“Dat ću vam pastire po srcu svojemu”

1, 2. (a) Što se može dogoditi ako stado ovaca nije zaštićeno? (b) Što su sve radili pastiri u biblijsko doba?

HIROYASU iz Japana bio je dječak kad je njegova majka kupila ovcu i ovna. On se brinuo za njih. Ovca je svake godine donosila na svijet dva janjeta i tako je stado počelo rasti. Kad je Hiroyasu imao 12 godina, u stadu je već bilo 12-13 ovaca. “Jednog dana rano ujutro, dok sam još bio u krevetu”, ispričao je, “čuo sam da ovce bleje. Nisam odmah izašao van. Kad sam konačno izašao, vidio sam kako se čopor divljih pasa trkom udaljava od mojih jaganjaca, koji su ležali na zemlji rasporene utrobe. Izbezumljeno sam stao tražiti njihovu majku. Kad sam je pronašao, još uvijek je disala, ali ležala je u lokvi krvi. Preživio je samo ovan. Srce mi je skoro puknulo od tuge. Trebao sam odmah izaći i provjeriti što se događa čim sam ih čuo kako bleje. Bile su bespomoćne kad su ih napali psi.”

² U biblijsko doba gotovo je svatko znao što obuhvaća posao pastira. On je trebao voditi svoje stado na pašnjake i brinuti se da ovce koje su mu povjerene na brigu imaju dovoljno hrane. Osim toga štitio ih je od grabežljivaca te je tražio one koje bi odlutale od stada (1. Sam. 17:34-36). Isto tako vodio je računa o tome da se njegovo stado može u miru odmoriti. Pomagao je i jaganjcima da dođu na svijet te se brinuo za njih. Mnogi biblijski pisci, pa tako i Jeremija, poslužili su se slikom pastira da bi opisali ljude zadužene da se brinu za narod, bilo kao njegovi vladari bilo kao duhovni vođe.

 3. Na koji je način Jeremija koristio izraze “pastir” i “pasti narod”?

³ Neki u kršćanskoj skupštini o starješinama razmišljaju kao o pastirima samo onda kada oni posjećuju svoju braću kako bi im pomogli i ohrabrili ih. Međutim način na koji je Jeremija koristio izraze “pastir” i “pasti narod” pokazuje da je time mislio na sve aspekte odnosa između judejskog naroda i onih koji su ga vodili. Bog je knezove, proroke i svećenike u Judi često nazivao lošim pastirima zato što nisu činili ono što je u najboljem interesu običnog naroda (Jer. 2:8). Zlostavljali su, zavodili i zanemarivali svoje “ovce” dok su sebično gledali svoju korist. Božji je narod u duhovnom pogledu bio zapušten i doveden u vrlo jadno stanje. ‘Teško vama’, rekao je Jehova tim lažnim pastirima, a svom je narodu zajamčio da će im dati brižne i obzirne pastire koji će doista štititi stado. (Pročitaj Jeremiju 3:15; 23:1-4.)

 4. Tko se u današnje vrijeme brine za Božje stado i s kakvim stavom?

⁴ To se Božje obećanje u prvom redu ispunilo na Glavnom Pastiru Jehovinih ovaca, Isusu, koji je postao Poglavar kršćanske skupštine. On je za sebe rekao da je “pastir dobri”, kojemu je istinski stalo do onih koje vodi (Ivan 10:11-15). U današnje vrijeme Jehova koristi pastire koji služe pod Isusovim vodstvom da bi se brinuli za njegovo zemaljsko stado, kako pomazanu braću koja pripadaju razredu vjernog i razboritog roba tako i savjesne starješine iz redova “velikog mnoštva” (Otkr. 7:9). Ti pastiri trude se poput Isusa Krista biti samopožrtvovni. Isto tako, po uzoru na njega, brinu se da se skupština duhovno hrani i paze na nju. No teško onima koji zanemaruju svoju braću, gospodare njima ili se grubo ili oholo odnose prema njima! (Mat. 20:25-27; 1. Petr. 5:2, 3). Što Jehova očekuje od kršćanskih pastira u današnje vrijeme? Što iz Jeremijinih knjiga možemo naučiti o tome s kakvim bi stavovima i motivima starješine trebali izvršavati svoje dužnosti? Razmotrimo kako bi starješine trebali pomagati skupštini, štititi je i brinuti se za nju, poučavati članove skupštine i druge ljude te služiti kao suci.

