“Hram” i “knez” u današnje vrijeme

“Knez s njima neka ulazi kad oni ulaze, i neka izlazi kad oni izlaze” (EZEHIJEL 46:10).

1, 2. Koja nam temeljna istina pomaže otkriti velik dio značenja Ezehijelove vizije hrama?

NEKI rabini u drevno doba nisu u potpunosti bili zadovoljni knjigom Ezehijela. Prema onome što navodi Talmud, neki od njih čak su se bavili mišlju da tu knjigu izbace iz kanona Svetog pisma. Posebne im je nevolje stvarala vizija hrama, pa su je proglasili nedokučivom za ljude. Druge je bibličare pak Ezehijelova vizija Jehovinog hrama zbunjivala. A kako je s nama?

² Otkad je čisto obožavanje obnovljeno, Jehova je svoj narod blagoslovio mnogim bljeskovima što se tiče uvida u duhovne stvari, uključujući i razumijevanje toga što predstavlja Božji duhovni hram — predstavlja Jehovino hramu slično uređenje za čisto obožavanje.a Ta temeljna istina o duhovnom hramu pomaže nam otkriti velik dio značenja Ezehijelove vizije hrama. Razmotrimo pobliže četiri komponente te vizije — hram, svećenstvo, kneza i zemlju. Što ta obilježja znače danas?

Hram i ti

3. Na što nas podsjeća visok strop i rezbarije na zidu ulaza u hram?

³ Zamisli da smo u obilasku ovog hrama iz vizije. Prišli smo bliže i preko sedam stepenica uspinjemo se do jednih golemih vrata. U hodniku tih gradskih vrata s divljenjem dignemo pogled. Strop je više od 30 metara iznad nas! To nas podsjeća na to da su mjerila za ulazak u Jehovino uređenje za obožavanje visoka. Zrake svjetla koje dopiru kroz prozor osvjetljavaju palmino drveće izrezbareno na zidu, a ono se u Bibliji koristi za predočavanje čestitosti (Psalam 92:12, NW; Ezehijel 40:14, 16, 22). Ovo je sveto mjesto za one koji su čestiti u moralnom i duhovnom pogledu. U skladu s tim, trebamo ostati čestiti kako bi Jehova prihvaćao naše obožavanje (Psalam 11:7).

4. Tko ne može ući u hram, i što učimo iz toga?

⁴ Na svakoj strani hodnika nalaze se po tri stražarske komore. Hoće li nam stražari dozvoliti da uđemo u hram? Jehova kaže Ezehijelu da niti jedan stranac koji je “neobrezana srca” ne može ući (Ezehijel 40:10; 44:9). Što to znači? To znači da Bog za svoje obožavatelje prihvaća samo one ljude koji ljube njegove zakone i koji žive po njima (Jeremija 4:4; Rimljanima 2:29). On takvim osobama izražava dobrodošlicu u svoj duhovni šator, u svoj dom obožavanja (Psalam 15:1-5). Otkako je čisto obožavanje obnovljeno 1919, Jehovina zemaljska organizacija držala se njegovih moralnih zakona i postupno ih razjašnjavala. Oni koji namjerno odbiju poslušnost tim zakonima više nisu dobrodošli u zajednicu s njegovim narodom. Na Bibliji utemeljen postupak isključivanja nepokajničkih prijestupnika danas služi tome da se naše obožavanje održi čistim (1. Korinćanima 5:13).

5. (a) Koje sličnosti postoje između Ezehijelove vizije i Ivanove vizije zapisane u Otkrivenju 7:9-15? (b) Koga u Ezehijelovoj viziji predočava 12 plemena koja vrše obožavanje u vanjskom dvorištu?

⁵ Hodnik nas vodi do vanjskog dvorišta, gdje ljudi obožavaju Jehovu i upućuju mu hvalu. To nas podsjeća na viziju apostola Ivana koja govori o ‘velikom mnoštvu’ koje Jehovu obožava “dan i noć u njegovom hramu”. Palmino drveće spominje se u obje vizije. U Ezehijelovoj viziji ono ukrašava zidove na ulazu. Obožavatelji u Ivanovoj viziji drže palmine grane u rukama, što simbolizira njihovu radost dok Jehovi upućuju hvalu i Isusu izražavaju dobrodošlicu kao svom Kralju (Otkrivenje 7:9-15, NW). U kontekstu Ezehijelove vizije 12 izraelskih plemena predstavlja “druge ovce” (Ivan 10:16; usporedi Luku 22:28-30). Jesi li i ti jedan od onih koji pronalaze radost u hvaljenju Jehove objavljujući njegovo Kraljevstvo?

