Vrhunci Biblije —Priče Salamunove 1:1-31:31
Boj se Jehove i bit ćeš sretan
“Strah Jehovin početak je mudrosti” (9:10, NS). Kako je to dobro izraženo u Pričama Salamunovim! Ova biblijska knjiga napisana je oko 716. g. pr. n. e. i ona nam pomaže da pokazujemo mudrost — ispravnu primjenu znanja. Poslušaj ove mudre izreke i bit ćeš sretan.
Slušaj mudrost
Pročitaj Priče Salamunove 1:1 – 2:22. “Strah Jehovin”, to je sama bit znanja. Ako prihvatimo pouku, mi se nećemo pridružiti grešnicima u njihovim naopakim postupcima. Onima koji ga se boje, Jehova daje mudrost koja ih čuva od onih koji griješe.
◆ 1:7 — Što to znači “strah Jehovin”?
To znači strahopoštovanje, duboko poštovanje prema njemu i zdrav strah od toga da ga ne povrijedimo, da mu ne budemo po volji, jer cijenimo njegovu dobrotu punu ljubavi. Imati “strah Jehovin” znači priznati da je on Vrhovni sudac i Svemogući Bog koji ima pravo i moć da kazni one koji ga ne slušaju. To također znači služiti Bogu vjerno, potpuno se uzdati u njega i mrziti ono što je loše u njegovim očima (Psalam 2:11; 115:11; Priče Salamunove 8:13).
◆ 2:7 — Što je besprijekornost (NS)?
Hebrejske riječi koje se odnose na besprijekornost u svom korijenu imaju značenje nečega što je “čitavo” ili “potpuno”. One često označavaju moralno zdravlje i čestitost. ‘Oni koji hode u besprijekornosti’ nepokolebljivi su u svom predanju Jehovi. Takvim “pravima” on je zaštitni “štit” jer pokazuju pravu mudrost i pridržavaju se njegovih pravednih mjerila.
Pouka za nas: Ako se bojimo Jehove, prihvatit ćemo pouku koju on daje kroz svoju Riječ i organizaciju. Ako to ne učinimo, svrstat ćemo se među “lude”, bezbožne grešnike. Prihvatimo, dakle, njegovu pouku koju daje s ljubavlju (Priče Salamunove 1:7; Jevrejima 12:6).
Cijeni mudrost
Pročitaj Priče Salamunove 3:1–4:27. Da bi imao dobro razumijevanje, “uzdaj se u Jehovu svim svojim srcem.” Sreću posjeduju oni koji visoko cijene mudrost. Njihov put je poput neugasle svjetiljke, no oni moraju čuvati svoje srce.
◆ 4:18 — Kako je ‘put pravednika’ sve svjetliji?
Sunčevo svjetlo u zoru postaje sve svjetlije “dok ne bude pravi dan”. Slično tome, duhovno svjetlo kod Jehovinog naroda vremenom postaje sve svjetlije. Kako se približavaju prorečeni događaji, naše razumijevanje o ispunjenju Jehovinih namjera postaje sve jasnije. Božanska proročanstva nam se otkrivaju dok ih Bog osvjetljava svojim svetim duhom i dok se ispunjavaju u svjetskim događajima i iskustvu Jehovinog naroda. Na taj način njihov ‘put sve više svijetli’.
Pouka za nas: Pokazujući pravu mudrost i izvršavajući Božje zapovijedi, zaštićeni smo od toga da slijedimo bezumni pravac koji može dovesti do prerane smrti. Na primjer, oni koji zanemaruju Jehovine zapovijedi u vezi spolnog nemorala mogu navući na sebe spolna oboljenja koja dovode do preuranjene smrti. Zato, postupajmo u skladu s Božjim zahtjevima, jer će nam tada mudrost biti “životno drvo” (Priče 3:18, ST).
Načini pokazivanja mudrosti
Pročitaj Priče Salamunove 5:1–9:18. Pokazivati mudrost znači izbjegavati nemoral i ‘radovati se sa ženom svoje mladosti’. Navodi se sedam stvari koje su odvratne Jehovi i daju se upozorenja protiv zavođenja bludnice. Mudrost je utjelovljena kao “graditeljica” (ST). A “strah Jehovin početak je mudrosti” (NS).
◆ 6:1-5 — Je li ovaj savjet u suprotnosti s duhom velikodušnosti?
