Vrhunci Biblije — Propovjednik 1:1–12:14

“Boj se pravog Boga i drži njegove zapovijedi”

U današnje vrijeme bojati se Boga i slušati u najmanju se ruku smatra nepraktičnim. Ali, knjiga Propovjednika (hebrejski Qohélet, okupljač skupštine), koju je pred oko 3000 godina napisao kralj Salamun (1:1), opisuje beskorisnost ljudskih nastojanja da zanemare Božji naum.

Ono što tu knjigu čini tako privlačnom je široki opseg tema koje pretresa pisac — ljudska mudrost i vladavina, materijalno bogatstvo i zadovoljstva, formalistička religija itd. Sve je ovo taština (ispraznost), jer nije trajno. S druge strane, razmišljanje o svemu tome dovodi do jednog zaključka: “Boj se pravog Boga i drži njegove zapovijedi. Jer, to je sva dužnost čovjeku” (Propovjednik 12:13, NS).

“Sve je taština!”

Pročitaj poglavlja 1. i 2. U usporedbi s beskrajnim ciklusom prirode, sva ljudska nastojanja su prolazna i privremena (1:4-7). Čak i velika dostignuća okupljača skupštine trebaju prijeći na nekoga tko je vjerojatno manje vrijedan (2:18, 19). “Taština” na hebrejskom znači “para” ili “dah”.

◆ 1:9 — Na koji način “nema ništa novo pod suncem”?

U prirodnim ciklusima svakodnevnog života nad kojima sije sunce nema uopće ništa novo. Čak i “novi” izumi uglavnom su primjene načela koja je Jehova već primijenio u djelima stvaranja. No, Jehova je “pod suncem” prouzročio novi duhovni razvoj događaja koji utječe na čovječanstvo. (Vidi Kula stražara br. 7 1987. str. 29-32.)

◆ 2:2 — Je li pogrešno veseliti se (zabavljati)?

Ne, nije. Smijeh ili zabavljanje mogu pomoći nekome da privremeno zaboravi na probleme, no problemi ipak ne nestaju. Zato je pokušati naći pravu sreću zabavljajući se “ludost”; to nema nikakvog smisla. Isto tako, “veselje” ne rješava životne probleme. Na taj način su zabavljanje i užici stavljeni nasuprot sreći koja proizlazi iz rada kojeg blagoslivlja Jehova (2:24).

Pouka za nas: Trebamo poslušati Salamunov savjet, a ne ići za materijalnim prednostima i uzbudljivim novim iskustvima i to učiniti svojim jedinim životnim ciljem. Umjesto toga, trebamo biti ‘dobri pred Jehovom’ tako da ga slušamo. Tada ćemo uživati njegov blagoslov u obliku “mudrosti, znanja i radosti” (2:26).

Za sve ima vrijeme

Pročitaj poglavlja 3. i 4. Salamun nije promicao fatalistički pogled na život (3:1-9), nego je ukazivao na to da čovjek jednostavno ne može izmijeniti ono što je Bog pokrenuo (3:14). U tom pogledu, ljudi nisu bolji od zvijeri (3:19-21). Zato je stav suradnje (4:9-12) daleko vredniji i korisniji od natjecateljskog duha (4:4).

◆ 3:11 — Kako je Bog “sve učinio da je lijepo u svoje vrijeme”?

Riječ “lijepo” također ima značenje “dobro, prikladno, odgovarajuće”. U pravo vrijeme će biti otkriveno pravo mjesto na koje pristaje svako djelo Božje. Bog je za čovječanstvo učinio mnoge “lijepe” stvari. Na primjer, dao je ljudima savršeni početak u Edenu. Prorekao je dolazak otkupnog Sjemena onda kad je čovjek upao u grijeh. Bog je u pravo vrijeme i poslao to Sjeme. A što je ‘najljepše’ od svega, Bog je to Sjeme učinio Kraljem u svom Kraljevstvu.

◆ 4:6 — Zar Salamun zagovara lagodan život?

