“Jehova daje mudrost”

NA ŠTO trošiš svoje vrijeme i energiju? Znači li ti što stjecanje dobrog imena? Posvećuješ li svoje vrijeme bogaćenju? Što misliš o postizanju karijere na određenom polju ili o nastojanju da postaneš stručnjak na jednom ili više područja znanosti? Smatraš li da je važno održavati dobre odnose s drugima? Je li briga za zdravlje primarna stvar u tvom životu?

Čini se da sve navedeno ima neku vrijednost. No, što je najvažnije od svega? Biblija odgovara: “Mudrost je glavna, pribavi mudrost” (Priče Salamunove 4:7). Dakle, kako možemo steći mudrost i kako nam ona može koristiti? Drugo poglavlje biblijske knjige Priče Salamunove odgovara nam na ta pitanja.

‘Pazi na mudrost’

Salamun, mudri kralj drevnog Izraela, poput oca u čijim se riječima očituje ljubav, kaže: “Sine moj, ako primiš riječi moje, i zapovijedi moje sahraniš kod sebe, da pazi uho tvoje na mudrost, i prigneš srce svoje k razumu [“razboru”, “NS”], ako prizoveš mudrost [“razumijevanje”, “NS”], i k razumu podigneš glas svoj, ako ga ustražiš kao srebro, i kao sakriveno blago ako dobro ustražiš; tada ćeš razumjeti strah Jehovin, i poznanje Božje [“samu spoznaju Boga”, “NS”] naći ćeš” (Priče Salamunove 2:1-5).

Zapažaš li na kome leži odgovornost za stjecanje mudrosti? U ovim se recima slična gramatička formulacija ponavlja tri puta: “ako primiš”, “ako prizoveš” i ‘ako ustražiš’. Jasno je da svatko od nas ima odgovornost da traži mudrost i ono što ide uz nju — razbor i razumijevanje. No prije svega, riječi mudrosti koje su zapisane u Bibliji trebamo ‘primiti’ i ‘sahraniti’ u pamćenje. Da bismo to mogli, Bibliju trebamo proučavati.

Mudrost je sposobnost ispravnog korištenja spoznaje koju daje Bog. A na kako samo divan način Biblija otvara put do mudrosti! Da, u njoj su sadržane riječi mudrosti, kao što su one u knjigama Priče Salamunove i Propovjednik, a mi tim riječima trebamo pokloniti pažnju. Na stranicama Biblije nalazimo i mnoge primjere koji pokazuju kako nam koristi primjenjivanje božanskih načela te u koje zamke možemo upasti ako ih zanemarujemo (Rimljanima 15:4; 1. Korinćanima 10:11). Primjerice, razmotri izvještaj o pohlepnom Gijeziju, pomoćniku proroka Elizeja (2. Kraljevima 5:20-27). Ne uči li nas taj primjer da je mudro izbjegavati pohlepu? A što je s tragičnim ishodom koji je zadesio Jakovljevu kćerku Dinu nakon naizgled nedužnih posjeta ‘djevojkama u onom kraju’, u Kanaanu? (1. Mojsijeva 34:1-31). Nije li očito da je izlaganje lošem društvu nerazuman način postupanja? (Priče Salamunove 13:20; 1. Korinćanima 15:33).

Poklanjanje pažnje mudrosti zahtijeva stjecanje razbora i razumijevanja. Prema djelu Webster’s Revised Unabridged Dictionary, razbor je “moć ili sposobnost uma kojom se razlikuje jednu stvar od druge”. Bogougodan razbor predstavlja sposobnost razlikovanja ispravnog puta od pogrešnog te odabiranja onog ispravnog. Kako ćemo ostati na ‘putu koji vodi u život’ ukoliko ne ‘prignemo srce svoje’ razboru, odnosno ako nemamo snažnu želju da steknemo razbor? (Matej 7:14; usporedi 5. Mojsijevu 30:19, 20). Razbor stječemo proučavanjem i primjenjivanjem Božje Riječi.

Kako možemo ‘prizvati razumijevanje’ — odnosno sposobnost da shvatimo u kakvom su međusobnom odnosu dijelovi neke cjeline te kako se odnose prema cjelini? Dakako, starost i iskustvo mogu nam pomoći da razvijemo bolje razumijevanje — iako to ne mora uvijek biti tako (Job 12:12; 32:6-12). “Mudriji sam od staraca”, rekao je psalmist, “jer zapovijedi tvoje [Jehovine] čuvam.” Isto tako, pjevao je: “Riječi tvoje kad se jave, prosvjetljuju i urazumljuju bezazlene [“neiskusne”, NS]” (Psalam 119:100, 130). Jehova je “Starina danâ” i njegovo je razumijevanje neizmjerno veće od razumijevanja cijelog čovječanstva (Danijel 7:13, NS). Bog neiskusnoj osobi može podariti razumijevanje tako da ona razvije tu osobinu čak i u većoj mjeri od osoba koje su starije od nje. Stoga trebamo marljivo proučavati i primjenjivati Božju Riječ, Bibliju.

