Pouke iz Psalama (treća i četvrta knjiga)

PSALMIST je u molitvi Bogu upitao: “Eda li će se u grobu pripovijedati milost tvoja, i istina tvoja u truljenju?” (Psalam 88:11). Odgovor je, dakako, ne. Ako nismo živi, ne možemo hvaliti Jehovu. Hvaljenje Jehove dobar je razlog da budemo živi, a to što smo živi dobar je razlog da hvalimo Jehovu.

U trećoj i četvrtoj knjizi Psalama, koje uključuju 73. do 106. psalam, navode se mnogi razlozi zbog kojih trebamo hvaliti Stvoritelja i blagoslivljati njegovo ime. Razmišljanje o tim psalmima treba produbiti naše cijenjenje prema ‘Božjoj riječi’ te nas potaknuti da ga još više i bolje hvalimo (Hebrejima 4:12). Razmotrimo, stoga, najprije treću knjigu Psalama.

Prvih 11 psalama treće zbirke sastavio je Azaf ili članovi njegove porodice. Iz uvodne pjesme saznajemo što je Azafu pomoglo da ne zastrani zbog neispravnog razmišljanja. On je došao do sljedećeg ispravnog zaključka koji je izrazio u pjesmi: “A meni je dobro biti blizu Boga” (Psalam 73:28). U 74. psalmu slijedi tužaljka zbog razorenja Jeruzalema. Psalmi 75, 76. i 77. pokazuju da Jehova sudi pravedno, spašava krotke i sluša molitve. U 78. psalmu opisuje se izraelska povijest u periodu od Mojsijevog do Davidovog vremena. Psalam 79. tužaljka je zbog uništenja hrama. Sljedeći psalam sadrži molitvu za izbavljenje Božjeg naroda, a 81. potiče na poslušnost Jehovi. Psalmi 82. i 83. sadrže molitvu za izvršenje Božje osude nad nepravednim sucima i Božjim neprijateljima.

“Gine duša moja želeći u dvore Jehovine”, kaže pjesma koju su napisali Korejevi sinovi (Psalam 84:2). Psalam 85. sadrži molitvu da Bog blagoslovi one koji se vraćaju iz izgnanstva. Taj psalam ističe da su duhovni blagoslovi puno vredniji od materijalnih. David u 86. psalmu moli Boga da ga čuva i pouči. Psalam 87. pjesma je o Sionu i onima koji su tamo rođeni, a nakon njega slijedi molitva Jehovi u 88. psalmu. Psalam 89, koji je sastavio Etan, možda jedan od četvorice mudrih ljudi iz Salamunovog vremena, govori o tome kako je Jehova pokazao svoju milost putem saveza koji je sklopio s Davidom (1. Kraljevima 4:31).

Odgovori na biblijska pitanja:

73:9 — Kako zli ‘dižu svoja usta u nebo’ i kako ‘njihov jezik prolazi zemlju’? Budući da zli ne poštuju nikoga ni na nebu ni na Zemlji, oni svojim ustima bez ustezanja hule na Boga i svojim jezikom kleveću ljude.

74:13, 14 — Kada je Jehova ‘satro glave vodenim nakazama i razmrskao glavu Levijatanu’? ‘Faraon, kralj Egipatski’, nazvan je ‘zmajem velikim što leži usred rijeka svojih’ (Ezehijel 29:3). Levijatan može predočavati egipatsku vojsku (Psalam 74:14, Jeruzalemska Biblija, fusnota). To što mu je glava bila razmrskana vjerojatno se odnosi na potpuni poraz koji je Jehova nanio faraonu i njegovoj vojsci kad je oslobodio Izraelce iz egipatskog ropstva.

75:4, 5, 10 — Na što se odnosi izraz ‘rog’? Životinjski rogovi moćno su oružje. Stoga izraz ‘rog’ u prenesenom smislu ukazuje na moć, snagu. Jehova podiže rogove svog naroda tako što ga uzvisuje, a ‘rogove bezbožnicima lomi’. Upozoreni smo da ‘ne dižemo u vis roga svojega’, odnosno da ne budemo ponosni i oholi. Budući da je Jehova taj koji uzvisuje, na skupštinske odgovornosti trebamo gledati kao na nešto što smo dobili od njega (Psalam 75:7).

76:10 (NS) — Kako ‘gnjev ljudski hvali’ Jehovu? Kad Bog dopusti ljudima da iskale svoj gnjev na nama zbog toga što mu služimo, ishod može biti pozitivan. Svaka poteškoća koju bismo mogli doživjeti može nas nečemu naučiti. Jehova dopušta patnje samo u onoj mjeri u kojoj one služe za našu izgradnju (1. Petrova 5:10). ‘Ostatkom gnjeva Bog se opasuje.’ Što ako naše patnje budu uključivale i smrt? I to može donijeti hvalu Jehovi jer bi oni koji vide da smo vjerno ustrajali mogli početi slaviti Boga.

