Što kaže Biblija?
Što vam može pomoći da izađete na kraj sa stresom?
JESTE li žrtva stresa? Ako jeste, jedna ste od mnogih. Ovo su ‘kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj’, i ljudi svih životnih dobi i slojeva proživljavaju stres (2. Timoteju 3:1, NW). Neki stručnjaci tvrde da više od polovice svih odlazaka liječniku uslijedi zbog problema povezanih sa stresom.
Ipak, stres sam po sebi nije loša stvar. “Zapravo”, kaže direktor jedne klinike za liječenje stresa, “on nam pruža uzbuđenje, životni entuzijazam, energiju potrebnu za obavljanje stvari. Uživamo u njemu — ako možemo izaći na kraj s njim.”
S druge strane, stres može bit razoran, destruktivan. Što, dakle, ako vam stres stvara probleme? Evo nekoliko prijedloga koji se temelje na biblijskoj mudrosti a koji vam mogu pomoći da minimalizirate njegove destruktivne učinke.
Izbjegavajte nerazumna očekivanja
“Predugo očekivanje ubija srce”, kaže Biblija (Priče Salamunove 13:12, St). Ako očekivanja nikada nisu ispunjena, stres može nadilaziti naše snage. To će se gotovo sigurno dogoditi onda kada imamo nerealno velika očekivanja.
Naprimjer, medijske reklame mnoge su obmanule vjerovanjem da njihova sreća ovisi o posjedovanju materijalnih stvari. Kad netko čezne za stvarima koje su daleko iznad onoga što si može priuštiti, rezultat može biti stres i frustracija. Biblija stoga pruža ovaj savjet: “Kad imamo hranu i odjeću, ovijem da budemo [za]dovoljni” (1. Timoteju 6:8). Da, čak i ako možda nemate auto, kuću ili namještaj koji biste željeli posjedovati, cijenite ono što imate. Neka vaša materijalna očekivanja uvijek budu skromna.
Nerazumna očekivanja u pogledu ljudi također mogu prouzročiti stres. Naprimjer, iako poslodavac ili poslovođa ima pravo očekivati razuman učinak svojih radnika, suludo je očekivati savršenstvo od njih. Carlos, poslovođa u jednoj brazilskoj tvornici, kaže: “Ljude morate prihvatiti onakvima kakvi jesu. Ako očekujete više nego što oni mogu dati od sebe, to će povećati razinu stresa, što će sve učiniti nesretnima.” (Usporedi Jeremija 17:5-8.)
Kontrolirati stres prouzročen težnjom za postignućima
Latin America Daily Post otkriva još jedan izvor stresa, navodeći da je ‘nadmetačko ponašanje, orijentirano prema postizanju nečega, značajan faktor rizika kod srčanih oboljenja’. Jedan mladi računovođa priznaje: “U uredu sam tako nervozan i bojim se otkriti bilo koju slabost. Naporno radim te me frustrira to što od drugih za to ne dobivam priznanje.”
U pogledu takvog traženja priznanja i želje za postizanjem nečega, Salamun je rekao: “Nadalje iskusih da svaki napor i svaki uspjeh pribavlja čovjeku zavist njegova bližnjeg. I to je ispraznost i pusta tlapnja” (Propovjednik 4:4, St).
Činjenica je da, kad se radi o napredovanju na poslu ili priznanju učinjenog, ‘ne dobivaju trku uvijek hitri’ (Propovjednik 9:11, St). Marija, brazilska činovnica, ovako je to sročila: “Netko može biti sposoban, no okolnosti, a možda čak i pristranost, mogu spriječiti unapređenje.” (Usporedi Propovjednik 2:21; 10:6.)
Vaša očekivanja zadržite skromnima te prepoznajte svoje granice. Umjesto da radite samo zato da biste napredovali, radite za radost koju donosi sam posao (Propovjednik 2:24). Doista, osoba opsjednuta postizanjem nečega ne samo da gubi mnogo životne radosti već može postati toliko napetom da sama potkopava svoje vlastite napore usmjerene k uspjehu. Tako dr. Arnold Fox savjetuje: “Željeti biti najbolji na svom području krasan je cilj, no nemojte dopustiti da ta ideja dominira vašim životom. Ako ignorirate ideje ljubavi, smijeha i radosti života, ili ako ste toliko zaokupljeni uspjehom da zaboravljate uživati u životu, sami sebe stavljate pod stres.”
Ono što možete učiniti
Još jedan način za suzbijanje napetosti svakodnevnih pritisaka jest razvijanje smisla za humor (Propovjednik 3:4). Ne morate biti komedijaš da biste bili dobro raspoloženi. “Srce veselo pomaže kao lijek, a duh žalostan suši kosti” (Priče Salamunove 17:22).
Jeste li skloni ostavljati stvari za sutra? Nakon nekog vremena, odgađanje ne smanjuje stres već ga povećava. Biblija savjetuje: “Ne budite u poslu lijeni” (Rimljanima 12:11). U mislima ili na papiru napravite popis stvari koje trebate obaviti (Priče Salamunove 21:5). Zatim odlučite što trebate prvo obaviti — i dajte se na posao.
Što ako se ipak, usprkos svim vašim naporima, još uvijek osjećate napeto ili pod stresom? Možda trebate poduzeti usklađene napore da promijenite svoje razmišljanje. Nemojte neprestano razmišljati o prošlim greškama. To može dodati još više stresa. Jedan filozof 19. stoljeća pisao je: “Život se može razumjeti samo unatrag; no mora se živjeti unaprijed.” Iako možemo učiti na propustima, naši sadašnji postupci oblikuju našu budućnost.
Kralj David ukazao je na najbolji lijek protiv stresa kad se molio Jehovi: “Odagnaj tjeskobe srca moga, iz bojazni [“stresova”, NW] mojih izbavi me!” (Psalam 25:17, St). Da, da bi odagnao svoje tjeskobe David se obraćao Bogu. Ako si uzmete vremena za čitanje Božje Riječi i meditiranje o njoj, i vi ćete jednako tako otkriti da ćete se osjećati bliskijima Bogu. Kad počnete cijeniti Božje naume, bit ćete potaknuti da njegove interese stavite na prvo mjesto u svom životu, što će vas osloboditi od mnogih nepotrebnih tjeskoba (Matej 6:31, 33). Naučite se uzimati dan po dan. Zašto današnjim tjeskobama dodati sutrašnje? Isus je to ovako izrazio: “Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutražnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke” (Matej 6:34, St).
[Istaknuta misao na stranici 15]
“Netko može biti sposoban, no okolnosti, a možda čak i pristranost, mogu spriječiti unapređenje”
[Zahvala na stranici 14]
The Metropolitan Museum of Art, novčana sredstva osigurali Josephine Bay Paul and C. Michael Paul Foundation, Inc. te Charles Urlick and Josephine Bay Foundation, Inc. i Fletcher Fund, 1967.