20. knjiga Biblije — Mudre izreke

 1. Kakvu mudrost sadrže Mudre izreke?

KAD je Davidov sin Salamun 1037. pr. n. e. postao kralj Izraela, molio je Jehovu: “Daj mi mudrosti i znanja da mogu (...) suditi ovome narodu tvojemu tako velikom.” Jehova ga je uslišio i dao mu je ‘znanja i srce mudro i razumno’ (2. Ljet. 1:10-12; 1. Kralj. 3:12; 4:30, 31). Zato je Salamun i mogao ‘izreći tri tisuće mudrih izreka’ (1. Kralj. 4:32). Dio te izgovorene mudrosti ostao je zapisan u biblijskoj knjizi koja nosi naslov Mudre izreke. Budući da je njegova mudrost zapravo bila ‘mudrost koju mu je Bog dao u srce’, kad proučavamo Mudre izreke, mi proučavamo mudrost Jehove Boga (1. Kralj. 10:23, 24). U tim su izrekama sažeto izrečene vječne istine. I danas su isto toliko praktične kao i onda kad su prvi put bile izgovorene.

 2. Zašto je Salamunova vladavina bila pogodno doba da Bog pruži čovjeku životne pouke, koje se danas nalaze zapisane u knjizi Mudre izreke?

² Salamunova vladavina bila je pogodno doba da Bog pruži čovjeku sve te životne pouke. Za Salamuna Biblija kaže da je ‘sjedio na prijestolju Jehovinom’. Teokratski organizirano izraelsko kraljevstvo bilo je na vrhuncu moći, a Salamun je uživao dotad neviđenu “kraljevsku čast” (1. Ljet. 29:23, 25). Bilo je to vrijeme mira i obilja, vrijeme kad su Izraelci živjeli bez straha (1. Kralj. 4:20-25). No čak i pod takvom teokratskom vladavinom ljudi su imali osobnih problema i poteškoća svojstvenih nesavršenom čovjeku. Bilo je sasvim razumljivo da su se za pomoć obraćali mudrom kralju Salamunu (1. Kralj. 3:16-28). Donoseći presude u njihovim brojnim sporovima, on je izgovorio mudre izreke koje su odgovarale raznoraznim situacijama iz svakodnevnog života. Te kratke, ali vrlo dojmljive izreke izuzetno su cijenili oni koji su se u životu željeli ravnati po Božjoj volji.

 3. Kako su nastale Mudre izreke?

³ U Bibliji ne stoji da je Salamun napisao Mudre izreke. U njoj stoji da je ‘izrekao’ mudre izreke te da je “temeljito istraživao te sastavio zbirku mnogih mudrih izreka”, što pokazuje da ih je želio sačuvati za kasnije naraštaje (1. Kralj. 4:32; Prop. 12:9). U vrijeme Davida i Salamuna među dvorskim službenicima bili su i pisari (2. Sam. 20:25; 2. Kralj. 12:10). Ne znamo jesu li upravo njegovi dvorski pisari prikupili i zapisali njegove izreke, ali razumno je zaključiti da su se izjave takvog uglednog vladara izuzetno cijenile i zapisivale. Općenito se smatra da je ova biblijska knjiga zapravo zbirka izreka prikupljenih iz drugih zbirki.

 4. (a) Kako se u osnovi mogu podijeliti Mudre izreke? (b) Tko je izgovorio većinu izreka?

⁴ Mudre izreke mogu se podijeliti na pet dijelova: (1) 1-9. poglavlje; taj dio započinje riječima: “Mudre izreke Salamuna, sina Davidova”; (2) 10-24. poglavlje; ova poglavlja nose naslov: “Salamunove mudre izreke”; (3) 25-29. poglavlje; na početku ovog dijela stoji: “I ovo su Salamunove mudre izreke, koje su prepisali ljudi Ezekije, kralja Judina”; (4) 30. poglavlje, koje započinje riječima: “Riječi Agura, sina Jakeova” i (5) 31. poglavlje, koje sadrži “riječi kralja Lemuela, važne pouke kojima ga je majka savjetovala”. Prema tome, većinu izreka izgovorio je Salamun. A o tome tko su bili Agur i Lemuel ništa se točno ne zna. Neki tumači tvrde da je “Lemuel” zapravo Salamunovo drugo ime.

