Vrhunske točke Biblije — Estera 1:1–10:3

Božansko oslobođenje od istrebljenja naroda

Pokolj bi bio jezovito djelotvoran: mladi i stari, djeca i žene, bili bi bez iznimke uništeni. Nitko se ne bi usudio suprotstaviti se tom planu, jer je naređenje o izvršenju nosilo kraljevski pečat. Da, Židovi bi trebali umrijeti kao bespomoćna stoka!

Tako je barem izgledalo Amanu, predsjedniku vlade stare Perzije. On je potajno skovao taj masovan pokolj iz slijepe mržnje prema Židovu Mardoheju. Međutim, dok je Aman samozadovoljno očekivao svoju pobjedu, židovski narod se molio za oslobođenje. Kakav je bio ishod? Otkriven je u dramatičnoj biblijskoj knjizi o Esteri. Napisana od Mardoheja, ona je izvještaj koji jača vjeru, pokazujući kako je božanska pomoć i vjera mlade žene — spasila narod.

Estera postaje kraljicom

Molimo čitaj Estera 1:1–2:23. Oko 484. god. pr. n. r. vr. perzijski kralj Ahasver (Kserkso I) priredio je veliku gozbu. Međutim, kraljica Vastija je odbila poslušati službeni poziv kralja da se pojavi na gozbi. Bijesan kralj lišio ju je položaja i počeo tražiti novu kraljicu. Nakon razgledavanja većeg broja najljepših žena u carstvu, on izabire skromnu Židovku Edizu koju je za tu ulogu pripremio njen bratić Mardohej. Mlada je žena zatajila podatak da je Židovka, koristeći svoje perzijsko ime Estera.

◆ 1:3-5 — Zašto su održavane te svečanosti?

Prema povjesničaru Herodotu, Kserkso je jednom sazvao sastanak da bi planirao vojni ratni pohod protiv Grčke. Možda je to upravo taj sastanak. Vjerojatno se Kserkso razmetao slavom i bogatstvom svog kraljevstva, uvjeravajući plemiće u svoju sposobnost da pobijedi u ratu s Grcima.

◆ 1:8 — Što je bio zakon o piću?

Izgleda da su Perzijanci imali običaj poticati jedan drugoga na ispijanje određene količine pića na takvim skupovima. Kralj je međutim načinio iznimku u toj prilici. Je li to imalo za posljedicu skromnije ili neobuzdanije pijenje, Biblija ne govori.

◆ 2:19, 20 — Zašto je Mardohej sjedio “na vratima kraljevim”?

Očito je Mardohej bio jedan od službenika kralja Ahasvera. Takvi ljudi na položaju općenito su sjedili na vratima, čekajući da se odazovu na kraljevski poziv. Mardohejev je položaj morao biti dosta odgovoran, inače bi ga Aman vjerojatno odmah otpustio. Mardohej je tako bio u mogućnosti saznati i osujetiti pokušaj ubojstva kralja.

Pouka za nas: Estera je pokazala vrijednost skromnosti, ne stavljajući ni dragulje ni krasnu odjeću na sebe, prilikom posjete kralju. Ona je dopustila da tajna osoba srca, s “mirnim i krotkim duhom” osvoji kraljevu naklonost (1. Petrova 3:1-5). Na isti je način pomazani ostatak, sakupljen nakon 1919. god., zadobio naklonost kralja Isusa Krista.

Amanova zavjera

Čitaj 3:1–5:14. Ahasver je imenovao Amaleka imenom Aman predsjednikom vlade. No Mardohej, sjećajući se da je Jehova odlučio “voditi boj protiv Amalečana iz naraštaja u naraštaj”, odbio je pasti ničice pred Amanom (2. Mojsijeva 17:8-16, ST). Za osvetu, ponosni Aman nagovara kralja da istrijebi Židove! Mardohej moli Esteru da posreduje, podsjećajući je da bude li šutjela “doći će Židovima pomoć i spas s druge strane”.

Budući da se radi o pitanju Jehovinog naroda i njegovoj osudi protiv Amaleka, Mardohej je uvjeren da će sam Bog osigurati spasenje (1. Samuelova 12:22). Estera se pojavljuje pred kraljem nepozvana — mogući pogubni prekršaj! Ahasver joj ipak daruje život i prisustvuje ručku kojeg je priredila kraljica. Vraćajući se kući, Aman opet razbješnjen Mardohejevim odbijanjem odavanja poštovanja, planira njegovo ubojstvo.

◆ 3:7 — Što je bilo uključeno u bacanje Pura?

“Pur” je izgleda perzijska riječ za “ždrijeb”. Kocku su često bacali astrolozi kao oblik proricanja. Vjerojatno je to bilo učinjeno zato da bi odredili najpovoljnije vrijeme za Amana da provede svoj plan istrebljenja Židova.

◆ 4:3 — Zašto su Mardohej i Židovi postili?

Budući da je velika nacionalna nesreća bila neizbježna, bilo je to vrijeme za duboko, ozbiljno razmišljanje (Propovjednik 3:4). Oni su sigurno trebali božansko vodstvo. Post je tako označavao obraćenje Jehovi radi potrebe jačanja i mudrosti. Kad si suočen s kušnjama, da li se i ti s prošnjom obraćaš Bogu? (Jevrejima 5:7).

◆ 5:6-8 — Zašto je Estera oklijevala obavijestiti kralja?

Esteri sigurno nije ponestalo hrabrosti, budući da je već prije stavila život na kocku. Možda je prije željela zadobiti kraljevu naklonost. Dakle, ona ga je pozvala na drugi ručak. Tu je također bilo uključno i božansko vodstvo, budući da su se u međuvremenu odigrali određeni događaji.