Ovi stihovi ne sputavaju velikodušnost, premda predstavljaju savjet da se ne uplićemo u posao s drugima, naročito strancima. Izraelci su trebali pomoći svom bratu koji je osiromašio (3. Mojsijeva 25:35-38). Ali, neki su se upleli u sumnjive poslovne poduhvate i stekli financijsku pozadinu da bi mogli uvjeravati druge da ‘jamče’ za njih, obećavajući da će platiti svojim vjerovnicima ako je potrebno. Ako se netko uplete u takvu situaciju, možda uslijed hvalisanja, mudar savjet je da se oslobodi toga bez odlaganja (Priče 11:15).
◆ 8:22-31 — Je li ovo samo opis mudrosti?
Ne, jer mudrost je uvijek postojala kao osobina vječnog Boga (Job 12:13). Ovdje se, međutim, kaže da je mudrost bila ‘stvorena’ i da je ‘bila kraj njega (Jehove) kao graditeljica’ tokom stvaranja Zemlje. Ako u toj mudrosti prepoznajemo utjelovljenje Božjeg sina, to odgovara činjenici da se u njemu “nalazi ‘sakriveno’ sve ‘blago mudrosti’ i znanja” (Kološanima 1:15, 16; 2:3, ST).
Pouka za nas: Spomenuvši “zahvalne žrtve” i “zavjete”, nemoralna žena iz Priča Salamunovih 7. poglavlja možda se pretvarala da joj ne nedostaje duhovnosti. Zahvalne žrtve su se sastojale od mesa, brašna, ulja i vina (3. Mojsijeva 19:5, 6; 22:21; 4. Mojsijeva 15:8-10). Tako je dala do znanja kako ima mnogo jela i pića u njenoj kući, i “mladić željna srca” (NS) dobro bi se proveo tamo. Ovo je tipični primjer toga kako je osoba s pogrešnim poticajima navedena na nemoral. Koliko je samo važno da slijedimo ovo upozorenje i izbjegavamo takav grijeh protiv Boga! (1. Mojsijeva 39:7-12).
Suprotnosti koje potiču na razmišljanje
Pročitaj Priče Salamunove 10:1–15:33. Salamunove izreke počinju uglavnom kontrastnim geslima. Naglašava se “strah Jehovin” (10:27; 14:26, 27; 15:16, 33).
◆ 10:25 — Zašto se ovdje daje usporedba s olujom?
Budući da nisu utemeljeni na pravednim načelima, bezbožnici su poput nestabilnih građevina koje se ruše u jakim olujama. Ali, pravednici su stabilni, jer je njihovo razmišljanje čvrsto utemeljeno na Božjim načelima. Poput građevine koja ima dobar temelj, oni se ne ruše pod pritiskom (Matej 7:24-27).
◆ 11:22 — Kako može žena biti poput koluta na rilu svinjskom (ST)?
Zlatni kolut stavljao se na stranu nosa ili na nosnu pregradu i ukazivao je na to da je onaj tko to nosi obrazovana osoba. Ali, Izraelci su svinje smatrali nečistima i odvratnima. Tako je lijepa ali nerazumna žena poput zlatnog koluta koji nikako nije prikladan za svinjsko rilo.
◆ 14:14 — Kako će se nasititi onaj tko je izopačena srca?
Onaj tko je “izopačena srca” nasićuje se, ili zadovoljava, svojim materijalističkim načinom života (Psalam 144:11-15a). Činiti ono što je pravo u Božjim očima za njega nije od nikakve važnosti i on ne razmišlja o tome da će morati položiti račun Jehovi (1. Petrova 4:3-5). Ali “čovjek dobar” odbacuje postupke nevjernika i nasićuje se rezultatima svoga rada. On stavlja duhovne interese na prvo mjesto, čvrsto se drži Božjih mjerila, najveću radost nalazi u tome da mu služi i nasićuje se božanskim blagoslovima (Psalam 144:15b).
◆ 15:23 — Kako se možemo ‘radovati odgovorom svojih usta’?
To može biti slučaj onda kad netko posluša naš savjet i to donese dobre rezultate. Ali, da bismo pomogli nekome, mi moramo pažljivo slušati, odvagnuti činjenice koje doprinose problemu dotičnoga, te svoj savjet temeljiti na Bibliji. Takva “riječ u pravo vrijeme, o kako je dobra!”
Pouka za nas: “Bezumnik” ljutito, “odmah”, reagira na uvrede, odnosno “sramotu”. Ali, “pametni” — razboriti pojedinac — moli se za Jehovin duh kako bi pokazao samosvladavanje i postupao u skladu s njegovom Riječi (Priče 12:16). Takvim postupanjem možemo izbjeći daljnju svađu koja može dovesti do emocionalne i fizičke povrede kako kod nas tako i kod drugih.