 5. Kada su Mudre izreke bile prikupljene i zapisane?

⁵ Kada su Mudre izreke bile prikupljene i zapisane? Veći je dio nesumnjivo bio zapisan tijekom Salamunove vladavine (1037-998. pr. n. e.), i to prije nego što je odstupio od Jehove. A budući da se ne zna tko su bili Agur i Lemuel, nije moguće odrediti vrijeme nastanka njihovih izreka. Budući da je jedna od zbirki bila prikupljena tijekom Ezekijine vladavine (745-717. pr. n. e.), zbirka nije mogla biti zaključena prije njegove vladavine. Jesu li i posljednja dva dijela bila prikupljena pod nadzorom kralja Ezekije? Da bismo odgovorili na to pitanje, pomoći će nam bilješka uz Mudre izreke 31:31 u izdanju Novi svijet — izdanje s bilješkama i dodacima.a U njoj stoji: “U nekim izdanjima hebrejskog teksta javlja se trigram, odnosno tri slova: het, zajin, kof (חזק). To je potpis kralja Ezekije kojim on potvrđuje da je taj prijepis koji su izradili njegovi pisari završen.”

 6. Što je mudra izreka i zašto ovoj knjizi pristaje njen hebrejski naziv?

⁶ U hebrejskim Biblijama ova se knjiga otpočetka nazivala po svojoj prvoj riječi, mišle, koja znači “mudre izreke”. Mišle je množina, konstruktivno stanje, hebrejske imenice mašal, za koju se općenito smatra da vuče korijen od izraza “biti sličan” ili “biti usporediv”. Ti izrazi dobro opisuju sadržaj knjige, jer su mudre izreke sažete izjave koje često ističu sličnosti ili usporedbe da bi slušatelja potaknule na razmišljanje. Budući da su kratke, lako su razumljive i zanimljive te se u tom obliku lako uče, usvajaju i pamte, a i pouke koje sadrže ostaju u sjećanju.

 7. Opiši stil kojim su pisane Mudre izreke.

⁷ Knjiga je zanimljiva i zbog stila kojim je pisana. To je hebrejski pjesnički stil. Tekst većeg dijela knjige sastoji se od paralelnih izjava. To znači da stihovi nisu sročeni tako da se rimuju. Umjesto toga, ritmični stihovi donose paralelne misli ili pojmove. Ljepota i izražajnost takvog stila mogu se zahvaliti upravo toj ritmičnosti misli. Bilo da su misli istog ili suprotnog značenja, paralelizam im daje snagu i dubinu, proširuje ih i razjašnjava njihovo značenje. Paralelizam istoznačnih misli može se, naprimjer, naći u Mudrim izrekama 11:25; 16:18 i 18:15. Još su brojniji primjeri paralelizma misli suprotnog značenja. Neke od njih nalazimo u Mudrim izrekama 10:7, 30; 12:25; 13:25 i 15:8. Drugačija struktura teksta nalazi se na kraju knjige (31:10-31). Početna slova 22 retka toga dijela na hebrejskom slijede alfabetski red. Radi se o akrostihu, stilu koji nalazimo i u dosta psalama. Ovaj je stil po svojoj ljepoti bez premca u literaturi staroga doba.

 8. Kako činjenica da su se prvi kršćani služili Mudrim izrekama potvrđuje vjerodostojnost te knjige?

⁸ Vjerodostojnost Mudrih izreka potvrđuje i činjenica da su se prvi kršćani njima često služili kad su govorili o pravilima uzornog vladanja. Jakov je očigledno jako dobro poznavao Mudre izreke i njihova je temeljna načela ugradio u savjete o uzornom kršćanskom vladanju. (Usporedi: Izr. 14:29; 17:27 — Jak. 1:19, 20; Izr. 3:34 — Jak. 4:6; Izr. 27:1 — Jak. 4:13, 14.) Citate iz Mudrih izreka nalazimo i u sljedećim recima: Rim. 12:20 — Izr. 25:21, 22; Hebr. 12:5, 6 — Izr. 3:11, 12; 2. Petr. 2:22 — Izr. 26:11.