6. Za što su služile blagovaonice u vanjskom dvorištu, i na koju bi prednost to moglo podsjetiti pripadnike drugih ovaca?

⁶ Dok obilazimo vanjsko dvorište, vidimo 30 blagovaonica u kojima ljudi jedu dijelove svojih dobrovoljnih prinosa (Ezehijel 40:17). Pripadnici drugih ovaca danas ne prinose životinjske žrtve, no oni ipak u duhovni hram ne dolaze praznih ruku. (Usporedi 2. Mojsijevu 23:15.) Apostol Pavao je napisao: “Kroz [Isusa] dakle da svagda prinosimo Bogu žrtvu hvale, to jest, plod usana koje priznaju ime njegovo. A dobro činiti i davati milostinju ne zaboravljajte; jer se takovijem žrtvama ugadja Bogu” (Jevrejima 13:15, 16; Ozej 14:2). Velika je prednost prinositi takve žrtve Jehovi (Priče Salamunove 3:9, 27).

7. Kakvo nam jamstvo pruža mjerenje hrama?

⁷ Ezehijel promatra jednog anđela kako mjeri ovaj hram iz vizije (Ezehijel 40:3). Slično tome, apostolu Ivanu bilo je rečeno: “Ustani i izmjeri hram Božji, žrtvenik i klanjaoce u njemu” (Otkrivenje 11:1, St). Kakvo značenje ima to mjerenje? Čini se da u oba slučaja to predstavlja određeno jamstvo, znak da Jehovu ništa ne može zaustaviti u ispunjenju njegovih nauma s obzirom na čisto obožavanje. Slično i danas, možemo biti sigurni da ništa — pa čak ni žestoko protivljenje moćnih vlasti — ne može zaustaviti obnovu čistog obožavanja.

8. Tko ulazi kroz vrata u unutarnje dvorište, i na što nas ta vrata podsjećaju?

⁸ Dok prolazimo kroz vanjsko dvorište, vidimo da se tamo nalaze troja vrata koja vode u unutarnje dvorište; unutarnja su vrata u istoj liniji s vanjskim vratima i istih su dimenzija kao i ona (Ezehijel 40:6, 20, 23, 24, 27). Samo svećenici mogu ući u unutarnje dvorište. Unutarnja nas vrata podsjećaju na to da pomazanici moraju odgovarati božanskim mjerilima i zakonima, no isto tako se i svi pravi kršćani daju voditi jednakim mjerilima i zakonima. No kakav posao obavljaju svećenici i kakvo značenje to ima danas?

Vjerno svećenstvo

9, 10. Na koji način “carsko svećenstvo”, predočeno razredom svećenika u Ezehijelovoj viziji, pruža duhovnu poduku?

⁹ U pretkršćanskim su vremenima svećenici naporno radili u hramu. Klanje žrtvenih životinja, prinošenje istih na žrtveniku i služenje drugim svećenicima i narodu bio je fizički zahtjevan posao. Ali oni su obavljali i jedan drugi važan zadatak. Jehova je, govoreći o svećenicima, dao sljedeću zapovijed: “Narod moj neka uče što je sveto što li nije sveto, i neka ih uče raspoznavati nečisto od čistoga” (Ezehijel 44:23; Malahija 2:7).

¹⁰ Cijeniš li naporan rad i poniznu službu koju pomazanici kao grupa, “carsko svećenstvo”, vrše u korist čistog obožavanja? (1. Petrova 2:9). Poput levitskog svećenstva iz prošlosti i oni prednjače u davanju duhovne poduke, u pomaganju ljudima da razumiju što je u Božjim očima čisto i prihvatljivo, a što nije (Matej 24:45). Takva poduka, koja dolazi putem biblijskih publikacija i putem kršćanskih sastanaka i skupova, milijunima je pomogla da se pomire s Bogom (2. Korinćanima 5:20).

11. (a) Kako je Ezehijelova vizija istaknula važnost čistoće samih svećenika? (b) Kako su pomazanici tijekom posljednjih dana bili očišćeni u duhovnom smislu?