78:24, 25 — Zašto je mana nazvana “kruh nebeski” i ‘kruh anđeoski’? Tim se izrazima ne želi reći da se anđeli hrane manom. Ona je nazvana “kruh nebeski” zato što je dolazila s neba (Psalam 105:40). Budući da anđeli prebivaju na nebu, izraz ‘kruh anđeoski’ može ukazivati na to da je manu davao Bog, koji također prebiva na nebu (Psalam 11:4). Isto tako, Jehova je možda koristio anđele kako bi Izraelcima davao manu.

82:1, 6 — Koga se naziva ‘bogovima’ i ‘sinovima višnjega’? Oba se izraza odnose na ljude koji su bili suci u Izraelu. To su prikladni nazivi jer su oni služili kao Božji govornici i predstavnici (Ivan 10:33-36).

83:2 — Što znači izraz ‘podići glavu’? Ta gesta ukazuje na nečiju spremnost da iskaže svoju moć ili krene u akciju, obično tako da se kome suprotstavi, bori se protiv koga ili ga tlači.

Pouke za nas:

73:2-5, 18-20, 25, 28 Ne smijemo zavidjeti zlima na njihovom blagostanju niti prihvatiti njihov bezbožni način postupanja. Oni se nalaze na klizavom tlu i sigurno će biti ‘bačeni u propast’. Osim toga, budući da zlo neće prestati dok je god nesavršene ljudske vladavine, naša nastojanja da ga iskorijenimo bila bi uzaludna. Mudro je ako poput Azafa podnosimo zlo tako što smo “blizu Boga” i radujemo se bliskom odnosu s njim.

73:3, 6, 8, 27 Trebamo se čuvati hvalisanja, bahatosti, podrugljivosti i prijevara, i to unatoč tome što ponekad može izgledati korisnim pokazivati te osobine i tako postupati.

73:15-17 Kad nas neka naša razmišljanja zbunjuju, ne bismo ih smjeli iznositi drugima. To bi ih samo moglo obeshrabriti. Umjesto toga, trebamo u miru razmisliti o onome što nas muči i pronaći odgovore družeći se sa suvjernicima (Priče Salamunove 18:1).

73:21-24 Ako postanemo ogorčeni zbog naizglednog blagostanja zlih, nalik smo nerazumnim životinjama. To je impulzivna reakcija, koja se temelji isključivo na osjećajima. Umjesto da reagiramo na takav način, trebamo se voditi Jehovinim savjetima i biti potpuno uvjereni u to da nas on ‘drži za desnu ruku’ i podupire. Osim toga, on će nas “odvesti u slavu”, odnosno pomoći nam da razvijemo blizak odnos s njim.

77:6 Ako nas istinski zanimaju duhovne istine i želimo ih temeljito istražiti, trebamo odvojiti vrijeme za proučavanje i razmišljanje. Veoma je važno da u svom životu pronađemo mjesta za malo samoće.

79:9 Jehova sluša naše molitve, naročito kad su povezane s posvećenjem njegovog imena.

81:13, 16 Ako budemo slušali Jehovu i išli njegovim putevima, dobit ćemo bogate blagoslove (Priče Salamunove 10:22).

82:2, 5 Zbog nepravde se ‘drmaju svi temelji zemlje’. Nepravedni postupci narušavaju stabilnost ljudskog društva.

84:1-4, 10-12 Pisci psalama cijenili su mjesto na kojem se obožavalo Jehovu i bili su zadovoljni zadacima koje su imali u Jehovinoj službi. U tome su nam izvrstan primjer.

86:5 (NS) Doista možemo biti veoma zahvalni što je Jehova “spreman oprostiti”! On traži dokaze koji bi mu poslužili kao temelj da pokaže milosrđe pokajničkim grešnicima.

87:5, 6 Hoće li oni koji budu živjeli u zemaljskom raju ikada saznati imena onih koji su uskrsnuli u nebeski život? Ovi reci ukazuju na tu vjerojatnost.

88:13, 14 Ako već duže čekamo odgovor na svoje molitve u vezi s nekim problemom, to možda znači da Jehova želi da pokažemo jesmo li mu istinski predani.

Osvrnimo se na razne razloge zbog kojih trebamo uzvisivati Jehovu, a navedeni su u četvrtoj zbirci psalama. U 90. psalmu Mojsije uspoređuje postojanje ‘Kralja vječnosti’ s kratkotrajnim ljudskim vijekom (1. Timoteju 1:17). Prema Psalmu 91:2 (NS), Mojsije Jehovu naziva svojim ‘utočištem i tvrđavom’, onim tko mu pruža sigurnost. Sljedećih nekoliko psalama govori o Božjim divnim osobinama, uzvišenim mislima i čudesnim djelima. Tri psalma počinju izrazom “Jehova kraljuje” (Psalam 93:1; 97:1; 99:1). Psalmist ukazuje na to da je Jehova naš Stvoritelj te nas poziva da ga ‘slavimo i blagosiljamo njegovo ime’ (Psalam 100:4).

