Vrhunci Biblije — Psalmi 1 do 41

Psalmist pjeva hvalu Jehovi

“Hvale”. To je značenje hebrejskog naziva za knjigu Psalama, i kako je samo prikladan! Cijela knjiga je u biti jedan veliki usklik hvale Jehovi Bogu. Psalmi opširno opisuju Jehovine odlike i moćna djela. Oni sadrže proročanstva, a također nam govore i o osjećajima nadahnutih pisaca u njihovom podnošenju progonstava, izdajstava, teškoća i čak loše savjesti. Mnogi kršćani koji su podnosili slična iskušenja crpli su snagu iz riječi Psalama.

Knjiga Psalama je razdijeljena u pet dijelova. Ovdje ćemo govoriti o prvom dijelu, Psalmima 1 do 41.

Podvrgavanje Jehovinim namjerama

Molimo pročitaj psalme 1 do 14.

Ova grupa psalama uvodi u knjigu Psalama neke od glavnih tema: važnost Zakona, proročanstva o dolazećem mesijanskom Kralju i molitve za pomoć u suočenju sa žestokim pritiscima. Uz to, mi učimo da će, usprkos privremenoj premoći bezbožnika, pravedni biti blagoslovljeni.

◆ 2:1 — Kakve “prazne stvari” narodi “mrmljaju”?

Narodi “mrmljaju” (ili “smišljaju”) da ovjekovječe svoje vladavine, umjesto da prihvate Jehovinog Pomazanika. Ove riječi su imale svoju primjenu u prvom stoljeću n. e., kad su rimske i židovske vlasti zajednički radile na tome da ubiju Jehovinog pomazanog Kralja, Isusa Krista (Djela apostolska 4:26-28). Međutim, glavno ispunjenje je bilo od 1914. g., kad su svi narodi odbacili Božjeg ustoličenog Kralja i pokušali unaprijediti/uzdići svoju vlastitu suverenost.

◆ 2:12 — Zbog čega zapovijed, “Sina poljubite”?

U biblijska vremena je poljubac bio izraz prijateljstva i koristio se za izražavanje dobrodošlice gostima u gostoprimstvu nečijeg doma. U ovom stihu Jehova zapovijeda narodima na poljube, odnosno izraze dobrodošlicu njegovom Sinu kao pomazanom Kralju (Psalam 2:2, 6-8).

◆ 9:12 — Zašto će Jehova “tražiti krv”?

Poput suca koji sjedi na sudu, Jehova traži one koji su krivi za proljevanje krvi nevinih ljudi (1. Mojsijeva 9:5, 6; Luka 11:49, 50). On isto tako kažnjava krivce. No, njegov način kažnjavanja nije onaj koji ne pravi razlike. Psalmist David nam zasigurava: “Zasigurno neće on zaboraviti viku žalosnih” (NS). (Usporedi 2. Petrova 2:9.)

◆ 11:3 — Što su “temelji” koji su raskopani?

Temelji su pravda, zakon i red — temelji na kojima počiva društvo. Kad dođe do sloma utvrđenog društvenog reda, što treba činiti bogobojazna osoba? Uzdati se u Jehovu. On je na svom nebeskom prijestolju, vidi sve što se dešava i neće nas ostaviti na cjedilu.

Pouka za nas: Psalam 4:5 nalaže bogobojaznima da “žrtvuju žrtve pravednosti” (NS). U Davidove vrijeme su Izraelci morali prinositi žrtve na Jehovin oltar. Ali, morali su imati ispravne poticaje i iskreno se kajati (Izaija 1:11-17). Kad kršćani nude svoje duhovne žrtve, oni također trebaju imati ispravne poticaje i moraju živjeti po Jehovinim visokim mjerilima (Jevrejima 13:4, 5, 15, 16; 1. Petrova 2:1).

Neusporedivi Bog

Pročitaj psalme 15 do 24.

Ova grupa psalama sadrži određeni broj izraza hvale Jehovi. On je Zaštitnik svog naroda (18), Stvoritelj i Zakonodavac (19), Spasitelj (20), zaštitnik svog izabranog kralja (21), Veliki Pastir (23) i Slavni Kralj (24).

◆ 16:10 — Tko je “vjerni” ovdje spomenut?

