Tražimo pravednost i bit ćemo zaštićeni

1, 2. Koju je odluku donijela jedna mlada kršćanka, i zašto?

JEDNA kršćanka u Aziji radila je kao tajnica u gradskom poglavarstvu. Bila je savjesna, marljiva i nije kasnila na posao. Međutim, budući da je na tom radnom mjestu bila samo privremeno, trebalo je odlučiti hoće li je se zaposliti za stalno. Šef joj je rekao da će joj dati stalan posao i promaknuće ako s njim bude imala spolni odnos. Ona ga je odlučno odbila iako je to značilo da će ostati bez posla.

² Je li ta mlada kršćanka nemudro postupila? Nije, ona se savjesno držala Isusovih riječi: “Tražite najprije (...) Božju pravednost” (Matej 6:33). Za nju je poslušnost pravednim načelima bila mnogo važnija od toga da postigne uspjeh, ali da pritom počini spolni nemoral (1. Korinćanima 6:18).

 3. Što je pravednost?

³ “Pravednost” uključuje moralnu neporočnost i poštenje. U Bibliji grčke i hebrejske riječi za pravednost prenose misao o “čestitosti” ili “ispravnosti”. To nije samopravednost, procjenjivanje sebe po vlastitim mjerilima (Luka 16:15). To je čestitost koju određuju Jehovina mjerila. To je Božja pravednost (Rimljanima 1:17; 3:21).

 4. Zašto je pravednost važna za kršćanina?

⁴ Zašto je pravednost važna? Zato što Jehova, pravedni Bog, iskazuje naklonost pripadnicima svog naroda kad postupaju pravedno (Psalam 4:1; Priče Salamunove 2:20-22; Habakuk 1:13). Onaj tko postupa nepravedno ne može imati prisan odnos s njim (Priče Salamunove 15:8). Zato je apostol Pavao potaknuo Timoteja: “Bježi od želja svojstvenih mladosti, a teži za pravednošću” i drugim veoma važnim osobinama (2. Timoteju 2:22). Isto tako, zato je Pavao “prsni oklop pravednosti” naveo kao dio naše duhovne bojne opreme (Efežanima 6:14).

 5. Kako nesavršena stvorenja mogu tražiti pravednost?

⁵ Naravno, nema čovjeka koji je pravedan u apsolutnom smislu. Svi su ljudi naslijedili nesavršenost od Adama i svi su od rođenja grešni, a time i nepravedni. Pa ipak, Isus je rekao da trebamo tražiti pravednost. Kako to možemo? Pa, Isus je dao svoj savršeni život kao otkupninu za nas. Ako pokazujemo vjeru u tu žrtvu, Jehova je spreman oprostiti nam naše grijehe (Matej 20:28; Ivan 3:16; Rimljanima 5:8, 9, 12, 18). Na osnovu toga Jehova prihvaća našu službu, no važno je i da upoznajemo njegova pravedna mjerila te se svojski trudimo živjeti u skladu s njima, moleći se za pomoć da svladamo svoje slabosti (Psalam 1:6; Rimljanima 7:19-25; Otkrivenje 7:9, 14). Kako je to samo utješno!

 6. Zašto je svijet bio opasan za prve kršćane?

⁶ Kad su Isusovi učenici dobili zadatak da budu njegovi svjedoci “do najudaljenijeg dijela zemlje”, našli su se u teškoj situaciji (Djela apostolska 1:8). Čitavo područje na kojem su trebali propovijedati ‘ležalo je u vlasti zloga’, Sotone (1. Ivanova 5:19). Svijet je bio prožet zlim duhom koji on promiče, pa su i kršćani bili izloženi njegovom iskvarujućem utjecaju (Efežanima 2:2). U svijetu su im prijetile razne opasnosti. Mogli su ustrajati i ostati vjerni samo ako bi najprije tražili Božju pravednost. Premda su neki skrenuli s ‘puta pravde’, većina je ustrajala (Priče Salamunove 12:28; 2. Timoteju 4:10).