5-7. (a) Kako bi se pastiri trebali brinuti za Jehovine ovce i zašto on to očekuje od njih? (b) Kako starješine mogu pokazati da istinski ljube svoju braću, uključujući i one koji su odlutali od stada?

⁵ Apostol Petar nazvao je Jehovu “pastirom i čuvarom [naših] duša” (1. Petr. 2:25). Kako Bog gleda na svoje “ovce”? Odgovor na to pitanje možemo saznati ako se osvrnemo na Jeremijino vrijeme. Nakon što je osudio loše pastire, koji su rasijali i zanemarili stado, Jehova je rekao da će “skupiti” svoje ovce i dovesti ih natrag na njihov pašnjak. Obećao je da će nad njima postaviti dobre pastire “koji će ih pasti” i brinuti se da njegov narod bude zaštićen od grabežljivih neprijatelja (Jer. 23:3, 4). Jehovi je doista bilo stalo do njegovih ovaca, a jednako je i danas. On je platio visoku cijenu za njihovu vječnu dobrobit (1. Petr. 1:18, 19).

⁶ Kao ni doslovni pastiri, kršćanski nadglednici ne bi smjeli zanemarivati skupštinu. Ako služiš kao starješina, trudiš li se uočiti bilo koji znak koji bi ukazivao na to da netko od tvojih suvjernika ima neki problem i jesi li mu spreman pomoći bez odlaganja? Mudri kralj Salamun napisao je: “Dobro upoznaj stanje stada svojega. Svim srcem brini za stada svoja” (Izr. 27:23). Taj redak ističe marljivost doslovnih pastira, no u načelu se može primijeniti i na ono što čine duhovni pastiri u skupštini. Ako služiš kao starješina, da li svjesno radiš na tome da ne bi dominirao nad drugima? Sama činjenica da je Petar upozorio starješine da ne smiju “gospodariti onima koji su vlasništvo Božje” pokazuje da bi im se to doista moglo dogoditi. Kako ti možeš učiniti svoj dio da se postigne ono što je opisano u Jeremiji 33:12? (Pročitaj.) Možda posebnu pažnju treba pokloniti samohranim roditeljima, obiteljima s pastorcima, udovicama, ostarjelima i mladima te im pomagati.

⁷ Poput doslovnih pastira, skupštinski pastiri ponekad moraju potražiti pojedince koji su iz nekog razloga odlutali od stada i pomoći im. Da bi to mogli činiti, moraju biti samopožrtvovni i ponizni. Isto tako moraju biti strpljivi i spremni žrtvovati svoje vrijeme kako bi se brinuli za potrebe onih koji su im povjereni na brigu. Skupštinski starješine trebali bi se iskreno upitati: Koliko se trudim hrabriti i izgrađivati druge, a ne osuđivati ih ili kritizirati? Da li se iskreno želim poboljšati u tom pogledu? Ponekad je u više navrata potrebno razgovarati s osobom da bi joj se pomoglo da uvidi kako Bog gleda na određenu situaciju. Ako neki brat ili sestra oklijeva primijeniti biblijski savjet (a ne osobno gledište starješine), sjeti se Vrhovnog Pastira i Nadglednika, Jehove. On je uvijek iznova govorio svom neposlušnom narodu i strpljivo im nastojao pomoći (Jer. 25:3-6). Većina današnjih Božjih slugu ne čini nešto loše, no kad je nekome potrebno dati savjet, starješina ga mora dati, kao što je to činio Jehova.

 8. Kako se duhovni pastiri mogu ugledati na Jeremiju?

⁸ Dok je još bilo nade da bi se njegovi sunarodnjaci mogli vratiti Jehovi, Jeremija se molio za njih. Rekao je Bogu: “Sjeti se kako sam stajao pred tobom i dobro govorio o njima, da bih gnjev tvoj odvratio od njih!” (Jer. 18:20). Te riječi pokazuju da je Jeremija gledao na dobre strane svoje braće, a ne na njihove mane. Današnji bi nadglednici trebali imati isti stav kakav je imao i Jeremija sve dok se ne pojave jasni dokazi da se osoba ne kaje zbog toga što čini zlo. Poželjno je pohvaliti druge za to što čine dobro te se moliti za njih i zajedno s njima (Mat. 25:21).

9, 10. Zašto dobar pastir (skupštinski starješina) mora biti i učitelj?

