Učiti nalaziti užitak u strahu Jehovinom
“Hodite, djeco, poslušajte me; naučiću vas strahu Gospodinovu” (PSALAM 34:11).
1. Kako će Božje Kraljevstvo ukloniti strah, no odnosi li se to na sve vrste straha?
POSVUDA ljudi čeznu za slobodom od straha — straha od zločina i nasilja, straha od nezaposlenosti, straha od ozbiljne bolesti. Kakav će to samo veličanstven dan biti kad pod vladavinom Božjeg Kraljevstva takva sloboda postane stvarnost! (Izaija 33:24; 65:21-23; Mihej 4:4). Ipak, tada neće biti uklonjen sav strah, niti bismo mi sada trebali pokušati iz svog života izbaciti sav strah. Postoji dobar strah i loš strah.
2. (a) Kakav je strah loš, a kakav je poželjan? (b) Što je božanski strah, i kako to pokazuju navedeni biblijski reci?
2 Strah može biti mentalni otrov, paralizirajući nečiju sposobnost logičnog razmišljanja. On može potkopati hrabrost i razoriti nadu. Takav strah može proživjeti netko kome fizički prijeti neprijatelj (Jeremija 51:30). Može ga proživljavati i netko tko pridaje preveliku važnost tome da ima priznanje nekih utjecajnih ljudi (Priče Salamunove 29:25). Ali postoji i strah koji je zdrav, strah koji nas zadržava da ne postupimo nepromišljeno, da ne naškodimo sebi. Božanski strah uključuje čak i više od toga. To je strahopoštovanje prema Jehovi, duboko poštovanje prema njemu, zajedno sa zdravim strahom da ne izazovemo njegovo negodovanje (Psalam 89:7). Taj strah da se ne izložimo Božjem negodovanju proizlazi iz zahvalnosti za njegovu ljubaznu dobrohotnost i dobrotu (Psalam 5:7; Ozej 3:5). On uključuje i svjesnost da je Jehova Vrhovni Sudac i Svemoćni, koji ima moć kazniti, čak i smrću, one koji ga odbijaju poslušati (Rimljanima 14:10-12).
3. Kakva suprotnost postoji između straha Jehovinog i straha koji se povezuje s nekim poganskim božanstvima?
3 Božanski je strah zdrav, nije morbidan. On motivira nekoga da bude odlučan za ono što je ispravno, ne ulazeći u kompromise činjenjem zla. Nije nalik strahu koji se povezuje s drevnim grčkim božanstvom Fobosom, koje je opisano kao opaki bog koji je izazivao stravu. A nije ni nalik strahu koji se povezuje s hinduističkom božicom Kali, koju se ponekad prikazuje kao krvožednu, s lešinama, zmijama i lubanjama kao ukrasima. Božanski strah privlači; on ne odbija. Protkan je ljubavlju i cijenjenjem. Dakle, božanski nas strah privlači k Jehovi (5. Mojsijeva 10:12, 13; Psalam 2:11).
Zašto ga neki imaju a drugi nemaju
4. U kakvo je stanje dospjelo čovječanstvo, kao što je opisao apostol Pavao, i zašto?
4 Čovječanstvo kao cjelina nije motivirano svojstvom božanskog straha. U Rimljanima 3:9-18, apostol Pavao opisuje koliko su se ljudi udaljili od prvobitnog savršenstva. Nakon što spominje da su svi pod grijehom, Pavao citira iz Psalama, govoreći: “Ni jednoga nema pravedna.” (Vidi Psalam 14:1.) Zatim pruža detalje navodeći stvari kao što su nemar čovječanstva da traži Boga, pomanjkanje dobrohotnosti, prijevaran govor, proklinjanje i prolijevanje krvi. Kako to samo točno opisuje današnji svijet! Većina se ljudi ne zanima za Boga i njegove naume. Sve što je naizgled dobrohotno prečesto je rezervirano za prilike kada se time može nešto postići. Laganje i sramotan govor sasvim su uobičajeni. Prolijevanje krvi ne prikazuje se samo u vijestima već i u zabavnom programu. Zbog čega je to tako? Točno je da smo svi mi potomci grešnika Adama, ali kad ljudi kao svoj način života usvajaju stvari koje je opisao apostol Pavao, uključeno je više nego samo to. Redak 18. objašnjava što je to, kad kaže: “Nema straha Božijega pred očima njihovima.” (Vidi Psalam 36:1.)
5. Zašto neki ljudi imaju božanski strah, dok ga drugi nemaju?
5 No, zašto neki ljudi imaju božanski strah, dok ga drugi nemaju? Jednostavno rečeno, to je zato što ga neki ljudi razvijaju, dok drugi to ne čine. Nitko se od nas nije s njim rodio, ali svi ga možemo imati. Božanski strah je nešto čemu se moramo naučiti. Dakle, kako bi bio snažna motivirajuća sila u našem životu, trebamo ga razvijati.