 7. Zbog kojih se obaveza kršćanin mora odupirati iskvarujućim utjecajima?

⁷ Je li danas svijet manje opasan za kršćane? Nipošto! Iskvareniji je nego što je bio u prvom stoljeću. Osim toga, Sotona je zbačen na Zemlju i vodi žestok rat s pomazanim kršćanima, “preostalima od [ženinog] sjemena, koji drže Božje zapovijedi i kojima je povjereno djelo svjedočenja za Isusa” (Otkrivenje 12:12, 17). Sotona napada i sve koji surađuju s tim ‘sjemenom’. Međutim, kršćani ne mogu pobjeći iz svijeta. Premda nisu dio svijeta, moraju živjeti u njemu (Ivan 17:15, 16). A moraju i propovijedati u njemu da bi pronašli osobe koje imaju ispravan stav prema vječnom životu, poučavali ih te tako činili od njih Kristove učenike (Matej 24:14; 28:19, 20). Stoga, budući da kršćani ne mogu u potpunosti izbjeći iskvarujuće utjecaje ovog svijeta, moraju im se odupirati. Razmotrit ćemo četiri takva utjecaja.

 8. Zašto su Izraelci počeli štovati moapske bogove?

⁸ Pretkraj svog 40 godina dugog putovanja po pustinji velik broj Izraelaca napustio je put pravednosti. Vidjeli su koliko ih je puta Jehova izbavio, a uskoro su trebali i ući u Obećanu zemlju. No u tom presudnom trenutku počeli su služiti moapskim bogovima. Zašto? Podlegli su ‘želji tijela’ (1. Ivanova 2:16). Izvještaj kaže: “Narod stade činiti preljubu sa kćerima Moapskim” (4. Mojsijeva 25:1).

9, 10. Zbog čega je važno uvijek imati na umu iskvarujuć utjecaj neispravnih želja tijela?

⁹ Taj događaj pokazuje na koji način neispravne tjelesne želje mogu iskvariti neoprezne. Dobro je da iz toga izvučemo pouku, naročito zato što se na nemoral sve više gleda kao na nešto prihvatljivo (1. Korinćanima 10:6, 8). Jedan izvještaj iz Sjedinjenih Država kaže: “Prije 1970. zajednički život prije braka nije bio zakonom priznat ni u jednoj američkoj državi. Danas je sasvim uobičajen. Više od polovice onih koji su prvi put uplovili u bračnu luku prije toga su već živjeli skupa.” Taj i slični trendovi koji svjedoče o raspuštenom vladanju nisu vidljivi u samo jednoj zemlji. Tako se ponašaju ljudi diljem svijeta, a nažalost i neki su kršćani prihvatili takav način života te više nisu dio kršćanske skupštine (1. Korinćanima 5:11).

¹⁰ Osim toga, nemoral se svuda promiče. Filmovi i televizijske emisije navode na zaključak kako je sasvim prihvatljivo da mladi imaju spolne odnose prije braka. Homoseksualne veze prikazuju se kao nešto sasvim normalno. A na mnogim izložbama seks se dočarava jako slikovito. Do zorno prikazanog seksa lako se može doći i na Internetu. Naprimjer, jedan je kolumnist napisao kako je njegov sedmogodišnji sin došao kući iz škole te mu sav oduševljen rekao da je jedan učenik našao na Internetu stranicu na kojoj gole žene spolno opće. Taj se otac zgrozio. No koliko je djece naišlo na takve stranice, a da to uopće nije reklo roditeljima? A koliko roditelja zna kakav je sadržaj videoigara koje igraju njihova djeca? Mnoge popularne igre sadrže odvratan nemoral te demonizam i nasilje.