⁹ U skladu s riječima iz Jeremije 3:15, kršćanski pastiri moraju “pasti [stado] znanjem i razboritošću”, odnosno moraju služiti kao učitelji (1. Tim. 3:2; 5:17). Jehova je obećao svom narodu da će dobri pastiri to činiti. Osim toga poticao je Židove da prihvate ono čemu ih je prorok Jeremija poučavao kako bi se popravili. (Pročitaj Jeremiju 6:8.) Ovcama je potrebna hrana da bi bile zdrave. Slično tome da bi Božji sluge ostali duhovno zdravi, potrebna im je duhovna hrana i vodstvo utemeljeno na Bibliji.

¹⁰ Kad je riječ o poučavanju, starješine imaju dvostruku ulogu — pomagati onima koji već jesu dio skupštine i onima koji još nisu postali pravi kršćani. U vezi s ovom drugom grupom, imajmo na umu sljedeće: Propovijedanje dobre vijesti o Božjem Kraljevstvu jedan je od glavnih razloga zašto postoji kršćanska skupština. Shodno tome starješine moraju biti revni propovjednici (Jer. 1:7-10). Na taj način izvršavaju ono što su pred Bogom dužni činiti, a ujedno pružaju dobar primjer svojoj braći. Ako služiš kao starješina, nisi li se uvjerio da ti to što redovito ideš u službu propovijedanja s različitom braćom i sestrama pruža priliku da im pomažeš da poboljšaju svoju sposobnost poučavanja te da i sam postaneš vještiji učitelj? A kad revno predvodiš skupštinu u propovijedanju, time svojoj braći pružaš prijeko potrebno ohrabrenje, što može cijeloj skupštini pomoći da napreduje.

11, 12. Čemu starješina mora pokloniti pažnju ako želi biti dobar pastir?

¹¹ Ono što starješine govore dok poučavaju skupštinu mora se temeljiti na Bibliji, jer će jedino na taj način davati skupštini vrijednu duhovnu hranu. Stoga je jasno da skupštinski pastiri moraju marljivo proučavati Božju Riječ kako bi bili djelotvorni učitelji. S druge strane Jeremija je istaknuo zašto vođe njegovog naroda nisu bili djelotvorni učitelji: “Pastiri se vladaju nerazumno i ne traže Jehovu. Zato ne postupaju razborito i sva su im se stada raspršila” (Jer. 10:21). Oni koji su trebali poučavati narod nisu se držali biblijskih načela i nisu tražili Boga. Zato nisu mogli postupati istinski mudro. Jeremija je još snažniju osudu uputio lažnim prorocima. (Pročitaj Jeremiju 14:14, 15.)

¹² Za razliku od tih lažnih pastira kršćanski starješine proučavaju Isusov život kako bi se mogli ugledati na njega. Stoga kao pastiri mogu mudro voditi stado. Možda im nije lako redovito nalaziti vremena za proučavanje budući da imaju različite obaveze kojima moraju posvetiti vrijeme i pažnju. No ako služiš kao starješina, jesi li posve uvjeren u to da ono o čemu poučavaš druge može biti korisno, istinito i odraz “znanja i razboritosti” samo ako se temelji na Božjoj Riječi i na uputama razreda vjernog i razboritog roba? Ako zaključiš da više ne proučavaš tako temeljito ili redovito kao nekada, što ćeš poduzeti kako ne bi bio nalik lažnim pastirima u Jeremijino doba?

13. Što je pomoglo Jeremiji da bude dobar učitelj i što kršćanski pastiri mogu naučiti od njega?

¹³ Jeremija je u poučavanju koristio slikovite primjere i to mu je pomoglo da bude naročito djelotvoran učitelj. Dakako, njega je Jehova uputio kako da poučava. Mora da je bilo nezaboravno gledati Jeremiju kako razbija zemljani vrč i objavljuje da će na sličan način biti razbijen Jeruzalem i njegovi stanovnici (Jer. 19:1, 10, 11). Jednom drugom prilikom napravio je drveni jaram i nosio ga kako bi narodu predočio koliko će trpjeti kad ih Babilonci podjarme i odvedu u ropstvo (Jeremija, poglavlja 27-28). Starješine u tvojoj skupštini nisu dobili zapovijed od Boga da na tako dramatičan način potkrepljuju svoje pouke. No zasigurno cijenimo to što se prilikom poučavanja služe odgovarajućim usporedbama i iskustvima. Prikladne, dobro promišljene usporedbe i primjeri mogu biti vrlo poticajni i ostaviti snažan dojam na slušatelje.