¹¹ Međutim, nije dovoljno da svećenici samo druge poučavaju čistoći; oni sami moraju biti čisti. Zato je Ezehijel unaprijed vidio proces pročišćavanja izraelskog svećenstva (Ezehijel 44:10-16). Slično tome, iz povijesnog izvještaja vidljivo je da je Jehova 1918. sjeo ‘kao ljevač’ u svom duhovnom hramu, ispitujući razred pomazanih svećenika (Malahija 3:1-5, St). Onima koje se smatralo duhovno čistima ili onima koji su se pokajali za idolopoklonstvo koje su činili u prošlosti bilo je dozvoljeno da nastave obavljati prednosnu službu u njegovom duhovnom hramu. Ipak, kao što je slučaj sa svima, pojedini pomazanici mogu se onečistiti — bilo duhovno bilo moralno (Ezehijel 44:22, 25-27). Oni se moraju truditi da ostanu ‘neopoganjeni od svijeta’ (Jakov 1:27; usporedi Marka 7:20-23).

12. Zašto trebamo cijeniti ono što čine pomazanici?

¹² Svatko od nas mogao bi se upitati: ‘Cijenim li primjer koji pružaju pomazanici tijekom mnogih godina njihove vjerne službe? Oponašam li njihovu vjeru?’ Dobro je da članovi velikog mnoštva imaju na umu to da pomazanici neće zauvijek biti s njima ovdje na Zemlji. Jehova je o svećenicima iz Ezehijelove vizije rekao: “Ne dajte [im] nikakva posjeda [dio zemlje] u Izraelu — ja sam posjed njihov” (Ezehijel 44:28, St). Slično tome, pomazanicima neće zauvijek biti mjesto na Zemlji. Oni imaju nebesko nasljedstvo, a članovi velikog mnoštva smatraju prednošću što ih mogu podržavati i hrabriti dok se pomazanici još uvijek nalaze na Zemlji (Matej 25:34-40; 1. Petrova 1:3, 4).

Tko je knez?

13, 14. (a) Zašto knez mora biti pripadnik drugih ovaca? (b) Koga predočava knez?

¹³ Sada se javlja jedno intrigantno pitanje. Koga onda predstavlja knez? Budući da se o njemu govori kao o pojedincu, a i kao o grupi, možemo pretpostaviti da on predstavlja skupinu ljudi (Ezehijel 44:3; 45:8, 9). Ali kojih ljudi? Svakako ne pomazanika. Knez u viziji blisko surađuje sa svećenstvom, ali on nije svećenik. Za razliku od razreda svećenika, on dobiva zemlju u nasljedstvo te ga stoga čeka budućnost ovdje na Zemlji, a ne na nebu (Ezehijel 48:21). Nadalje, u Ezehijelu 46:10 kaže se: “A knez s njima neka ulazi kad oni [nesvećenička plemena] ulaze [u vanjsko dvorište hrama], i neka izlazi kad oni izlaze.” On ne ulazi u unutarnje dvorište, već obožavanje vrši u vanjskom dvorištu te zajedno s narodom ulazi u hram i izlazi iz njega. Ti činioci nesumnjivo svrstavaju kneza među veliko mnoštvo drugih ovaca.

¹⁴ Očito je da knez ima izvjesne odgovornosti među Božjim narodom. On sjedi u trijemu istočnih vrata vanjskog dvorišta (Ezehijel 44:2, 3). To ukazuje na nadgledničku ulogu, sličnu onoj koju su vršili izraelski stariji muževi koji su sjedili kod gradskih vrata i sudili (Ruta 4:1-12; Priče Salamunove 22:22). Tko danas među drugim ovcama vrši nadgledničke službe? To su starješine koji imaju zemaljsku nadu, a imenovani su svetim duhom (Djela apostolska 20:28). Dakle, sada se priprema razred kneza i pripadnicima tog razreda stoji u izgledu da kasnije u novom svijetu služe u svojstvu upravitelja.

15. (a) Kako Ezehijelova vizija rasvjetljuje odnos između starješina koji su pripadnici velikog mnoštva i razreda pomazanih svećenika? (b) Na koji način pomazani starješine prednjače u Božjoj zemaljskoj organizaciji?