 9. Po čemu se vidi da su Mudre izreke u skladu s ostalim dijelom Biblije?

⁹ Povrh toga, Mudre izreke u potpunom su skladu s ostalim dijelom Biblije, što pokazuje da su i one dio ‘nadahnutog Pisma’. Zapanjujuća je podudarnost misli kad ih usporedimo s Mojsijevim zakonom, Isusovim učenjima te zapisima Isusovih učenika i apostola. (Usporedi: Izr. 10:16 — 1. Kor. 15:58; Gal. 6:8, 9; Izr. 12:25 — Mat. 6:25; Izr. 20:20 — 2. Mojs. 20:12; Mat. 15:4.) Čak i kad govore o temama kao što su pripremanje Zemlje za život čovjeka, suglasne su s razmišljanjima drugih pisaca Biblije (Izr. 3:19, 20; 1. Mojs. 1:6, 7; Job 38:4-11; Psal. 104:5-9).

10, 11. Što još dokazuje da je ovu knjigu nadahnuo Bog?

¹⁰ Tvrdnju da je ta knjiga nastala pod Božjim nadahnućem potvrđuje i njena znanstvena točnost, bez obzira na to govore li izreke o načelima s područja kemije, medicine ili očuvanja zdravlja. Mudre izreke 25:20 očigledno govore o kiselo-lužnatoj reakciji. Mudre izreke 31:4, 5 slažu se sa suvremenim znanstvenim otkrićima da alkohol oslabljuje misaone procese. Mnogi se liječnici i nutricionisti slažu da je med zdrava hrana, što nas podsjeća na izreku: “Sine moj, jedi med, jer je dobar” (24:13). Mnoge suvremene spoznaje o psihosomatskim procesima za Mudre izreke nisu ništa novo. “Veselo srce djeluje dobro kao lijek” (17:22; 15:17).

¹¹ Budući da Mudre izreke tako dobro oslikavaju svaku ljudsku potrebu i životnu situaciju, jedan je bibličar izjavio: “Nema tog odnosa u životu čovjeka za koji one ne daju odgovarajući savjet, nema te sklonosti — bilo dobre bilo loše — u vezi s kojom ne daju potrebne pobude ili opomene. One potiču čovjeka da u svemu što čini misli na svoj odnos s Bogom (...) i da uvijek bude svjestan da ga promatra njegov Tvorac i Sudac. (...) Svaki tip čovjekove naravi može se prepoznati u ovoj drevnoj knjizi. I premda je napisana prije tri tisuće godina, tako dobro opisuje čovjekovu prirodu kao da ju je napisao netko tko danas živi” (Smith, Dictionary of the Bible, 1890, 3. svezak, 2616. stranica).

12. (a) Što sadrže govori koji čine prvi dio Mudrih izreka? (b) Koje pouke daju o mudrosti i čovjekovom vladanju? (c) Što je osnovna poruka knjige, sažeta u Mudrim izrekama 1:7?

¹² Prvi dio (1:1–9:18). To je niz kratkih govora u stihovima, sročenih kao da otac govori sinu. U njima se govori o tome da čovjek treba mudrost kako bi ona vodila njegovo srce, odnosno čitavu nutrinu, i pomogla mu da kontrolira svoje želje. Uči nas koliko je vrijedna mudrost i koje blagoslove donosi: sreću, zadovoljstvo, mir i život (1:33; 3:13-18; 8:32-35). Opisuje i što se, nasuprot tome, događa kad netko nema mudrosti, da su posljedice toga patnja, a na koncu i smrt (1:28-32; 7:24-27; 8:36). Uzimajući u obzir bezbroj različitih situacija i mogućih zbivanja u životu, ova knjiga daje osnovni uvid u čovjekovo vladanje i opisuje kako neposredne tako i dugoročne posljedice određenog načina ponašanja. Riječi iz Mudrih izreka 1:7 sažimaju osnovnu poruku cijele knjige: “Strah je Jehovin prvo što je potrebno da bi se steklo znanje.” Svi naši postupci morali bi pokazivati da uzimamo u obzir Jehovinu volju. Stalno se ponavlja upozorenje da ne zaboravimo Božje zakone, da se držimo njegovih zapovijedi i da ih ne zanemarujemo.

