskustava u Egiptu?

◻ Koju sigurnost jamči ljudima kojima prijeti glad Jehovina briga za Josipa?

[Okvir na stranici 12]

Jedan kolumnist Sunday Star (Toronto, 30. marta 1986.) rekao je o velikim crkvama: “Žalosno su zakazale kad je riječ o tome da bi se trebale brinuti za veliku duhovnu glad muževa, žena i mladih ljudi današnjice”.