¹⁵ Međutim, kakav odnos danas postoji između razreda pomazanih svećenika i tih starješina koji, kao dio velikog mnoštva, služe u ulozi nadglednika? Iz Ezehijelove se vizije može zaključiti da starješine koji su pripadnici velikog mnoštva služe kao pomagači i da je njihova uloga podređena, dok su pomazanici ti koji predvode u duhovnom pogledu. Kako to? Sjeti se da su u viziji svećenici dobili odgovornost da poučavaju narod duhovnim stvarima. Osim toga, rečeno im je da djeluju kao suci u pravnim slučajevima. Nadalje, Leviti su dobili zadatak da vrše ‘službu [“nadgledanja”, NW]’ kod hramskih vrata (Ezehijel 44:11, 23, 24). Očito je da se knez morao podložiti duhovnim službama svećenika i njihovom vodstvu. Stoga je prikladno da su u današnje vrijeme pomazanici preuzeli vodstvo u čistom obožavanju. Naprimjer, iz njihovih redova biraju se članovi Vodećeg tijela Jehovinih svjedoka. Ti vjerni pomazani starješine već desetljećima školuju sve veći razred kneza, pripremajući buduće članove tog razreda za dan kada će im se povjeriti puna mjera autoriteta u Božjem novom svijetu koji predstoji.

16. Prema Izaiji 32:1, 2, što moraju činiti svi starješine?

¹⁶ Kakvi su nadglednici ovi budući članovi, koje očekuju opsežnije odgovornosti kao razred kneza? Proročanstvo koje je zapisano u Izaiji 32:1, 2 kaže: “Evo, car će carovati pravo i knezovi [“prinčevi”, NW] će vladati po pravdi. I čovjek će biti kao zaklon od vjetra, i kao utočište od poplave, kao potoci na suhu mjestu, kao sjen od velike stijene u zemlji sasušenoj.” Ovo se proročanstvo danas ispunjava tako što se kršćanski starješine — iz redova pomazanika i drugih ovaca — trude štititi stado od ‘poplava’, kao što su progonstvo i obeshrabrenje.

17. Kako bi kršćanski pastiri trebali gledati na sebe, a kakav bi stav prema njima trebalo imati stado?

¹⁷ Riječi ‘princ’ i “knez”, koje u hebrejskom jeziku imaju slično značenje, ne koriste se kao titule kojima se uzvisuju ljudi. Umjesto toga, one opisuju odgovornosti koje ti muževi nose dok vode brigu o Božjim ovcama. Jehova upućuje strogo upozorenje: “Dosta je, knezovi Izraelovi; prodjite se nasilja i otimanja, i tvorite sud i pravdu” (Ezehijel 45:9). Dobro je da svi današnji starješine prime taj savjet k srcu (1. Petrova 5:2, 3). Stado pak shvaća da je Isus dao te pastire kao “darove u ljudima” (Efežanima 4:8, NW). U Božjoj nadahnutoj Riječi nalaze se preduvjeti kojima oni trebaju udovoljiti (1. Timoteju 3:1-7; Titu 1:5-9). Zato kršćani slijede vodstvo starješina (Jevrejima 13:7).

18. Koje su neke odgovornosti koje danas izvršavaju budući članovi razreda kneza, a kakve će odgovornosti izvršavati u budućnosti?

¹⁸ Neki knezovi u biblijskim vremenima imali su veće ovlasti, dok su drugi imali manje. Danas starješine iz velikog mnoštva nose širok spektar odgovornosti. Neki služe u jednoj skupštini; drugi kao putujući nadglednici služe mnogim skupštinama; neki pak služe čitavim zemljama kao članovi Odbora podružnice; drugi direktno pomažu različitim odborima Vodećeg tijela. U novom će svijetu Isus imenovati ‘knezove po cijeloj zemlji’ da prednjače među Jehovinim obožavateljima na Zemlji (Psalam 45:16). On će za tu službu nesumnjivo odabrati mnoge od tih današnjih vjernih starješina. Budući da se ti ljudi sada dokazuju vjernima, on će u budućnosti mnogima povjeriti još i veće prednosti nakon što otkrije kakvu će ulogu u novom svijetu imati razred kneza.

Zemlja Božjeg naroda u današnje vrijeme

19. Što predstavlja zemlja iz Ezehijelove vizije?

¹⁹ Ezehijelova vizija ujedno opisuje i obnovljenu zemlju Izrael. Što predstavlja taj aspekt vizije? Druga proročanstva o obnovi pretkazala su da će ta zemlja, zemlja Izrael, biti raj poput Edena (Ezehijel 36:34, 35). Mi danas obitavamo u jednoj obnovljenoj ‘zemlji’, a i ona je, u stanovitom smislu, poput Edena. Na sličan način, često govorimo o našem duhovnom raju. U Kuli stražari je naša “zemlja” bila definirana kao “područje djelovanja” Božjeg izabranog naroda.b Gdje god da se neki Jehovin sluga nalazi, on boravi u toj obnovljenoj zemlji tako dugo dok se trudi podržavati pravo obožavanje idući stopama Krista Isusa (1. Petrova 2:21).