11. Kako se obitelj može zaštititi od nemorala koji vlada u svijetu?

¹¹ Kako se obitelj može odupirati takvoj izopačenoj “zabavi”? Tako da najprije traži Božju pravednost i da se kloni svega što je povezano s nemoralom (2. Korinćanima 6:14; Efežanima 5:3). Roditelji koji dobro paze što rade njihova djeca te u njih usađuju ljubav prema Jehovi i njegovim pravednim zakonima pomažu im da imaju snage oduprijeti se pornografiji, pornografskim videoigrama, nemoralnim filmovima i drugim iskušenjima (5. Mojsijeva 6:4-9).a

12. Koji se problem pojavio u prvom stoljeću?

¹² Kad je Pavao bio u Listri, u Maloj Aziji, učinio je čudo i izliječio jednog čovjeka. Izvještaj kaže: “Mnoštvo je, vidjevši što je Pavao učinio, podiglo svoje glasove, govoreći likaonskim jezikom: ‘Bogovi su postali kao ljudi i sišli su k nama!’ I Barnabu su nazvali Zeusom, a Pavla Hermesom, jer je on vodio riječ” (Djela apostolska 14:11, 12). Kasnije je isto to mnoštvo željelo ubiti Pavla i Barnabu (Djela apostolska 14:19). Dakle, na te je ljude okolina jako utjecala. Izgleda da su neki iz tog područja koji su postali kršćani i dalje naginjali praznovjerju. U svom pismu kršćanima u Kolosima, Pavao je upozorio na ‘obožavanje anđela’ (Kološanima 2:18).

13. Koje običaje kršćani moraju izbjegavati, i tko nam daje snage za to?

¹³ Slično tome, danas se pravi kršćani trebaju čuvati uvriježenih običaja koji se temelje na krivim vjerskim učenjima i kose se s kršćanskim načelima. Naprimjer, u nekim zemljama mnogi ustaljeni običaji vezani uz rođenje i smrt temelje se na laži da imamo duh koji nastavlja živjeti nakon smrti (Propovjednik 9:5, 10). U nekim zemljama običaj je spolno sakatiti djevojčice.b To je okrutan, posve neopravdan postupak koji je sušta suprotnost ljubavi i brizi koju kršćanski roditelji duguju svojoj djeci (5. Mojsijeva 6:6, 7; Efežanima 6:4). Kako se kršćani mogu oduprijeti pritisku okoline i prestati s takvim postupcima? Tako da se potpuno uzdaju u Jehovu (Psalam 31:6). One koji mu od srca kažu: “Ti si utočište moje i branič moj, Bog moj, u kojega se uzdam” pravedni će Bog ojačati i brinut će se za njih (Psalam 91:2; Priče Salamunove 29:25).

14. Koje je upozorenje Jehova dao Izraelcima kratko prije nego što su ušli u Obećanu zemlju?

¹⁴ Kratko prije nego što su Izraelci ušli u Obećanu zemlju, Jehova ih je upozorio da ga ne smiju zaboraviti. Rekao je: “Čuvaj se da ne zaboraviš Jehovu Boga svojega bacivši u nemar zapovijedi njegove i zakone njegove i uredbe njegove, koje ti ja zapovijedam danas. I kad budeš jeo i nasitiš se, i dobre kuće načiniš i u njima staneš živjeti, i kad se goveda tvoja i ovce tvoje naplode, i kad ti se namnoži srebro i zlato, i što god imaš kad ti se namnoži, nemoj da se ponese srce tvoje i zaboraviš Jehovu Boga svojega” (5. Mojsijeva 8:11-14).

15. Kako možemo biti sigurni da nismo zaboravili Jehovu?

¹⁵ Može li se nešto slično dogoditi danas? Može, ako pogrešno postavimo prioritete. No kad najprije tražimo Božju pravednost, služenje pravom Bogu bit će nam najvažnija stvar u životu. Tada ćemo, kao što nas je Pavao potaknuo, ‘iskupljivati povoljno vrijeme’ i imati osjećaj hitnosti u službi (Kološanima 4:5; 2. Timoteju 4:2). Međutim, ako su nam sastanci i služba propovijedanja manje važni od rekreacije i zabave, mogli bismo zaboraviti Jehovu u tom smislu što bi nam bio na sporednom mjestu u životu. Pavao je rekao da će u posljednjim danima ljudi biti “ljubitelji užitaka umjesto ljubitelji Boga” (2. Timoteju 3:4). Iskreni kršćani redovito se preispituju kako bi bili sigurni da na njih ne utječe takvo razmišljanje (2. Korinćanima 13:5).