13. Koje su ključne misli prvog dijela Mudrih izreka?

¹³ Ključne misli koje se provlače kroz prvi dio vezane su uz sljedeće pojmove: mudrost, znanje, strah pred Jehovom, pouka, opomena i razboritost. Knjiga govori koliko je opasno upasti u loše društvo, odbaciti Jehovine opomene i pouke i upuštati se u nemoralne odnose s bludnicom (1:10-19; 3:11, 12; 5:3-14; 7:1-27). Dvaput se govori kako se mudrost nalazi na javnim mjestima, drugim riječima, da je mogu dobiti svi koji to žele (1:20, 21; 8:1-11). Mudrost je personificirana kao žena koja usrdno poziva neiskusne odnosno lude da je poslušaju te čak iznosi određene pojedinosti o stvaranju Zemlje (1:22-33; 8:4-36). Ta je knjiga doista vrijedna divljenja! Prvi dio završava istom temom kojom je i započeo: “Strah Jehovin prvo je što je potrebno da bi se stekla mudrost” (9:10). Neprestano ističe da uvažavajući Jehovinu volju na svim svojim životnim putevima i držeći se njegove pravednosti, hodimo putem koji nas vodi u život te da nas to štiti od mnogih nevolja.

14. Navedi suprotnosti u paralelizmima koje olakšavaju razumijevanje i pamćenje pouka.

¹⁴ Drugi dio (10:1–24:34). U ovom dijelu nalazimo mnoštvo biranih, međusobno nepovezanih izreka koje govore o mudrom postupanju u složenim životnim situacijama. Učeći nas mudrom postupanju, ove nam izreke pomažu da budemo sretniji i zadovoljniji u životu. U paralelizmima nalazimo suprotnosti koje nam omogućavaju da te pouke dobro razumijemo i lako upamtimo. Neke od tema o kojima govori 10, 11. i 12. poglavlje jesu:

• ljubav — mržnja

• mudrost — ludost

• poštenje — prijevara

• vjernost — klevetanje

• istina — laž

• darežljivost — škrtost

• marljivost — lijenost

• čestitost — pokvarenost

• vrijednost dobrog savjeta — nedostupnost mudrog vodstva

• vrsna žena — žena koja sramoti muža

• pravednost — zloća

• skromnost — oholost

Ako ovaj popis pokušamo sagledati u svjetlu svakodnevnog života, to će nas sigurno uvjeriti da su Mudre izreke doista praktična knjiga!

15. Navedi neke od mnoštva pojedinosti iz čovjekova života o kojima govore Mudre izreke.

¹⁵ Preostali dio ove cjeline (13:1–24:34) ponovno nas podsjeća na Jehovina mjerila i tako potiče da budemo razboriti. Mnoštvo pojedinosti iz čovjekova života spomenutih u ovoj knjizi pokazuju kako je širok raspon njenih tema. Pravi je blagoslov što nam Biblija daje savjete o sljedećim temama: dvoličnost, oholost, držanje zadane riječi, oštroumnost, društvo, odgajanje i poučavanje djece, kako procijeniti što je ispravno, kontroliranje gnjeva, milosrđe prema onome tko je u nevolji, prijevara, molitva, ruganje, biti zadovoljan onim što čovjek ima, ponos, nepravedni dobitak, mito, svađa, samosvladavanje, osamljivanje, šutnja, pristranost, prepirka, poniznost, raskoš, briga za oca i majku, opojna pića, varanje, osobine dobre žene, darovi, posuđivanje, zajmovi, dobrota, povjerenje, međe, briga za obitelj, zavist, osveta, ispraznost, blag odgovor, razmišljanje i pravo prijateljstvo. To je prava riznica dobrih savjeta koji nas mogu voditi u svakodnevnom životu! Nekima se možda čini da su neke teme nevažne, ali to nam zapravo pokazuje da Biblija ne previđa naše potrebe niti u naoko malim stvarima. Zbog toga su Mudre izreke neprocjenjivo vrijedna knjiga.

16. Koje dobre savjete nalazimo u trećem dijelu Mudrih izreka?

¹⁶ Treći dio (25:1–29:27). U njemu nalazimo dobre savjete o temama kao što su: poštovanje, strpljivost, neprijateljstvo, ophođenje s bezumnima, šale, laskanje, ljubomora, uvreda prijatelja, glad, kleveta, izvršavanje obaveza, kamate, priznanje grijeha, posljedice loše vladavine, bahatost, blagoslovi koje donosi dobra vlast, raspušteno ponašanje djece, ophođenje sa slugama, razboritost, Božje objave.