Kako bi kralj koji se boji Jehove trebao vladati? Odgovor na to pitanje daje 101. psalam, koji je napisao kralj David. Sljedeći psalam kaže da će se Jehova ‘obazreti na molitvu onih koji su bez ičega ostali i da neće prezreti molitvu njihovu’ (Psalam 102:17, NS). Psalam 103. govori o Jehovinoj milosti i milosrđu. Ukazujući na sve što je Bog stvorio na Zemlji, psalmist kaže: “Kako je mnogo djela tvojih, Jehova! Sve si premudro stvorio” (Psalam 104:24). Posljednje dvije pjesme iz četvrte zbirke psalama hvale Jehovu zbog njegovih čudesnih djela (Psalam 105:2, 5; 106:7, 22).

Odgovori na biblijska pitanja:

91:1, 2 (NS) — Što je to ‘skroviti zaklon Svevišnjega’ i kako možemo ‘živjeti’ u tom zaklonu? To je simbolično mjesto koje predočava duhovnu sigurnost i zaštitu od svega što bi nam moglo naštetiti u duhovnom pogledu. ‘Skrovito’ je zbog toga što oni koji se ne uzdaju u Boga ne znaju za taj zaklon. Da ‘živimo’ u Jehovinom zaklonu pokazujemo tako što se oslanjamo na njega kao na svoje ‘utočište i tvrđavu’, slavimo ga kao Svevišnjeg Vladara čitavog svemira i propovijedamo dobru vijest o Kraljevstvu. Spoznaja da će nam Jehova uvijek spremno pomoći pruža nam duhovnu sigurnost (Psalam 90:1).

92:12 (NS) — U kom smislu pravednik ‘cvate kao palma’? Palmino drvo poznato je po svojoj plodnosti. Pravedna je osoba poput palme jer je čestita u Jehovinim očima te donosi “dobar plod”, što uključuje dobra djela (Matej 7:17-20).

Pouke za nas:

90:7, 8, 13, 14 Svakim neispravnim postupkom narušavamo svoj dobar odnos s pravim Bogom. Od njega ne možemo sakriti tajne grijehe. No ako se iskreno pokajemo i prestanemo neispravno postupati, Jehova će na nas ponovno gledati s naklonošću te nas ‘nasititi dobrotom svojom’.

90:10, 12 Budući da je život kratak, trebamo naučiti “brojiti dane naše”. Kako ih možemo “brojiti”? Tako da ‘steknemo mudro srce’, odnosno da postupamo mudro kako preostali dio života ne bismo potratili, već ga proživjeli na način ugodan Jehovi. Zbog toga nam duhovne stvari trebaju biti na prvom mjestu u životu i trebamo mudro koristiti svoje vrijeme (Efežanima 5:15, 16; Filipljanima 1:10).

90:17 Prikladno je moliti se da Jehova “djelo ruku naših dovrši” i blagoslovi trud koji ulažemo u službi propovijedanja.

92:14, 15 Zahvaljujući marljivom proučavanju Božje Riječi i redovitom druženju s Jehovinim narodom ostarjeli ostaju “jedri i zeleni”, odnosno duhovno jaki, zbog čega su dragocjeni skupštini.

94:19 Bez obzira na to kakve nas tjeskobne misli muče, čitanje i razmišljanje o ‘utjehama’ iz Biblije tješit će nas.

95:7, 8 Spremnost da saslušamo biblijski savjet i postupimo u skladu s njim pomoći će nam da naše srce ne otvrdne (Hebrejima 3:7, 8).

106:36, 37 Ovi reci štovanje idola povezuju sa žrtvama koje se prinose demonima. To pokazuje da osoba koja koristi idole može potpasti pod utjecaj demona. Biblija nas upozorava: “Čuvajte se idolâ” (1. Ivanova 5:21).

Posljednje tri pjesme iz četvrte zbirke psalama završavaju poticajem: “Hvalite Jaha!” To su ujedno i uvodne riječi posljednjeg psalma (Psalam 104:35; 105:45; 106:1, 48; NS). Ustvari, taj se izraz često pojavljuje u četvrtoj zbirci psalama.

Doista imamo mnogo razloga hvaliti Jehovu! Psalmi 73. do 106. potakli su nas na razmišljanje i ispunili nam srca zahvalnošću prema našem nebeskom Ocu. Kad razmišljamo o svemu što je on već učinio za nas i što će još u budućnosti učiniti, nismo li ponukani da ‘hvalimo Jaha’ najbolje što možemo?