Izreke s paralelama
Pročitaj Priče Salamunove 16:1–24:34. Ove mudre Salamunove izreke pružaju vodstvo uglavnom kroz paralelne misli. Opet je naglašen “strah Jehovin” (16:6; 19:23; 22:4; 23:17; 24:21).
◆ 17:19 — Zašto nije dobro podizati svoja vrata?
Oni koji nisu vrata svojih kuća i dvorišta učinili niskima, riskirali su da im konjanici ujašu i otmu materijalna dobra. Ova izreka bi se također mogla odnositi na usta kao vrata koja se visoko podižu oholim govorom i hvalisanjem. Takav govor potiče na svađu i konačno dovodi do katastrofe.
◆ 19:17 — Zašto Jehovi pozaima onaj tko pomaže siromahu?
Siromasi pripadaju Bogu, i ono što učinimo njima uračunava se kao da smo učinili njemu (Priče 14:31). Ako nas ljubav i velikodušnost potiču da pomognemo ubogima ili nešto darujemo siromašnima ne očekujući od njih da nam to vrate, Jehova takvo davanje smatra pozajmljivanjem njemu, što će on uzvratiti svojom naklonošću i blagoslovima (Luka 14:12-14).
◆ 20:1 — Na koji način je vino “podsmjevač”?
Vino može prouzročiti to da onaj tko se njime previše opije postupa smiješno i neobuzdano. Pošto jako opijanje stvara tako loše posljedice, kršćani to moraju izbjegavati (1. Timoteju 3:2, 3, 8; 1. Korinćanima 6:9, 10; Priče Salamunove 23:20, 21).
◆ 23:27 — Na koji način je prostitutka “jama” i “studenac”?
Kao što se životinje hvataju u ‘duboke jame’ koje su iskopali lovci, tako su mušterije prostitutke uhvaćene u nemoral. “Tuđa žena” (tuđinka) bez sumnje je bludnica, jer su prostitutke u Izraelu uglavnom bile tuđinke. Uzimanje vode iz ‘tijesnog studenca’ donosi poteškoće, jer se zemljani ćup lako može razbiti o njegove stijenke. Isto tako, oni koji imaju posla s prostitutkama mogu doživjeti emocionalne i fizičke nedaće (Priče 7:21-27).
Pouka za nas: “Lažni svjedok” pokazuje nepoštivanje prema Bogu i po Zakonu mu je mogla biti izrečena smrtna kazna. Tako je mogao “poginuti” od ruku Jehovinih ljudi. (Priče Salamunove 21:28; 5. Mojsijeva 5:20; 19:16-21; usporedi Djela 5:1-11.) Ali, “čovjek koji sluša” pažljivo govori samo onda kad je siguran u ono što je čuo. Njegovo svjedočanstvo stoji za “svagda” i nije kasnije odbačeno kao lažno. Štoviše, takav čovjek nije bio pogubljen kao lažan svjedok. Oni koji svjedoče u pravnim slučajevima Jehovinih svjedoka moraju pažljivo slušati kako bi mogli dati točne informacije, jer netočno ili lažno svjedočanstvo može dovesti do duhovne štete.
Usporedba koja pomaže
Pročitaj Priče Salamunove 25:1–29:27. Salamunove izreke koje su prepisali ljudi kralja Ezekije pružaju pouku uglavnom pomoću usporedbi. Između ostalog, potiče se na oslanjanje na Jehovu.
◆ 26:6 — Zašto se povlači usporedba s odsijecanjem noge?
Onaj tko si odsijeca nogu osakatit će se, isto kao što svoje interese osakaćuje onaj tko zapošljava “bezumnika”. Posao koji se povjerava bezumniku propast će. Kako je, dakle, mudro, ‘iskušati’ nekoga prije nego ga se preporuči za skupštinske odgovornosti! (1. Timoteju 3:10).
◆ 27:17 — Na koji način je lice ‘izoštreno’?
Kao što se komad željeza može iskoristiti da se naoštri oštricu načinjenu od istog metala, tako netko može uspjeti u izoštravanju umnog i duhovnog stanja druge osobe. Ako smo potišteni zbog razočaranja i kontakta s neugodnim pojedincima, suosjećajni izgled nekog suvjernika i biblijsko ohrabrenje mogu biti vrlo korisni. Naše tužno držanje mijenja se na bolje i okrijepljeni smo svježom nadom za ponovnu djelatnost (Priče 13:12).
◆ 28:5 — Što znači razumjeti “sve”?
