Što kaže Biblija?
Kad počinje ljudski život?
DAN 21. rujna 1989. godine bio je neuobičajen dan za 5. sudski okrug države Tennessee, SAD. Tog je dana okružni sud proslijedio mišljenje o sporu u vezi skrbi nad 7 zamrznutih ljudskih embrija. Sud je trebao odlučiti kojem razvedenom roditelju dati pravo čuvati embrije. Kao posljedica toga, nužno se nameće pitanje: Jesu li embriji vlasništvo ili ljudska bića?
Profesor Jerome Lejeune, svjetski poznat genetičar iz Pariza, pred sudom je potvrdio da svaki čovjek ima jedinstven početak upravo u trenutku začeća, i da “onog trena kad je začet, on postaje čovjekom”. Drugim riječima, kako je izjavio na sudu, embrio je od svog početka u trostaničnom stadiju (zigoti) “sićušno ljudsko biće”! (Naglašeno od nas.)
Kad su ga pitali da li time potvrđuje da zigota ima jednaka prava kao i čovjek, doktor Lejeune je odgovorio: “Nisam to rekao jer nisam u poziciji da tako nešto znam. Kažem da je zigota ljudsko biće, a na pravdi je da presudi kada ljudsko biće ima jednaka prava kao i drugi (...) Ako me kao genetičara pitate da li je to ljudsko biće čovjek, reći ću vam da je to ljudsko biće, jer je biće i jer je ljudsko.”
Navodimo tri glavna zaključka suda temeljena na nepobitnom svjedočanstvu doktora Lejeunea:
◻ “Poslije oplodnje stanice ljudskog embrija razlikuju se, jedinstvene su i specijalizirane do najvišeg stupnja osebujnosti.”
◻ “Ljudski embrio nije vlasništvo.”
◻ “ljudski život počinje začećem.”
Slaže li se to s onim što Biblija kaže o početku ljudskog života?
Život počinje začećem
Jehova Bog je “izvor života” i “po njemu imamo život i krećemo se i postojimo” (Psalam 36:9; Djela apostolska 17:28). Kada prema Stvoriteljevoj riječi započinje život? On smatra život djeteta dragocjenim i u vrlo ranom stadiju razvoja nakon začeća. Više od 3 000 godina prije spomenute sudske odluke, inspirirao je svog proroka Davida da zapiše:
“Zaštitio si me u utrobi materinoj. Slavit ću te, jer sam na strahopoštovanja vrijedan način divno stvoren. Tvoja su djela čudesna i moja to duša jako dobro zna. Kosti moje nisu ti bile sakrivene kad sam u tajnosti stvoren [u maternici], kad sam satkan [odnosi se na vene i arterije koje su izvezene po tijelu poput obojenih vlakana tkanine] u najdubljim dijelovima zemlje [poetski opis tame u maternici]. Oči su ti vidjele čak moj zametak i u tvojoj su knjizi svi njegovi dijelovi zapisani” (Psalam 139:13-16).
Od trenutka začeća razvoj života precizno slijedi jedan obrazac, kao da slijedi uputstva razložena u jednoj knjizi, vrlo opsežnoj knjizi. “Količinu informacija unutar zigote”, kaže dr. Lejeune, “kada bi je sročili i ubacili u kompjuter sa naredbom da izračuna što će se dogoditi u sljedećem koraku, ta količina informacija je tako velika da je nitko ne može izmjeriti.”
Život nerođena djeteta je dragocjen
Nerođeno dijete u razvoju unutar maternice nešto je daleko više nego samo gomila tkiva. Ono ima veliku vrijednost i stoga je Bog odredio da osoba koja ozlijedi nerođeno dijete mora snositi odgovornost. Njegov zakon u 2. Mojsijevoj 21:22, 23 upozorava: “U slučaju da se ljudi pobiju i doista ozlijede trudnu ženu i njena djeca iziđu iz nje, ali se ne dogodi nijedna smrtna nezgoda, neizostavno mu treba nametnuti naknadu štete prema onome što na njega nametne vlasnik žene, i to će dati preko sudaca. No, ako se dogodi smrtna nezgoda, dat ćeš dušu za dušu.”
Neki prijevodi Biblije gornje riječi zakona prikazuju kao da se odnose prvenstveno na život žene. Međutim, izvorni hebrejski tekst usmjerava pažnju na smrtnu nezgodu bilo majke ili djeteta.a Stoga hotimično izazvan pobačaj, samo da se izbjegne rođenje neželjena djeteta, predstavlja namjerno oduzimanje ljudskog života.
Neki kažu da ljudski embrio još uvijek ne predstavlja ljudski život, jer se ne može održati izvan maternice. To je prazno zaključivanje. Nema sumnje da je novorođeno dijete — staro svega minutu — čovjek. Ako bismo to dijete ostavili golo negdje vani, kako dugo bi živjelo? Ono je krajnje bespomoćno i, poput embrija ili fetusa, nesposobno da se održi. Novorođeno dijete treba dom, toplinu, treba ga nahraniti, potrebna mu je pomoć koju jedino odrasla osoba, majka, može pružiti.
Prema tome, spomenuto pravno gledište u skladu je s biblijskim, prema kojem ljudski život započinje začećem. Život nerođenog djeteta nije nešto beznačajno čega se jednostvno po želji možemo otarasiti kao neprikladnog stranog predmeta. Ljudski život je svet, ne samo nakon što je izašao iz maternice, nego i dok je još u njoj.
[Bilješke]
a Izraz “smrtna nezgoda” (hebrejski ʼasohnʹ) nema specifične veze s izrazom ‘trudna žena’; prema tome, smrtna nezgoda se ne odnosi samo na smrt žene, već sigurno uključuje i ‘njenu djecu’ u maternici.
[Zahvala na stranici 14]
Windsor Castle, Royal Library. @ 1970 Her Majesty The Queen