Umoljavajući poziv
6. Tko nam upućuje poziv zapisan u Psalmu 34:11, i kako ovaj redak pokazuje da je božanski strah nešto čemu se moramo naučiti?
6 Umoljavajući poziv da se učimo strahu Jehovinom upućen nam je u 34. Psalmu. To je Davidov psalam. A koga je predočavao David? Nikog drugog nego Gospodina Isusa Krista. Proročanstvo koje je apostol Ivan osobito primijenio na Isusa zapisano je u 20. retku tog psalma (Ivan 19:36). U današnje je vrijeme Isus taj koji upućuje poziv poput onog iz 11. retka: “Hodite, djeco, poslušajte me; naučiću vas strahu Gospodinovu.” To jasno pokazuje da je božanski strah nešto čemu se možemo naučiti, a Isus Krist je izvanredno osposobljen da nas poučava. Zašto?
7. Zašto je naročito Isus taj od koga se možemo naučiti božanskom strahu?
7 Isus Krist zna koliko je božanski strah važan. U Jevrejima 5:7 kaže se o Njemu: “On u dane tijela svojega moljenja i molitve k onome koji ga može izbaviti od smrti s vikom velikom i sa suzama prinošaše, i bi utješen po svojoj pobožnosti [“zbog svog božanskog straha”, NW].” Takav božanski strah bio je svojstvo koje je Isus pokazao čak i prije nego što se suočio sa smrću na mučeničkom stupu. Sjeti se, u 8. poglavlju Priča Salamunovih, Božji je Sin opisan kao oličenje mudrosti. A u Pričama Salamunovim 9:10 kaže nam se: “Početak je mudrosti strah Gospodinov.” Dakle, taj božanski strah bio je osnovni dio osobnosti Božjeg Sina davno prije nego što je on došao na Zemlju.
8. Što učimo o strahu Jehovinom u Izaiji 11:2, 3?
8 Nadalje, govoreći o Isusu kao Mesijanskom Kralju, Izaija 11:2, 3 navodi: “Na njemu duh Jehovin mora počivati, duh mudrosti i razumijevanja, duh savjeta i jakosti, duh spoznaje i straha Jehovinog; i užitak će mu biti u strahu Jehovinom” (NW). Kako je ovo lijepo izraženo! Strah Jehovin nije neugodan. Pozitivan je i konstruktivan. To je osobina koja će prožeti cijelo područje nad kojim Krist vlada kao Kralj. On sad vlada, a svima koji se sakupljaju kao njegovi podanici, daje poduku o strahu Jehovinom. Kako?
9. Kako nas Isus Krist poučava strahu Jehovinom, i što nas o njemu želi naučiti?
9 Putem naših skupštinskih sastanaka, sastanaka pokrajine i kongresa, Isus nam, kao imenovana Glava skupštine i kao Mesijanski Kralj, pomaže jasno razumjeti što je božanski strah i zašto je tako koristan. Na taj način nastoji produbiti naše cijenjenje prema strahu Jehovinom kako bismo naučili nalaziti užitak u njemu baš kao što ga i on nalazi.
Hoćeš li uložiti napor?
10. Što moramo činiti kad prisustvujemo kršćanskim sastancima ako želimo razumjeti strah Jehovin?
10 Naravno, samo čitanje Biblije ili posjećivanje sastanaka u Dvorani Kraljevstva ne garantira da ćemo imati božanski strah. Zapazi što trebamo raditi da bismo stvarno razumjeli strah Jehovin. Priče Salamunove 2:1-5 kažu: “Sine moj, ako primiš riječi moje, i zapovijesti moje sahraniš kod sebe, da pazi uho tvoje na mudrost, i prigneš srce svoje k razumu, ako prizoveš mudrost i k razumu podigneš glas svoj, ako ga ustražiš kao srebro, i kao sakriveno blago ako dobro ustražiš, tada ćeš razumjeti strah Gospodinov, i poznanje Božije naći ćeš.” Dakle, kad prisustvujemo sastancima, trebamo pokloniti pažnju onome što se govori, uložiti svesrdan napor da se koncentriramo i da zapamtimo ključne misli, duboko razmišljati o tome kako ono što osjećamo prema Jehovi treba utjecati na naš stav prema danom savjetu — da, trebamo otvoriti svoja srca. Tada ćemo razumjeti strah Jehovin.
11. Što bismo usrdno i često trebali činiti kako bismo razvijali božanski strah?