Neki bibličari primjenjuju ovaj stih na vjerne općenito, navodeći kao potvrdu činjenicu da je u nekim hebrejskim rukopisima izraz “vjerni” u množini. Međutim, kad se ovaj stih navodi u Kršćanskim grčkim spisima, riječ je u jednini, označujući samo “jednog vjernoga.” Tko je taj? U prvom redu, vjerojatno sam David. Ali, u proročanskom smislu, i Petar i Pavao primjenjuju taj stih na Isusa (Djela apostolska 2:25-32; 13:35-37).

◆ 21:3 — Što je bila “kruna od plemenitog zlata” (NS)?

Vjerojatno je to bila doslovna kruna, poput one skinute s idola Malkama. (Usporedi 2. Sam. 12:29, 30.) Ili je možda kruna jednostavno simbolična, simbol činjenice da je Davidova pobjeda pridodala još ukras njegovom slavnom kraljevanju. U proročanskom smislu, međutim, ovaj psalam ističe kako je Jehova 1914. g. dao Isusu vladalačku krunu. “Kruna od plemenitog zlata” ističe činjenicu da je njegova vladavina najviše kvalitete.

◆ 22:1 — Je li Bog napustio Davida?

Ne, nego je to samo izgledalo onda kad je David bio pod snažnim pritiskom svojih neprijatelja. Međutim, Davidovo ljudsko reagiranje na bezizlaznu situaciju u kojoj se nalazio nije odražavalo pomanjkanje vjere, pošto on i dalje nastavlja s pouzdanjem moliti za izbavljenje (stihovi 16-19). Zanimljivo je da je Isus citirao riječi iz ovog psalma prije nego je umro na mučeničkom stupu. Pitajući “Zašto?” Isus je izrazio ogromni pritisak pod kojim se nalazio, obznanjujući u isto vrijeme svoju nedužnost od lažnih optužbi koje su dovele do njegovog pogubljenja.

Pouka za nas: Apostol Pavao citira psalam 22:22 i primjenjuje ga na način na koji Isus Krist preuzima vodstvo, među svojom pomazanom braćom u objavljivanju Jehovinog imena (Jevrejima 2:11, 12). Psalam 22:27 ukazuje na vrijeme kad će se “sve narodne obitelji” pridružiti Jehovinom narodu u njegovom slavljenju. Danas jedno ogromno međunarodno mnoštvo obožava Boga zajedno sa Isusovom braćom (Otkrivenje 7:9). Trebamo čvrsto ostati uz ovu božanski uređenu organizaciju.

Jehovina velika moć

Pročitaj psalme 25 do 34.

U Psalmima 25. i 26. David izražava svoju želju da živi čestito. Zatim slijede iskazi hrabrog povjerenja u Jehovu i, u Psalmu 33, divni opis Jehovine moći.

◆ 28:8 — Tko je Jehovin “pomazanik”?

U ovom je stihu “pomazanik” Jehovin izabrani narod, kako se to vidi iz paralelnog retka, “Jehova je snaga svog naroda” (NS). Ove riječi imaju proročansku važnost sličnu onoj u Habakuku 3:13. One ukazuju na Jehovino spasenje svog pomazanog ostatka u bici od Harmagedona.

◆ 29:5, 6 — Kako Jehovin glas lomi cedre?

U ovom je psalmu Jehovina moć prikazana slikovito, uspoređujući njegov glas sa grmljavinom. Oluja putuje od Libanona na sjeveru do južnih pustinjskih predjela, svojim prolaskom izazivajući strahopoštovanje (stih 9b). Njeni vjetrovi tresu cedrove Libanona, i prouzročuju da oni “skaču poput teleta”, a munje udaraju u neka drva i ruše ih, “lomeći ih”. Slično tome, od olujnih vjetrova se “pustinja svija od boli” (stih 8, NS), oni tako šibaju pustinjski pijesak da izgleda kao da se pustinja previja u agoniji.

◆ 33:6 — Što je duh Jehovinih usta?

Duh, ili dah, na koji se ovdje misli je Jehovin sveti duh, odnosno djelujuća sila. Kao što i iz naših usta riječi i dah izlaze u isto vrijeme, tako je i Jehovina riječ, ili zapovijed, ovdje u svezi s njegovim dahom, odnosno duhom. Bog je koristio svoj sveti duh kad je stvarao Sunce, Mjesec i zvijezde, tj. svu simboličku vojsku materijalnih nebesa. (Usporedi 1. Mojs. 1:1, 2.)