Koji čine ono što je loše slijepi su duhovno (Priče 4:14-17; 2. Korinćanima 4:4). Oni “ne razumiju što je pravo” prema Božjim mjerilima. Tako ne mogu ispravno prosuditi stvari i donijeti dobre odluke. Ali oni koji “traže Jehovu” u molitvi i proučavaju njegovu Riječ, “razumiju sve” što je potrebno da mu služe prihvatljivo (Efežanima 5:15-17).
◆ 29:8 — Kako “podsmjevači raspaljuju grad”?
Podsmjevači (oholice) koji ne poštuju autoritet govore drsko. Oni na taj način raspaljuju vatre prepirke i raspiruju plamen tako da su uspaljeni stanovnici čitavog grada. Ali, mudri “utišavaju gnjev”, govore blago i razumno i na taj način gase vatre gnjeva i promiču mir (Priče 15:1).
Pouka za nas: Ako smo ponosni, oholost će rezultirati time da budemo poniženi (Priče 29:23). Ohola osoba je sklona tome da bude uobražena, a to može dovesti do sramote, spoticanja i pada (Priče 11:2; 16:18; 18:12). Bog se može pobrinuti da ponosni bude ponižen na neki način, možda i do stupnja uništenja. Takav čovjek traži slavu, ali ljudi se gnušaju njegovih puteva. Međutim, “tko je smjeran duhom, (na kraju) dobija slavu”.
“Sabrane riječi”
Pročitaj Priče Salamunove 30:1–31:31. Agarove “sabrane riječi” (“važna poruka”, NS) priznaju da su “sve riječi Božje čiste” (pročišćene, NS). Također su navedene stvari koje su previše čudesne da bi ih se razumjelo (30:1-33). Lamuelova “važna poruka”, koju je primio od svoje majke, upozorava da silovito piće može ‘izmijeniti pravicu’, te potiče na pravedno suđenje, a na kraju opisuje dobru ženu (31:1-31).
◆ 30:15, 16 — Koji je smisao ovih primjera?
Oni pokazuju nezasitnost pohlepe. Pijavice se napiju krvi, baš kao što pohlepne osobe uvijek zahtijevaju još više novca i moći. Isto tako, šeol se nikad ne zadovoljava, nego uvijek ostaje otvoren da bi primio još žrtava smrti. Jalova maternica ‘viče’ za djecom (1. Mojsijeva 30:1). Sasušena zemlja upije kišu i uskoro je opet suha. A oganj koji je progutao sve što je u njega ubačeno svojim plamenim jezicima dohvaća druge zapaljive stvari uokolo. Tako je i sa pohlepnima. Ali, oni koji su vođeni božanskom mudrošću nisu neprestano podstrekivani takvom sebičnošću.
◆ 31:6, 7 — Zašto dati vino onima koji su “tužna srca”?
Žestoko piće i vino su sedativi. Zato bi se njih davalo “onome koji hoće da propadne”, ili umre, ili “onima koji su tužna srca” da bi bili manje svjesni svojih boli i teškoća. Stari običaj da se kriminalcima daje narkotizirano vino kako bi se ublažilo njihove muke prilikom pogubljenja može pružiti objašnjenje zašto su rimski vojnici ponudili to Isusu Kristu kad je bio pribit na stup. On je odbio takvo vino jer je želio ostati potpuno svjestan u to vrijeme kušnje i tako sačuvati besprijekornost, čistoću prema Bogu (Marko 15:22-24).
◆ 31:15 — Tko su te ‘djevojke’?
Ovdje se misli na sluškinje. One nisu imale razloga za žaljenje, jer su imale dosta hrane i posla. Marljiva supruga daje hranu svojoj obitelji, a također se brine da i te djevojke imaju nešto za jelo i daje im dužnosti koje trebaju izvršavati.
Pouka za nas: Budući da smo nesavršeni, povremeno se možda nerazumno ‘uzvisujemo’, i nastojimo uzdići sami sebe. Ako tako činimo ili ljutito govorimo, trebali bi ‘staviti ruku na usta’ i uzdržati se od dodatnih riječi koje će dalje izazvati nekoga koga smo povrijedili. Kao što mlijeko treba bućkati da se napravi maslac, a kod krvarenja iz nosa često je potrebno stisnuti nos, do svađe dolazi onda kad ljudi popuste bijesu (Priče 30:32, 33). Kako je u takvim slučajevima mudro šutjeti i spriječiti daljnje nevolje!
Kakvu korist izvlačimo iz knjige Priča Salamunovih? Veliku! Cijenit ćemo ove mudre izreke koje nas potiču na strahopoštovanje prema Jehovi. Ako ih primjenjujemo, bit ćemo sigurno sretni.