11 Psalam 86:11 skreće pažnju na daljnji važan činilac, na molitvu. “Pokaži mi, Gospodine, put svoj, i ići ću u istini tvojoj”, molio je psalmist. “Učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega.” Jehova je priznao tu molitvu, jer ju je dao zapisati u Bibliju. Da bismo razvijali božanski strah, i mi se trebamo moliti Jehovi za njegovu pomoć, a izvući ćemo korist ako se usrdno i često molimo (Luka 18:1-8).
Uključeno je tvoje srce
12. Zašto se posebna pažnja mora pokloniti srcu, i što to uključuje?
12 Postoji još nešto što trebamo zapaziti u Psalmu 86:11. Psalmist se nije molio samo za neko intelektualno razumijevanje straha Božjega. On spominje svoje srce. Razvijanje božanskog straha uključuje simbolično srce, koje zahtijeva posebnu pažnju jer je to unutarnja osoba koja se očituje u svim našim životnim aktivnostima te uključuje naše misli, naše stavove, naše želje, naše motive, naše ciljeve.
13. (a) Što može pokazati da je nečije srce podijeljeno? (b) Kojem bismo cilju trebali težiti dok razvijamo božanski strah?
13 Biblija nas upozorava da nečije srce može biti podijeljeno. Ono može biti prijevarno Psalam 12:2; Jeremija 17:9). Može nas motivirati da sudjelujemo u korisnim aktivnostima — posjećivanju skupštinskih sastanaka i odlaženju u službu propovijedanja — ali ono isto tako može voljeti neke oblike svjetovnog načina života. To nas može kočiti u tome da zaista cijelom dušom unapređujemo interese Kraljevstva. Onda nas prijevarno srce može pokušati uvjeriti da, na kraju krajeva, radimo isto toliko koliko rade i mnogi drugi. Ili možda u školi ili na radnom mjestu, na naše srce može utjecati strah od čovjeka. Zbog toga se u takvim sredinama možda ustručavamo identificirati kao Jehovini svjedoci i možda čak radimo stvari koje nisu primjerene kršćanima. Međutim, kasnije nas naša savjest muči. Mi ne želimo biti takve osobe. Stoga se, kao i psalmist, molimo Jehovi: “Učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega.” Želimo da cijela unutarnja osoba, koja se očituje u svim našim životnim postupcima, pruža dokaz da se ‘bojimo Boga i da držimo njegove zapovijedi’ (Propovjednik 12:13).
14, 15. (a) Što je Jehova obećao dati svom narodu kad je prorekao povratak Izraela iz babilonskog zarobljeništva? (b) Što je Jehova učinio kako bi usadio strah Božji u srca svog naroda? (c) Zašto je Izrael skrenuo s Jehovinih puteva?
14 Jehova je obećao da će svom narodu dati takvo srce koje se boji Boga. Prorekao je povratak Izraela i rekao, kao što čitamo u Jeremiji 32:37-39: “Dovešću ih opet na ovo mjesto i učiniti da nastavaju bez straha. I biće mi narod i ja ću im biti Bog. I daću im jedno srce i jedan put da bi me se bojali vazda na dobro svoje i sinova svojih nakon njih.” U 40. retku, Bog potvrđuje svoje obećanje: “I daću im strah svoj u srce da ne odstupe od mene.” Godine 537. pr. n. e., Jehova ih je stvarno vratio u Jeruzalem kao što je i obećao. Ali što je s preostalim dijelom tog obećanja — da će im dati ‘jedno srce kako bi ga se uvijek bojali’? Zašto je drevna nacija Izrael odstupila od Jehove nakon što ju je on doveo natrag iz Babilona, tako da je 70. n. e. njihov hram razoren i nikad više izgrađen?
15 To se nije dogodilo zbog nekog Jehovinog propusta. Jehova je, dakako poduzeo korake da dâ božanski strah u srca svog naroda. Milosrđem koje je pokazao izbavivši ih iz Babilona i vrativši ih u njihovu domovinu dao im je obilje razloga da imaju duboko poštovanje prema njemu. Bog je sve to potvrdio podsjetnicima, savjetom i ukorom preko proroka Ageja, Zaharije i Malahije; preko Ezdre koji je k njima poslan kao učitelj; preko namjesnika Nehemije te preko samog Božjeg Sina. Ponekad je narod slušao. Slušali su kad su na poticaj Ageja i Zaharije ponovno izgradili Jehovin hram i kad su u danima Ezdre otpustili tuđinke (Ezdra 5:1, 2; 10:1-4). Ali češće nisu poslušali. Nisu dosljedno poklanjali pažnju; nisu ostali prijemljivi za savjet; svoja srca nisu ostavili otvorenima. Izraelci nisu razvijali božanski strah i on zbog toga nije bio snažna motivirajuća sila u njihovom životu (Malahija 1:6; Matej 15:7, 8).