Ne. No, Salamun je primijetio da težak rad i umijeće dobiti radi često dovode do natjecanja i suparništva (4:4). To opet može dovesti do problema i čak preranog odlaska u grob (1. Timoteju 6:9, 10). Kakvo je, dakle, uravnoteženo gledište? Budi zadovoljan s manjom dobiti koja je povezana s mirom, radije nego da imaš dvostruku dobit uz mučan rad i sukobe.

Pouka za nas: Sada je vrijeme da najprije tražimo Božje Kraljevstvo, a ne ambiciozne osobne interese (3:1). Trebamo surađivati s drugim kršćanima, a ne izolirati se (4:9-12). Na taj način možemo dobiti potrebnu pomoć i ohrabrenje unatoč poteškoća i suprotstavljanja.

Pravo obožavanje zadovoljava

Pročitaj poglavlja 5. i 6. Budući da je Jehova svemoguć, mi svoj odnos s njim moramo shvatiti ozbiljno, a ne postupati ludo i očekivati od njega da prihvati našu “žrtvu” (5:1, 2). Onaj tko se boji Boga ima zadovoljstvo u korištenju svojih materijalnih dobara, a onaj tko ih nagomilava nema radosti (Usporedi 5:18-20 sa 6:2, 3.)

◆ 5:2 — Kako ćemo primijeniti ovaj savjet?

Trebamo izliti svoje srce Bogu, ali moramo se čuvati naglih i nepromišljenih riječi, zbog njegove veličine i uzvišenosti (Psalam 62:8). Umjesto da mnogo i nesuvislo govorimo, trebamo koristiti jednostavne iskrene izraze (Matej 6:7). Mojsije je sa samo šest kratkih hebrejskih riječi molio za Mariju i primio povoljan odgovor (4. Mojsijeva 12:13).

◆ 6:9 — Što je ‘lutanje dušom’ (NS)?

“Duša” ovdje ima značenje “duševne, osjećajne želje”. Zato se taj izraz odnosi na beskrajno traženje zadovoljenja želja, što se ne može postići. To je stavljeno nasuprot “vidjeti očima”, to jest, suočiti se s realnošću. Na taj način, kad znamo da samo Božje Kraljevstvo može donijeti pravu promjenu, mi trebamo biti zadovoljni i ne smijemo dopustiti nerealnim ili nedostižnim željama da nam oduzmu mir.

Pouka za nas: Na našim mjestima za obožavanje moramo se ponašati s odgovarajućim dostojanstvom i trebamo biti pažljivi (5:1). Također moramo biti brzi u ispunjavanju svojih dužnosti pred Jehovom. Ako smo oženjeni, to uključuje ispunjenje našeg bračnog zavjeta (5:4).

Riječi mudrosti

Pročitaj poglavlja 7. i 8. Okupljač skupštine razmatra žalost kao posljedicu smrti (7:1-4), te vrijednost mudrosti (7:11, 12, 16-19); on također upozorava na zlu ženu (7:26). Daje se savjet o takvim stvarima kao što je mudro postupanje obzirom na vladare (8:2-4) i da se ne treba žestiti zbog nepravde (8:11-14).

◆ 7:28 — Da li se ovim riječima omalovažavaju žene?

Izgleda da su prevladavala vrlo niska moralna mjerila. Zato je Salamun govorio o rijetkosti pravednih muškaraca ili žena u to vrijeme. Među tisućom ljudi bilo je teško pronaći jednog pravednog čovjeka, a još je teže bilo pronaći jednu pravednu ženu. Biblija, međutim, govori o “poštenoj ženi” i “vrsnoj ženi” (Ruta 3:11; Priče Salamunove 31:10). Ovaj bi redak mogao biti i proročanski, jer nikad ni jedna žena nije pružila Jehovi savršenu poslušnost, dok je takav muškarac postojao — Isus Krist.

◆ 8:8 — O čemu okupljač skupštine ovdje govori?

On govori o smrti. Nitko ne može spriječiti odlazak životne sile iz stanica i tako odgoditi dan smrti. U ratu kojeg vodimo s našim zajedničkim neprijateljem, smrću, nitko ne može dobiti otpust ili poslati zamjenika (Psalam 49:7-9). Ni bezbožnici sa svojim izvrnutim planovima neće izbjeći smrti.