20. Koje načelo možemo razabrati u vezi sa ‘svetim prinosom’ iz Ezehijelove vizije, i kako možemo primijeniti to načelo?

²⁰ A što reći o dijelu zemlje nazvanom ‘sveti prinos’? Tu je zemlju narod priložio kao potporu za svećenstvo i grad. Jednako tako, “sav narod zemaljski” trebao je dati komad zemlje kao prilog knezu. Što to znači danas? To, naravno, ne znači da bi Božji narod trebalo opteretiti plaćenom svećeničkom klasom (2. Solunjanima 3:8). Umjesto toga, starješine u prvom redu primaju potporu u duhovnom pogledu. To obuhvaća pomaganje u djelu koje se trenutno provodi i pokazivanje duha suradnje i podložnosti. Na koncu, kao što je bio slučaj u Ezehijelovo vrijeme, taj se prilog daje “Gospodinu [“Jehovi”, “NW”]”, a ne nekom čovjeku (Ezehijel 45:1, 7, 16).

21. Što možemo naučiti iz načina na koji je podijeljena zemlja u Ezehijelovoj viziji?

²¹ Nisu samo knezu i svećenstvu dodijeljena mjesta u toj obnovljenoj zemlji. Iz načina na koji je zemlja podijeljena vidi se da svih 12 plemena ima osigurano nasljedstvo (Ezehijel 47:13, 22, 23). Tako članovi velikog mnoštva nemaju mjesto samo u današnjem duhovnom raju već će dobiti i zemlju kada naslijede mjesto u zemaljskom području Božjeg Kraljevstva.

22. (a) Što predstavlja grad u Ezehijelovoj viziji? (b) Što možemo naučiti iz toga što grad ima vrata sa svih strana?

²² Na koncu, što predstavlja grad iz ove vizije? To nije neki nebeski grad, jer leži usred zemlje koja ‘nije sveta’ (Ezehijel 48:15-17, Šarić). Dakle, on mora biti nešto zemaljsko. Pa, što uopće predstavlja jedan grad? Ne padaju li nam na um ljudi koji se okupljaju u grupu i formiraju neku strukturu, nešto organizirano? Naravno. Dakle, izgleda da taj grad predočava zemaljsku upravu koja je na usluzi svima koji će sačinjavati pravedno zemaljsko društvo. U predstojećoj ‘novoj zemlji’ ona će djelovati u punoj mjeri (2. Petrova 3:13). Gradska vrata na svim stranama, jedna za svako pleme, na dobar način predočavaju otvorenost. Današnji Božji narod ne nalazi se pod nekom tajanstvenom, skrivenom upravom. Braća koja nose izvjesne odgovornosti moraju biti pristupačna; načela koja ih vode poznata su svima. To što ljudi iz svih plemena obrađuju zemlju koja opskrbljuje grad podsjeća nas na to da pripadnici drugih ovaca, čak i u materijalnom pogledu, podupiru djelovanje uprave pod kojom se nalazi Božji narod diljem svijeta (Ezehijel 48:19, 30-34).

23. Što ćemo razmatrati u sljedećem članku?

²³ No, što je s rijekom koja istječe iz hramskog svetišta? Što ona predstavlja danas i što će predstavljati u budućnosti bit će tema trećeg i posljednjeg članka u ovoj seriji.

[Bilješke]

Točke za ponavljanje

◻ Što predstavlja hram u Ezehijelovoj viziji?

◻ Koga predočavaju svećenici koji služe u hramu?

◻ Koga predstavlja razred kneza, i koje su neke od njegovih odgovornosti?

◻ Što predstavlja zemlja u Ezehijelovoj viziji, i u kom smislu je podijeljena na 12 plemena?

◻ Što predočava grad?

[Grafički prikaz/karta na stranici 15]

(Vidi publikaciju)

Podjela zemlje prema prikazu iz Ezehijelove vizije

DVANAEST PLEMENA

Veliko more

Galilejsko more

rijeka Jordan

Slano more

DAN

ASER

NEFTALIJE

MANASIJA

EFRAIM

RUBEN

JUDA

KNEZ

BENJAMIN

ŠIMUN

ISAHAR

ZABULON

GAD

[Grafički prikaz]

PROŠIRENJE SVETOG PRINOSA

A. “Sam Jehova je tamo” (Jehova-šama); B. obradiva zemlja koja pripada gradu

Levitski dio

Jehovino svetište

Svećenički dio

B A B