Pouka za nas: Estera je pokazala vjeru, hrabrost i želju da primijeni Mardohejev savjet. Oni koji su postali dio pomazanog ostatka nakon 1919. godine pokazali su sličnu vjeru, hrabrost i želju da rade sa starijim članovima Kristove nevjeste. Zaista divan primjer!

Zavjera osujećena

Čitaj 6:1–7:10. Ahasver pati od nesanice, nesumnjivo božanski uzrokovane. Možda, osjećajući da je pogriješio na neki način, dao je da mu se čita knjiga zapisa, možda kraljevski dnevnik. Otkrivši da je Mardohej ostao nenagrađen za otkriće jedne zavjere, kralj je zatražio Amana da predloži odgovarajuću nagradu. Aman je zamislio sebe počašćenim i predlaže pomno izrađenu svečanost. No na njegov užas naređeno mu je da takvim častima obaspe Mardoheja!

Amanovi savjetnici primili su to kao predznak njegovog pada. Uskoro se to ponizujuće iskustvo za Amana završava kad je pozvan na drugi Esterin ručak. Tada car poziva Esteru da izjavi svoju želju. “Neka mi bude dana moja duša na moju molbu i moj narod na moj zahtjev”, molila je hrabra kraljica. Otkrivši da je i ona Židovka, ona otkriva Amanovu urotu. Uplašeni Aman preklinje za svoj život, ali umjesto toga dobiva smrtnu kaznu — na stupu namijenjenom Mardoheju!

◆ 7:4 — Zašto bi uništenje Židova značilo štetu za kralja?

Da je Aman planirao prodaju Židova u ropstvo, to bi vjerojatno donijelo veliku korist Ahasveru. Međutim, uništenje cijelog naroda bi prouzročilo financijski gubitak za više od 10 000 talenata srebra koje je Aman obećao platiti. Uspjeh zavjere istrebljenja bi također prouzročio kralju gubitak kraljice — zaista veliku osobnu štetu!

◆ 7:8 — Zašto je Amanovo lice bilo pokriveno?

Aman nije pokrio svoje vlastito lice radi sramote ili grižnje savjesti. Očito su to učinili sudski službenici, možda da prikažu njegovu sramotu ili propast. Možda je to bio i prvi korak u izricanju smrtne kazne.

Pouka za nas: Stavljajući svoj vlastiti život na kocku, Estera je hrabro otkrila da je Židovka. Od 1931. godine Božji narod je slično tome bio spreman na progonstva nazvavši se Jehovinim svjedocima! (Izaija 43:10-12). Da li si i ti tako hrabar?

Božji narod oslobođen!

Čitaj 8:1–10:3. Mardohej postaje predsjednik vlade umjesto Amana. Opet stavljajući svoj život na kocku, Estera se pojavljuje nenajavljena pred kraljem moleći da se poduzmu koraci za onemogućenje Amanovog plana. Vladar se slaže s tim i dopušta Mardoheju da diktira protuobjavu u Ahasverovo ime. Iako se prema perzijskom običaju prijašnje naređenje o istrebljenju ne može poništiti, novi zakon dozvoljava Židovima da se brane.

Među Židovima je zavladalo bučno slavlje. Više nisu bili bespomoćne žrtve, nego su sada imali nekoliko mjeseci za organiziranje svoje obrane. Konačno je stigao adar (veljača-ožujak) trinaesti dan. Židovi su ubili oko 75 000 onih koji su “im željeli nanijeti zlo”. Mardohej određuje da se godišnji praznik Purima održava 14. i 15. adara, ne zaboravljajući da pobjeda pripada Jehovi.

◆ 8:5 — Kako je Estera pokazala razboritost?

Estera je pažljivo vagala svoje riječi, moleći kralja da poništi dokumente o Amanovom planu “koje je on napisao”. Ona je taktično izbjegavala spominjati kraljevu odgovornost u toj stvari. Kršćani su isto tako taktični kada svjedoče pred vladinim službenicima.

◆ 8:17 — Kako je narod izjavio da su Židovi?

Septuaginta kaže da su se ti Perzijanci “obrezali i judaizirali”. Očito su nakon donošenja protuobjave kao znaka božanske zaštite, mnogi Perzijanci postali židovski proseliti. Isto tako i danas, “veliko mnoštvo drugih ovaca” zauzelo je svoj položaj pored pomazanog ostatka (Otkrivenje 7:9; Ivan 10:16; Zaharija 8:23).

◆ 9:10, 15, 16 — Zašto Židovi nisu uzeli plijen?

Kraljev proglas ih je ovlastio da uzmu plijen. Njihovo odbijanje je međutim učinilo očitim, da je njihova namjera bila samoodržanje, a ne samoobogaćivanje.

Pouka za nas: Poput Židova Esterinog vremena, Jehovini svjedoci se s pravom obraćaju vladama i sudovima u cilju zaštite od neprijatelja. Naročito tijekom Drugog svjetskog rata bilo je to potrebno radi napada koje je kler (svećenstvo) poticalo protiv Božjeg naroda. S Jehovinim blagoslovom, dobivene su mnoge sudske rasprave.

Knjiga o Esteri služi kao izvor nade i ohrabrenja današnjim Jehovinim svjedocima. Oni znaju da će sotonina velika mržnja prema njima uskoro dostići svoj vrhunac u sveopćem pokušaju njihovog istrebljenja. Kako će ih stvarno Jehova zaštititi, ostaje da vidimo (Ezekijel 38:16-23). No njihovo povjerenje je, kao i u vrijeme Estere, da Jehova neće napustiti svoj narod. U pravo vrijeme on će im osigurati “pomoć i oslobođenje”.