14. (a) Zašto je Jeremija spomenuo “balzam u Gileadu”? (b) Kako starješine mogu pomoći svojoj braći da budu duhovno zdrava?

¹⁴ Doista možemo biti sretni što u kršćanskoj skupštini imamo pastire koji nas poučavaju! Jeremija je vidio da je njegovom narodu potrebno duhovno izlječenje. Upitao je: “Zar nema balzama u Gileadu? Zar ondje nema liječnika?” (Jer. 8:22). U Gileadu, području Izraela koje se prostiralo istočno od Jordana, bilo je doslovnog balzama. To ulje aromatičnih biljaka bilo je poznato po svojim ljekovitim svojstvima i često se nanosilo na rane kako bi ih se ublažilo i izliječilo. No nije bilo duhovnog lijeka. Zašto? Jeremija je rekao: “Proroci lažno proriču, a svećenici tlače narod koristeći vlast svoju. A narod moj to voli” (Jer. 5:31). A kako je danas? Slažeš li se da danas uistinu ima “balzama u Gileadu” — u tvojoj skupštini? Blagotvorni balzam možemo usporediti s utjehom koju brižni pastiri pružaju svojoj braći time što im s ljubavlju skreću pažnju na biblijska načela, što ih duhovno jačaju i što se mole za njih i zajedno s njima (Jak. 5:14, 15).

15, 16. Zašto je i doslovnom i duhovnom stadu potrebno pokloniti pažnju?

¹⁵ Zamislimo samo koliko je pastir sretan kad njegov dugotrajan i naporan rad bude nagrađen rođenjem zdravih jaganjaca! No on zna da će im morati posvetiti puno pažnje da bi ostali zdravi i narasli. Pastir se mora brinuti da se pravilno hrane. Kad dođu na svijet, jaganjci nekih vrsta ovaca imaju dugačak rep koji se može vući po zemlji i uprljati izmetom i blatom. Budući da pastir želi da njegove životinje budu čiste i zdrave, on im može skratiti rep, ali to čini vješto i pažljivo kako im ne bi nepotrebno nanosio bol. Slično tome i duhovni pastiri se s ljubavlju brinu za “ovce”, članove svoje skupštine (Ivan 21:16, 17). Starješine se jako raduju kad vide da zainteresirane osobe napreduju i postaju pravi kršćani. Kršćanski nadglednici žele da sve ovce, i mlade i stare, budu zdrave i da se pravilno hrane, stoga im neumorno posvećuju pažnju i pomažu kad je to potrebno. Pritom svakako podsjećaju braću na ‘ono što kaže Jehova’, odnosno na ono što uči Biblija (Jer. 2:2, 5; 7:5-7; 10:2; Titu 1:9).

¹⁶ Jeremija je morao biti hrabar da bi mogao prenositi Božje objave. I starješine moraju biti hrabri, naročito kada svojoj braći moraju dati savjet kako bi ih zaštitili. Naprimjer možda duhovni pastir mora nešto poduzeti kako bi spriječio da se “novorođeno janje” ili čak neka starija “ovca” ukalja prljavštinom Sotoninog svijeta. Možda osoba koja je u opasnosti uopće ne traži savjet. Ipak, bi li savjestan pastir mogao samo sa strane promatrati kako član njegovog stada srlja u nevolju? Naravno da ne bi! A niti bi mogao olako shvaćati tu situaciju i praviti se da je sve u redu kad je očito da nešto nije u redu te da bi njegov suvjernik mogao izgubiti dobar odnos s Jehovom (Jer. 8:11).

17. Kada bi pastir trebao posvetiti posebnu pažnju pojedinoj ovci i kako to može učiniti?

¹⁷ Ako bi neka neoprezna ovca pošla u krivom smjeru, budan pastir brzo bi je usmjerio da se vrati natrag na sigurno. (Pročitaj Jeremiju 50:6, 7.) Slično tome kad nadglednik primijeti da neki član skupštine srlja u opasnost, mora odlučno, ali s ljubavlju, razgovarati s njim kako bi mu pomogao. Naprimjer možda je primijetio da jedan zaručeni par bez pratnje provodi vrijeme na mjestima na kojima bi im moglo biti teško oduprijeti se tjelesnim željama. Obziran i suosjećajan starješina pomoći će tom paru da izbjegava takve riskantne situacije. Pazeći da ne bi ostavio dojam da ih za nešto optužuje, mogao bi im skrenuti pažnju na situacije koje bi mogle dovesti do postupaka koje Jehova mrzi. Kao što je to Jeremija činio, vjerni starješine osuđuju ono što Bog osuđuje. Pritom oponašaju Jehovu koji prema svom narodu nije bio grub, nego ih je preko svog proroka molio: “Ne činite, molim vas, te gadosti koje mrzim!” (Jer. 5:7; 25:4, 5; 35:15; 44:4). Da li iskreno cijeniš to što se pastiri s puno ljubavi brinu za stado?