Pouka za nas: Premda materijalno bogatstvo postaje životni cilj mnogih, samo božanska mudrost može dovesti do vječnog života (7:12; Luka 12:15). Žudnja za ‘starim dobrim danima’ neće poboljšati našu situaciju (7:10). Prije će nam “biti dobro” onda ako se i dalje bojimo Boga (8:5, 12).

Životne mogućnosti

Pročitaj poglavlja 9. i 10. Život je dragocjen i Bog želi da u njemu uživamo (9:4, 7). Budući da nemamo vlast nad životnim ishodom (9:11, 12), bolje je slijediti Božju mudrost, premda je većina ljudi ne cijeni (9:17). Zbog nesigurnosti života, mi trebamo čuvati svoje srce (10:2), biti oprezni u svemu što radimo i djelovati s praktičnom mudrošću (10:8-10).

◆ 9:1 — Kako su djela pravednih u Božjoj ruci?

Iako nesreća pogađa i mudre i pravedne, to se događa samo uz Božje dopuštenje, a on ih nikad neće napustiti. Božjom “rukom”, ili primijenjenom silom, pravednici će ili biti izbavljeni iz kušnje ili će biti ojačani da je izdrže (1. Korinćanima 10:13). Imati na umu tu činjenicu može biti utješno za sluge Jehove onda kad se pojave poteškoće.

◆ 10:2 — Kako je srce s desne strane?

“Desna strana” često označava povoljni položaj (Matej 25:33). Dakle, činjenica da je srce mudre osobe “s desne strane” ukazuje na to da je ono motivira da slijedi dobar, povoljan pravac. Ali, bezumni pojedinac nema dobar poticaj i postupa ludo i neprimjereno. Srce mu je “s lijeve strane”, što ukazuje na to da je potaknut slijediti pogrešan put.

Pouka za nas: Budući da iznenadna smrt može zadesiti svakoga od nas (9:12), trebamo koristiti svoj život u Jehovinoj službi u slučaju da naša smrt prekine sve (9:10). Također moramo postati vješti u našoj službi, jer nesposobnost, čak i u tako jednostavnim stvarima kao što je kopanje rupe ili cijepanje drva, može štetiti nama i drugima (10:8, 9).

Mladi i svrha života

Pročitaj poglavlja 11. i 12. Svi moramo pokazivati velikodušnost i odlučno postupati (11:1-6). Mladi koji svoje vrijeme i energiju dobro koriste u službi Stvoritelju neće žaliti kasnije u životu (11:9, 10), nego će imati zadovoljstvo da su ugodili Bogu prije nego što izgube zdravlje i polet (12:1-7; vidi Kulu stražaru 15. 12. 1977. str. 746).

◆ 11:1 — Što znači to ‘bacanje kruha’?

Kruh je osnovna hrana. Baciti ga na “vode” znači rastati se od nečeg vrijednog. Međutim, ‘opet ćeš ga naći’, jer će na neočekivani način velikodušnome biti uzvraćeno (Luka 6:38).

◆ 12:12 — Zbog čega tako negativno stajalište o knjigama?

U usporedbi sa Riječi Jehovinom, ‘beskrajne’ knjige svijeta sadrže samo ljudsko rasuđivanje. Veliki dio takvog razmišljanja odraz je sotoninih misli (2. Korinćanima 4:4). Prema tome, “mnogo čitanje” takvog svjetovnog materijala donosi malo trajne vrijednosti.

Pouka za nas: Poput Salamuna, i mi trebamo razmišljati o onome što Božja Riječ kaže o životu. Tada će biti ojačana naša odlučnost da se bojimo Boga i da ga slušamo. Kad znamo da se Bog osobno zanima za nas (12:13, 14) to nas približava k njemu.

Dakle, “boj se pravog Boga i drži njegove zapovijedi”. To je naša dužnost koja će nam donijeti trajnu sreću.