Revidirano englesko izdanje prijevoda Novi svijet iz 2013.

TIJEKOM proteklih desetljeća prijevod Biblije Novi svijet na engleskom jeziku bio je nekoliko puta revidiran, no revizija koja je napravljena 2013. bila je najopsežnija. Naprimjer, to revidirano englesko izdanje sada ima otprilike 10 posto manje riječi nego prethodno izdanje. U njemu su promijenjeni neki ključni biblijski izrazi i pojmovi. Neka poglavlja sročena su u obliku pjesme, a u standardno izdanje uvrštene su bilješke koje objašnjavaju pojedine riječi i izraze. U ovom članku nije moguće osvrnuti se na sve promjene u tom engleskom izdanju, no spomenut ćemo samo nekoliko najznačajnijih.

Koji su ključni biblijski izrazi promijenjeni? Kao što je bilo spomenuto u prethodnom članku, u engleskom izdanju revidirani su izrazi koji su se prije prevodili “šeol”, “had” i “duša”. Osim toga, promijenjeni su i neki drugi izrazi.

Naprimjer, u kontekstu Isusovog pogubljenja u prijašnjim se izdanjima koristio engleski izraz koji može značiti “nabiti na kolac”. Da bi se izbjegle takve pogrešne asocijacije, taj je izraz promijenjen te se umjesto njega sada koriste izrazi “pogubiti na stupu” i “pribiti na stup” (Mat. 20:19; 27:31). Umjesto izraza koji bi se mogao prevesti “raspuštenost” sada se koristi izraz “besramnost” jer on bolje prenosi smisao izvornog grčkog izraza. Izraz “dugotrpljivost”, koji se prije koristio, može se pogrešno shvatiti, kao da netko dugo nešto trpi. Stoga se u revidiranom engleskom prijevodu koristi izraz “strpljivost” jer jasnije prenosi smisao (Gal. 5:19-22). Umjesto izraza koji se nekad prevodio “dobrota temeljena na ljubavi” sada se uglavnom koristi izraz “vjerna ljubav”. Time se dobro prenosi smisao hebrejske riječi koja se često spominje zajedno s pojmom “vjernost” (Psal. 36:5; 89:1).

Neki izvorni izrazi koji su prije uglavnom bili prevedeni na isti način u revidiranom su izdanju prevedeni različito, ovisno o kontekstu. Naprimjer, hebrejska riječ olam prije se najčešće prevodila izrazom koji doslovno znači “neodređeno vrijeme”. No ta riječ nema uvijek isti smisao — ponekad se odnosi na vječnost, a ponekad na neko ograničeno razdoblje u prošlosti ili budućnosti. Stoga se u revidiranom engleskom prijevodu koriste različiti izrazi, ovisno o kontekstu. (Usporedi Psalam 90:2 s Mihejem 5:2.)

U Bibliji se često javljaju hebrejski i grčki izrazi koji doslovno znače “sjeme”. Međutim, ti se izrazi koriste i u prenesenom smislu te znače “potomstvo” odnosno “potomak”. U prijašnjim izdanjima engleskog prijevoda Novi svijet ti su izrazi bili na svim mjestima prevedeni pojmom “sjeme”, čak i u 1. Mojsijevoj 3:15. No budući da u engleskom riječ “sjeme” više nije uobičajeno koristiti u značenju “potomstvo”, u revidiranom se prijevodu u 1. Mojsijevoj 3:15 i srodnim recima koristi pojam “potomstvo” (1. Mojs. 22:17, 18; Otkr. 12:17). Dakle, ta se riječ također prevodi u skladu s kontekstom (1. Mojs. 1:11; Psal. 22:30; Iza. 57:3).