Nakon riječi “ako”, koja se ponavlja u uvodnim recima drugog poglavlja Priča Salamunovih, navode se izrazi kao naprimjer ‘primiti’, ‘sahraniti’, ‘prizvati’, ‘ustražiti’ i ‘dobro ustražiti’. Zašto pisac koristi ove izraze od kojih je svaki sljedeći snažniji? U jednom priručniku stoji: “Mudrac [ovdje] ističe da je u potrazi za mudrošću prijeko potrebno biti usrdan.” Da, u potrazi za mudrošću i osobinama koje su povezane s njom — razborom i razumijevanjem — moramo biti usrdni.

Hoćeš li uložiti napor?

Jedan od glavnih faktora u potrazi za mudrošću marljivo je proučavanje Biblije. No to proučavanje treba biti mnogo više od pukog čitanja radi stjecanja informacija. Smisleno razmišljanje o pročitanom važan je dio proučavanja Biblije. Stjecanje mudrosti i razbora podrazumijeva promišljanje o tome kako ono što učimo možemo koristiti prilikom rješavanja problema i donošenja odluka. Da bismo stekli razumijevanje, trebamo razmotriti kako se nove informacije uklapaju u ono što već znamo. Tko može reći da takvo razmišljanje prilikom proučavanja Biblije ne zahtijeva vrijeme i energičan napor? Vrijeme i energija koje uložimo u proučavanje mogu se usporediti s vremenom i energijom koje se ulaže u ‘traganje za srebrom i za sakrivenim blagom’. Hoćeš li uložiti potreban napor? Hoćeš li ‘iskupiti povoljno vrijeme’ za to? (Efežanima 5:15, 16).

Razmotri koje nas veliko blago čeka ako duboko i iskrena srca kopamo po Bibliji. Pa, naći ćemo “samu spoznaju Boga” — zdravu, čvrsto utemeljenu spoznaju o našem Stvoritelju koja daje život! (Ivan 17:3). “Strah Jehovin” sljedeći je dragulj koji možemo dobiti. Kako je samo dragocjeno ovo strahopoštovanje prema njemu! Zdrav strah da ne izazovemo njegovo negodovanje mora upravljati svakim aspektom našeg života, unoseći duhovnu dimenziju u sve što radimo (Propovjednik 12:13).

U nama treba gorjeti žarka želja da tražimo duhovno blago i kopamo kako bismo ga pronašli. Da bi nam olakšao potragu, Jehova daje izvrstan alat za kopanje — pravovremene časopise koji zastupaju istinu, Kulu stražaru i Probudite se!, a i druge publikacije koje se temelje na Bibliji (Matej 24:45-47). Jehova nam daje i kršćanske sastanke da bismo upoznali njegovu Riječ i puteve. Trebamo im redovito prisustvovati, pažljivo slušati ono što se iznosi, ozbiljno se naprezati kako bismo se koncentrirali i zapamtili ključne misli te duboko razmišljati o svom odnosu s Jehovom (Hebrejima 10:24, 25).

Nećeš pogriješiti

Potraga za zakopanim draguljima, zlatom ili srebrom često ne donese rezultat. To ne mora biti slučaj u potrazi za duhovnim blagom. Zašto ne? “Jehova daje mudrost”, jamči nam Salamun, “iz njegovih usta dolazi znanje i razum [“razbor”, “NS”]” (Priče Salamunove 2:6).

Kralj Salamun bio je poznat po svojoj mudrosti (1. Kraljevima 4:30-32). Biblija nam otkriva da je bio upućen u različite stvari, između ostalog i u biljke, životinje, čovjekovu narav i Božju Riječ. Razbor koji je još kao mladi kralj pokazao prilikom rješavanja rasprave između dviju žena, koje su tvrdile da su majke istog djeteta, donio mu je svijetom raširenu slavu (1. Kraljevima 3:16-28). Što je bio izvor njegove velike spoznaje? Salamun se molio Jehovi za “mudrost i znanje” te za sposobnost da može “raspoznavati dobro i zlo”. Jehova mu je te osobine i podario (2. Dnevnika 1:10-12; 1. Kraljevima 3:9).

I mi trebamo moliti Jehovu za pomoć dok marljivo proučavamo njegovu Riječ. Psalmist se molio: “Pokaži mi, Jehova, put svoj, i ići ću u istini tvojoj; učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega” (Psalam 86:11). Ta je molitva Jehovi bila ugodna budući da je dao da se zapiše u Bibliji. Možemo biti sigurni da će uslišiti naše usrdne i česte molitve da nam pomogne u traganju za duhovnim blagom u Bibliji (Luka 18:1-8).

Salamun ističe: “Čuva pravima što doista jest, štit je onima koji hode u bezazlenosti, da bi se držali staza pravih, a on čuva put svetaca svojih. Tada ćeš razumjeti pravdu i sud i što je pravo, i svaki dobri put” (Priče Salamunove 2:7-9). To je doista snažno jamstvo! Ne samo da Jehova daje mudrost onima koji je iskreno traže nego je i zaštitnički štit čestitima zbog toga što ispoljavaju istinsku mudrost i lojalno se pridržavaju njegovih pravednih mjerila. Budimo i mi među onima kojima Jehova pomaže da razumiju “svaki dobri put”.