16. U čija je srca Jehova usadio božanski strah?
16 Ipak, Jehovino obećanje da će u srca svog naroda dati božanski strah nije ostalo neispunjeno. On je s duhovnim Izraelom, onim kršćanima kojima je u izgled stavio nebesku nadu, sklopio novi savez (Jeremija 31:33; Galaćanima 6:16). Godine 1919. Bog ih je izbavio iz zarobljeništva Babilona Velikog, svjetskog carstva krive religije. U njihova je srca čvrsto usadio strah pred njim. To je njima kao i pripadnicima ‘velikog mnoštva’, koji gaje nadu u život kao zemaljski podanici Kraljevstva, donijelo bogate koristi (Jeremija 32:39; Otkrivenje 7:9). Strah Jehovin došao je i u njihova srca!
Kako se božanski strah usađuje u naša srca
17. Kako je Jehova u naša srca usadio božanski strah?
17 Kako je Jehova ovaj božanski strah usadio u naša srca? Djelovanjem svog duha. A koji proizvod djelovanja svetog duha imamo? Bibliju, Božju nadahnutu Riječ (2. Timoteju 3:16, 17). Onim što je učinio u prošlosti, svojim sadašnjim postupcima sa svojim slugama kojima ispunjava svoju proročansku Riječ i proročanstvima o stvarima koje trebaju doći, Jehova pruža osnovan razlog za sve nas da razvijamo božanski strah (Jozua 24:2-15; Jevrejima 10:30, 31).
18, 19. Kako nam kongresi, sastanci pokrajine i skupštinski sastanci pomažu zadobiti božanski strah?
18 Vrijedno je zapaziti da je Jehova, kako se izvještava u 5. Mojsijevoj 4:10, rekao Mojsiju: “Saberi mi narod da im kažem riječi svoje, kojima će se naučiti da me se boje dok su živi na zemlji, i da uče tome i sinove svoje.” Slično je i danas, Jehova je načinio obilne pripreme kako bi pomogao svom narodu da ga se nauči bojati. Na našim kongresima, sastancima pokrajine i skupštinskim sastancima, razmatramo dokaze Jehovine ljubazne dobrohotnosti i njegove dobrote. To smo radili dok smo proučavali knjigu Najveći čovjek koji je ikad živio. Kako je taj studij utjecao na tebe i tvoj stav prema Jehovi? Nije li upoznavanje različitih aspekata veličanstvene osobnosti našeg nebeskog Oca koji nalaze svoj odraz u njegovom Sinu ojačalo tvoju želju da nikada ne izazoveš Božje negodovanje? (Kološanima 1:15).
19 Na našim sastancima proučavamo i izvještaje o tome kako je Jehova u prošlim vremenima izbavljao svoj narod (2. Samuelova 7:23). Dok proučavamo biblijsku knjigu Otkrivenje — blizu je veličanstveni vrhunac!, učimo o proročanskim vizijama koje su se već ispunile u ovom 20. stoljeću i o događajima koji ulijevaju strahopoštovanje a koji se tek trebaju dogoditi. S obzirom na sva takva djela Božja, Psalam 66:5 navodi: “Dođite i vidite djelatnosti Božje. Njegovo postupanje sa sinovima ljudskim ulijeva strahopoštovanje” (NW). Da, kad se na njih ispravno gleda ova djela Božja usađuju u naša srca strah Jehovin, duboko poštovanje. Na takav način možemo razumjeti kako Jehova Bog ispunjava svoje obećanje: “Daću im strah svoj u srce da ne odstupe od mene” (Jeremija 32:40).
20. Što trebamo mi učiniti kako bi se božanski strah duboko usadio u naša srca?
20 Međutim, očito je da božanski strah neće biti u našim srcima ako se mi ne naprežemo. Rezultati ne dolaze automatski. Jehova čini svoj dio. Mi moramo, time što razvijamo božanski strah, učiniti svoj dio (5. Mojsijeva 5:29). Prirodni je Izrael propustio to učiniti. Ali s pouzdanjem u Jehovu, duhovni Izraelci i njihovi drugovi već doživljavaju mnoge od koristi koje dobivaju oni koji se boje Boga. Neke od tih koristi razmotrit ćemo u sljedećem članku.
Kako bi odgovorio?
◻ Što je božanski strah?
◻ Kako nas se poučava da nađemo užitak u strahu Jehovinom?
◻ Kakav napor moramo uložiti da bismo imali božanski strah?
◻ Zašto zadobivanje božanskog straha uključuje sve aspekte našeg simboličnog srca?
[Slike na stranicama 12 i 13]
Potrebno je da marljivo proučavamo kako bismo razumjeli strah Jehovin