Pouka za nas: U Psalmu 26:5 David kaže da mu je omrzla zajednica zlotvora (NS). Jehovini svjedoci danas isto tako izbjegavaju druženje sa zlotvorima (1. Korinćanima 15:33). Kao što je David pokazivao veliko zanimanje za Božji dom, i ovi pravi kršćani se raduju što mogu jedni s drugima surađivati u Jehovinoj organizaciji (Psalam 26:6-8; 122:1).

“Neka je blagoslovljen Jehova”

Pročitaj psalme 35 do 41.

U ovoj grupi se ističe Psalam 36, koji označava Jehovu kao Izvor života, i Psalam 37, koji nam jamči konačnu nagradu za poslušne. Također je naročito značajan i Psalam 40, koji sadrži proročanske iskaze o Isusu Kristu.

◆ 35:19 — Zašto bi Davidovi neprijatelji “namigivali očima”?

Hebrejski tekst ih doslovno naziva “moji neprijatelji u lažnosti”. To znači da je njihova mržnja proizlazila iz nečistih motiva. David nije učinio ništa čime bi zaslužio njihovo neprijateljstvo i molio je da oni ne bi imali prilike radovati se ili trijumfirati nad njim (stih 19a, NS). Isto tako je tražio da njegovi zlobni neprijatelji ne bi imali razloga “namigivati očima”, jer bi takvo doslovno namigivanje značilo da se oni zlobno naslađuju uspjehom svojih zlobnih spletki (Priče Salamunove 10:10; 16:29, 30). Isus je citirao ovaj stih i primijenio ga na one koji su njega mrzili (Ivan 15:24, 25).

◆ 36:3 — Da li su takvi bezbožnici jednom imali uvid, spoznaju?

Ovdje se podrazumijeva da je došlo do promjene u ponašanju jedne takve osobe i da ona više nije ono čime se nekad. Ali, ona je to napustila postavši otpadnikom. Kralj Saul je bio taj koji je ostavio put mudrosti, ispoljavajući mržnju prema Davidu (1. Samuelova pogl. 18). Neki proučavatelji čak smatraju da je David izrekao ove riječi u Psalmu 36 imajući na umu Saula.

◆ 40:6 — Što znače riječi: “Uši si mi otvorio”?

Ovo bi moglo značiti da je Jehova prouzročio da Davidove uši budu prilagođene Božjim uputama, ili čak da je Jehova stvorio uši kojima David može čuti njegove zapovijedi. Zanimljivo je da se u Septuaginti ove riječi prevode ovako: “Ti si mi pripremio tijelo”. Koji god da je izvor ovog prijevoda, on nosi istu temeljnu misao kao i hebrejski tekst, tj, ističe potrebu poslušnosti. (Usporedi 1. Samuelova 15:22; Ozej 6:6.) Pavao je primijenio ovaj stih na Isusa Krista (Jevrejima 10:5-10). Pošto je Pavao koristio prijevod Septuaginte, rečenica “pripremio si mi tijelo” sada je dio “sveg Pisma” koje je “od Boga nadahnuto” (2. Timoteju 3:16).

Pouka za nas: Psalam 37 sadrži mnoge pouke za nas koji živimo usred bezbožnog naraštaja. Čak i ako oni koji čine zlo napreduju, ne bismo im trebali zavidjeti i pokušavati ih oponašati. Prije bismo trebali biti “tihi pred Jehovom” (NS), ne prigovarati, nego radije imati povjerenja da će on u svoje vrijeme djelovati u našu korist (Psalam 37:5, 7).

Da, Psalmi nude mnogo potičućih i utješnih riječi. U ovih prvih 41 psalama uvijek je iznova pokazano da nas Jehova neće napustiti, ma koliko teške bile naše okolnosti. Sigurno bi, nakon što ih pročitamo, trebali biti potaknuti da ponovimo završne riječi iz 41. Psalma: “Neka je blagoslovljen Jehova, Bog Izraelov, od nedoglednog vremena do u nedogledno vrijeme. Amen i amen.”