Kad “znanje omili”

Osobno proučavanje Biblije — prijeko potreban zahtjev u potrazi za mudrošću — mnogim ljudima ne mora biti ugodna aktivnost. Naprimjer, 58-godišnji Lawrence kaže: “Uvijek sam radio fizički. Nije mi lako proučavati.” A 24-godišnji Michael, koji u školi nije volio učiti, kaže: “Morao sam se prisiliti da sjednem i proučavam.” Pa ipak, želju za proučavanjem može se njegovati.

Uzmi za primjer što je učinio Michael. On priča: “Disciplinirao sam se i svakog dana proučavao pola sata. Uskoro sam mogao vidjeti kako to utječe na moj stav, na moje komentare na kršćanskim sastancima i na moje razgovore s drugima. Sad se radujem proučavanju i nije mi drago da me bilo što drugo ometa u toj aktivnosti.” Da, s vremenom stječemo sklonost prema osobnom studiju kada vidimo kakav napredak postižemo. I Lawrence se posvetio proučavanju Biblije te je s vremenom postao starješina u jednoj skupštini Jehovinih svjedoka.

Potrebno je stalno ulagati napor da bi osobni studij bio užitak. No koristi su velike. “Kad dođe mudrost u srce tvoje, i znanje omili duši tvojoj”, kaže Salamun, “pomnjivost [“sposobnost razmišljanja”, “NS”] će paziti na te, razum [“razbor”, “NS”] će te čuvati” (Priče Salamunove 2:10, 11).

“Izbavljajući te od zla puta”

Na koji će te način mudrost, spoznaja, sposobnost razmišljanja i razbor štititi? “Izbavljajući te od zla puta”, kaže Salamun, “od ljudi koji govore opake stvari, koji ostavljaju prave pute da idu putovima mračnim, koji se raduju zlo čineći, i igraju u zlim opačinama; kojih su putovi krivi, i sami su opaki na stazama svojim” (Priče Salamunove 2:12-15).

Da, oni koji cijene istinsku mudrost izbjegavaju druženje s bilo kim tko ‘govori opake stvari’, odnosno ono što je u suprotnosti s istinom i pravdom. Sposobnost razmišljanja i razbor pružaju zaštitu od ljudi koji odbijaju istinu kako bi hodili putevima tame i od onih koji su opaki i koji uživaju činiti zlo (Priče Salamunove 3:32).

Kako samo možemo biti zahvalni što nas istinska mudrost i njoj srodne osobine štite i od lošeg načina postupanja nemoralnih muškaraca i žena! Salamun dodaje da te osobine izbavljaju “od žene tuđe, od tuđinke, koja laska svojim riječima, koja ostavlja vođa mladosti svoje, i zaboravlja savez Boga svojega. Jer k smrti vodi dom njezin, i k mrtvima staze njezine. Tko god uđe k njoj ne vraća se, niti izlazi na put životni” (Priče Salamunove 2:16-19).

‘Žena tuđa’, odnosno prostitutka, prikazana je kao osoba koja napušta “vođa [“povjerljivog prijatelja”, NS] mladosti svoje” — vjerojatno muža svoje mladosti.a (Usporedi Malahiju 2:14.) Zaboravila je da savez Zakona zabranjuje preljub (2. Mojsijeva 20:14). Njezine staze vode u smrt. Nitko tko se druži s njom neće moći ‘izaći na put životni’, budući da će prije ili kasnije možda doći do točke s koje nema povratka, naime do smrti, odakle se čovjek ne može vratiti. Osoba koja posjeduje razbor i sposobnost razmišljanja svjesna je primamljivosti nemorala i mudro izbjegava situacije u kojima bi se mogla uplesti u takvo postupanje.

‘Pravednici će živjeti na zemlji’

Iznoseći ukratko cilj svog savjeta o stjecanju mudrosti, Salamun navodi: “Zato hodi putem dobrih, i drži se staza pravedničkih” (Priče Salamunove 2:20). Mudrost doista služi divnoj svrsi! Pomaže nam da živimo sretnim i zadovoljavajućim životom kojim možemo postići Božje priznanje.

Pogledaj i koji veličanstveni blagoslovi čekaju one koji ‘hode putem dobrih’. Salamun nastavlja: “Pravednici [će] nastavati na zemlji, i bezazleni će ostati na njoj. A bezbožni će se istrijebiti sa zemlje, i bezakonici će se iščupati iz nje” (Priče Salamunove 2:21, 22). Budi i ti među bezazlenima koji će zauvijek živjeti u Božjem pravednom novom svijetu (2. Petrova 3:13).

[Bilješka]

[Slika na stranici 26]

Salamun se molio za mudrost. I mi to trebamo raditi