Zašto su promijenjeni doslovni prijevodi mnogih izraza? U dodatku A1 revidiranog engleskog izdanja iz 2013. piše: “Ako bi doslovan prijevod bio nerazumljiv ili bi imao krivi smisao, [dobar prijevod Biblije] pruža opisni prijevod koji točno prenosi izvorno značenje neke riječi ili izraza.” Kad je neki idiom u izvornom jeziku razumljiv i u drugim jezicima, prevodi se doslovno. Naprimjer, izraz “istraživati srca”, koji se javlja u Otkrivenju 2:23, razumljiv je u mnogim jezicima. No u istom se retku javlja izraz “istraživati bubrege”, koji možda nije sasvim razumljiv. Stoga se u revidiranom prijevodu umjesto riječi “bubrezi” koristi izraz “najskriveniji osjećaji”, što točno odražava smisao izvornog teksta. Slično tome u 5. Mojsijevoj 32:14 idiom koji doslovno znači “bubrežni loj pšenice” preveden je jasnijim izrazom — “najbolja pšenica”. Isto tako, izraz “neobrezanih sam usana” u većini jezika nije tako razumljiv kao izraz “teško govorim” (2. Mojs. 6:12).

Zašto se u revidiranom prijevodu umjesto izraza “sinovi Izraelovi” i “dječaci bez oca” koriste izrazi “Izraelci” i “djeca bez oca”? U hebrejskom jeziku gramatički rod imenica obično se poklapa sa spolom osoba na koje se te imenice odnose. Međutim, neke imenice muškog roda mogu se odnositi na osobe oba spola. Naprimjer, kontekst nekih redaka pokazuje da se izraz “sinovi Izraelovi” odnosi i na muškarce i na žene, pa se u revidiranom prijevodu umjesto tog izraza uglavnom koristi riječ “Izraelci” (2. Mojs. 1:7; 35:29; 2. Kralj. 8:12).

Slično tome u 1. Mojsijevoj 3:16 hebrejska riječ muškog roda koja znači “sinovi” u prijašnjim je izdanjima Biblije Novi svijet bila prevedena “djeca”. U 2. Mojsijevoj 22:24 ista je riječ bila prevedena “sinovi”, no u revidiranom prijevodu piše: “Vaša će djeca biti bez oca.” I u drugim je recima primijenjeno to načelo, pa je izraz koji doslovno znači “dječak bez oca” promijenjen u “dijete bez oca” odnosno “siroče” (5. Mojs. 10:18; Job 6:27). Takav princip prevođenja upotrijebljen je i u grčkoj Septuaginti.

Zašto je prijevod mnogih hebrejskih glagola pojednostavljen? U hebrejskom jeziku glagoli mogu imati svršeni i nesvršeni vid. U prijašnjim izdanjima engleske Biblije Novi svijet glagoli kojima su bili prevedeni hebrejski glagoli nesvršenog vida redovito su sadržavali neki pomoćni izraz kako bi se vidjelo da označavaju trajnu radnju ili radnju koja se ponavlja. S druge strane, glagoli kojima su bili prevedeni hebrejski glagoli svršenog vida sadržavali su pomoćne izraze koji su ukazivali na svršenu radnju.

U revidiranom engleskom prijevodu iz 2013. takvi se pomoćni izrazi ne koriste ako ne doprinose razumijevanju teksta. Naprimjer, nije potrebno naglašavati da je Bog više puta izgovorio riječi: “Neka bude svjetlost!” Dovoljno je navesti da je on to “rekao” (1. Mojs. 1:3). No budući da je prema 1. Mojsijevoj 3:9 Jehova više puta pozvao Adama, u tom retku upotrijebljen je engleski glagol s pomoćnom riječi koja ukazuje na radnju što se ponavlja. Općenito uzevši, glagoli su u revidiranom izdanju prevedeni jednostavnije te se više pažnje pridaje samoj radnji, a ne tome je li ona trajala neko vrijeme ili je bila jednokratna. Zahvaljujući tome novi prijevod u određenoj mjeri odražava jezgrovitost hebrejskog teksta.

Zašto je veći broj poglavlja tiskan u obliku pjesme? Mnogi dijelovi Biblije izvorno su napisani u obliku pjesme. U suvremenim jezicima pjesnički tekstovi obično se prepoznaju po rimi, no u hebrejskom jeziku glavni elementi pjesničkog izričaja zapravo su paralelizmi i kontrasti. U hebrejskoj poeziji ritam se ne postiže pravilnim nizanjem slogova i rimom, nego logičkim nizanjem misli.