16. Koji su loš duh pokazali Eva i neki u Pavlovim danima?

¹⁶ Sotona je u Edenu iskoristio Evinu sebičnu želju za neovisnošću. Ona je željela sama odlučivati što je dobro, a što zlo (1. Mojsijeva 3:1-6). Slično tome, i u korintskoj skupštini u prvom stoljeću neki su pokazivali duh neovisnosti. Mislili su da znaju više od Pavla, a on ih je zajedljivo nazvao nadapostolima (2. Korinćanima 11:3-5; 1. Timoteju 6:3-5).

17. Što će nam pomoći da ne razvijemo duh neovisnosti?

¹⁷ U današnjem svijetu mnogi su “svojeglavi, napuhani od ponosa”, a na neke kršćane utječe takav način razmišljanja. Neki su se čak počeli protiviti istini (2. Timoteju 3:4; Filipljanima 3:18). Kad je riječ o obožavanju pravog Boga, neophodno je da tražimo od Jehove vodstvo te surađujemo s ‘vjernim i razboritim robom’ i skupštinskim starješinama. To je jedan od načina kako možemo tražiti pravednost, a i pomaže nam da ne razvijemo duh neovisnosti (Matej 24:45-47; Psalam 25:9, 10; Izaija 30:21). Skupština pomazanika je “stup i potpora istine”. Jehova ju je osnovao da bi nas štitio i vodio (1. Timoteju 3:15). Uvažavanje njene važne uloge pomaže nam da ‘ništa ne radimo iz taštine’ i da se ponizno podlažemo Jehovinoj pravednoj volji (Filipljanima 2:2-4; Priče Salamunove 3:4-6).

18. Kako možemo oponašati Isusa?

¹⁸ Biblijsko proročanstvo o Isusu kaže: “Ljubiš pravdu i mrziš na bezakonje” (Psalam 45:7; Hebrejima 1:9). To je zaista divan stav koji možemo oponašati! (1. Korinćanima 11:1). Isus nije samo poznavao Jehovina pravedna mjerila, već ih je i ljubio. Zato je, kad ga je Sotona iskušavao u pustinji, spremno i odlučno odbio skrenuti s ‘puta pravednoga’ (Priče Salamunove 8:20; Matej 4:3-11).

19, 20. Što sve postižemo time što tražimo pravednost?

¹⁹ Istina, neispravne želje tijela mogu biti snažne (Rimljanima 7:19, 20). Međutim, ako istinski cijenimo pravednost, imat ćemo snage oduprijeti se zloći (Psalam 119:165). Duboka ljubav prema pravednosti štitit će nas kad se suočimo s onim što je neispravno (Priče Salamunove 4:4-6). Ne zaboravimo da svaki put kad podlegnemo iskušenju, dozvoljavamo da Sotona pobijedi. Koliko je samo bolje oduprijeti mu se i dozvoliti da Jehova pobijedi! (Priče Salamunove 27:11; Jakov 4:7, 8).

²⁰ Zato što traže pravednost, pravi su kršćani ‘ispunjeni pravednim plodom, koji je po Isusu Kristu, na Božju slavu i hvalu’ (Filipljanima 1:10, 11). Oni oblače “novu osobnost koja je stvorena po Božjoj volji u istinskoj pravednosti i lojalnosti” (Efežanima 4:24). Oni pripadaju Jehovi i žive za to da bi mu služili, a ne da bi ugađali sebi (Rimljanima 14:8; 1. Petrova 4:2). To upravlja njihovim mislima i djelima. Oni uistinu raduju srce svog nebeskog Oca! (Priče Salamunove 23:24).