18. Koje ohrabrujuće rezultate može donijeti trud duhovnih pastira?

¹⁸ Naravno, nisu svi koje je Jeremija savjetovao poslušali njegov savjet. No neki ipak jesu. Naprimjer kad je Baruhu, Jeremijinom suradniku i pisaru, bio potreban izravan savjet, Jeremija mu ga je spremno dao (Jer. 45:5). S kakvim ishodom? Baruh je ostao u Božjoj milosti i preživio je razorenje Jeruzalema. Slično je i danas. Kad starješine vide da je pomoć koju su pružili suvjernicima donijela dobre rezultate, to ih može ohrabriti da i dalje ‘potiču i poučavaju’ svoju braću jer im tako mogu spasiti život (1. Tim. 4:13, 16).

19, 20. Koju odgovornost imaju starješine kad su u pitanju prijestupnici?

¹⁹ Današnji nadglednici imaju još jednu ulogu u kršćanskoj skupštini — služe kao suci. U rijetkim situacijama starješine moraju pomagati pojedincima koji namjerno čine grijeh, kako bi ih potaknuli da se pokaju za svoje postupke. Jehova je obzirno, ali bez okolišanja, poticao prijestupnike da se odvrate od svojih zlih djela (Jer. 4:14). Međutim ako neki član skupštine ne želi prestati griješiti, nadglednici moraju nešto poduzeti kako bi zaštitili stado od štetnog utjecaja koji bi ga mogao iskvariti. U skladu s biblijskim uputama, možda će prijestupnika morati isključiti iz skupštine. Jehova očekuje od starješina da u takvim situacijama postupe u skladu s njegovom pravdom. Dobri kralj Jošija bio je izvrstan primjer u tome. On je “branio pravo nevoljnika i siromaha”. Oponašao je Boga koji ljubi pravdu. Stoga je Jehova, govoreći o Jošijinim djelima, mogao reći: “Ne znači li to mene poznavati?” Jošija je postupao pravedno i “zato mu je dobro bilo”. Zar se u svojoj skupštini ne osjećaš sigurnije kad znaš da starješine nastoje postupati poput Jošije? (Jer. 22:11, 15, 16).

²⁰ Možemo biti sigurni da Jehova ukorava prijestupnike “koliko treba” (Jer. 46:28). U skladu s time, ovisno o okolnostima i stavu koji njihovi suvjernici pokazuju, starješine bi mogli zaključiti da im moraju dati savjet ili ih opomenuti ili pak ukoriti. Ponekad bi čak moglo biti nužno isključiti grešnika koji se ne kaje. U tom slučaju starješine se neće javno moliti za osobu koja je isključena i koja i dalje čini grijeh, jer takvo što ne bi imalo smislaa (Jer. 7:9, 16). Međutim, po uzoru na Boga, pokazat će isključenoj osobi kako može ponovno steći njegovu naklonost. (Pročitaj Jeremiju 33:6-8.) Premda isključenje može biti bolno, možemo biti sigurni da su Božja mjerila pravedna i da su u najboljem interesu sviju (Tuž. 1:18).

21. U kakvom bi stanju trebalo biti Božje stado i kako svatko od nas može doprinijeti tome?

²¹ Kad skupštinski pastiri ukazuju stadu na načela iz Božje nadahnute Riječi i postupaju po njima, ono će biti sito, zdravo i zaštićeno (Psal. 23:1-6). Ono što je Jeremija napisao o stavovima i motivima, bilo ispravnima bilo neispravnima, može biti vrlo korisno kršćanskim nadglednicima koji izvršavaju ozbiljnu odgovornost — brinu se za Božje ovce. Stoga se svatko od nas može upitati: Hoću li pokazati da cijenim to što se Jehova pobrinuo da njegov narod ima tko poučavati, voditi i štititi tako što ću podupirati pastire koji stado “pasu znanjem i razboritošću”? (Jer. 3:15; 23:4).