U prijašnjim izdanjima prijevoda Novi svijet Knjiga o Jobu i Psalmi bili su tiskani u obliku pjesme kako bi čitatelj mogao vidjeti da su te knjige izvorno bile napisane s ciljem da ih se pjeva ili recitira. Takav prijelom teksta ističe pjesničke elemente, naglašava važne misli i olakšava čitatelju da upamti pročitano. U engleskom izdanju iz 2013. Mudre izreke, Pjesma nad pjesmama i mnoga poglavlja proročkih knjiga također su prelomljeni tako da se jasno vidi kako su ti dijelovi Biblije izvorno napisani kao pjesme te da bi se naglasili paralelizmi i kontrasti. Naprimjer, u Izaiji 24:2 svaki stih sadrži kontrast te se stihovi međusobno nadovezuju kako bi se istaknulo da nitko ne može umaknuti Božjoj osudi. Ako čitatelj zna da su takvi ulomci zapravo pjesme, uvidjet će da pisac tih redaka nije naprosto nabrajao neke misli, nego da je upotrijebio pjesničke figure kako bi pridao težinu Božjoj poruci.

U hebrejskom jeziku razlika između poezije i proze nije uvijek sasvim jasna, pa se prijevodi Biblije razlikuju po tome koji su ulomci tiskani u obliku pjesme. O tome dobrim dijelom odlučuju prevoditelji. Neki su ulomci u izvornom tekstu napisani u obliku proze, ali zvuče pjesnički te sadrže slikovite izraze, igre riječi i paralelizme kojima se ističu važne misli.

U revidiranom izdanju iz 2013. prije svake biblijske knjige nalazi se pregled sadržaja, koji je posebno koristan u Pjesmi nad pjesmama jer pomaže čitatelju utvrditi tko što govori.

Kako je izučavanje rukopisa pisanih izvornim jezicima utjecalo na reviziju? Prvo izdanje prijevoda Novi svijet temeljilo se na hebrejskom masoretskom tekstu i grčkom tekstu Westcotta i Horta, koji je vrlo cijenjen među bibličarima. Bibličari su nastavili izučavati drevne biblijske rukopise, što je pridonijelo boljem razumijevanju izvornog teksta nekih redaka. Postale su dostupne kopije Svitaka s Mrtvog mora. Bibličari su analizirali još neke grčke rukopise. Mnoge nove informacije o tim rukopisima dostupne su u digitalnom obliku, pa je lakše analizirati razlike između pojedinih rukopisa kako bi se utvrdilo koje verzije hebrejskog i grčkog teksta najviše odgovaraju izvorniku. Prilikom proučavanja pojedinih redaka Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet uzeo je u obzir ta otkrića te su na temelju toga napravljene neke promjene.

Naprimjer, u 2. Samuelovoj 13:21 grčka Septuaginta sadrži riječi koje se mogu prevesti kao: “No nije htio povrijediti svoga sina Amnona jer ga je ljubio, naime bio mu je prvorođenac.” Ranija izdanja prijevoda Novi svijet nisu sadržavala te riječi jer ih nema u masoretskom tekstu. No Svici s Mrtvog mora sadrže te riječi, pa su one uvrštene u revidirani prijevod iz 2013. Iz sličnih je razloga Božje ime vraćeno na pet mjesta u 1. Samuelovoj. Izučavanje grčkih tekstova također je dovelo do nekih promjena, naprimjer u slijedu misli u Mateju 21:29-31. Dakle, neke su promjene učinjene zato što se smatralo boljim prihvatiti rezultate proučavanja raznih drevnih rukopisa nego strogo se pridržavati jednog jedinog kritičkog grčkog teksta.

Ovo su samo neke od promjena što su onima koji prijevod Novi svijet smatraju darom od Boga uvelike olakšale čitanje i razumijevanje njegove Riječi.