17. (a) Što sadrže Agurove “važne pouke”? (b) Kakve četveročlane skupine pisac opisuje?

¹⁷ Četvrti dio (30:1-33). To su “važne pouke” koje se pripisuju Aguru. Nakon što je ponizno priznao svoju neznatnost, pisac ukazuje na to da čovjek nije mogao stvoriti Zemlju niti išta što je na njoj. Kaže da je Božja Riječ čista, a Boga naziva štitom. Moli Boga da udalji od njega laž i da mu ne da ni bogatstva ni siromaštva. Potom opisuje nečist, ponosan i pohlepan naraštaj onih koji proklinju svoje roditelje. Spominje četvero što nikad ne kaže “Dosta!” (30:15, 16) i četiri stvari koje ne može razumjeti. Govori kako se preljubnica besramno opravdava. Zatim opisuje četvero pod kojima zemlja ne može izdržati, potom četiri životinje koje su male, ali su po prirodi mudre i na kraju četiri stvorenja koja su zanimljiva zbog svog hoda. Dosjetljivim usporedbama pisac naglašava upozorenje: “Kad se dade oduška gnjevu, dođe do svađe” (30:33).

18. Što je kralj Lemuel rekao (a)o nemoralnoj ženi, (b)o vrsnoj ženi?

¹⁸ Peti dio (31:1-31) sadrži daljnje “važne pouke”, a ovaj su puta to pouke kralja Lemuela. U ovom poglavlju pisac je koristio dva različita stila pisanja. U prvom dijelu tekst govori o tome da nemoralna žena može čovjeka svaliti u propast, da opojno piće može pomutiti razum te poziva kralja da sudi pravedno. Drugi dio pisan je akrostihom i zorno opisuje vrsnu ženu. Navodi brojne pojedinosti koje otkrivaju koliko je vrijedna i naglašava da se njen muž oslanja na nju te da mu je ona pravi blagoslov. Marljiva je, rano ustaje, razumna je pri kupovanju, darežljiva je prema siromasima, razmišlja o budućnosti i govori mudre riječi. Dobro vodi brigu o svome domu, djeca je poštuju, a muž je hvali. No što je važnije od svega, ona se boji Jehove.

19. Kako Mudre izreke opisuju svoju svrhu i vrijednost?

¹⁹ Svrha i vrijednost Mudrih izreka opisani su u njihovim uvodnim recima, gdje stoji da su “izrečene da se stekne mudrost i primi pouka, da se razumiju riječi razborite, da se primi pouka što daje razboritost, pravednost, ispravno rasuđivanje i pravičnost, da se neiskusnima dade oštroumnost, mladiću znanje i sposobnost prosuđivanja” (1:2-4). Da bi knjiga ispunila tu svrhu, u njoj se velik naglasak stavlja na znanje, mudrost i razboritost te se opisuje vrijednost svake od tih osobina.

20. Što Mudre izreke kažu o znanju?

²⁰ (1) Znanje je nešto bez čega čovjek ne može jer nije dobro da je u neznanju. Osim toga, Jehovu nitko ne može dobro upoznati ako nema straha pred njim, jer je taj strah prvo što je potrebno da bi se steklo znanje. Znanje treba cijeniti više od najboljega zlata. Zbog čega? Zbog toga što se pravednici izbavljaju znanjem. Ono nas čuva kako ne bismo žurili u grijeh. Zato ga trebamo marljivo tražiti i usvajati. Znanje je velika vrijednost. Stoga pisac potiče: “Prigni uho svoje i čuj riječi mudrih ljudi, upravi srce svoje znanju mojemu” (22:17; 1:7; 8:10; 11:9; 18:15; 19:2; 20:15).

21. Što Božja Riječ naučava o mudrosti?

²¹ (2) Mudrost je sposobnost primjene znanja na slavu Jehovi. “Mudrost je najvažnija”, pa je trebamo razvijati. Njen je Izvor Jehova. Da bismo stekli životodajnu mudrost, najprije moramo upoznati Jehovu Boga i razviti strah pred njim — u tome je tajna mudrosti. Zato se treba bojati Boga, a ne čovjeka. Personificirana mudrost poziva i potiče sve ljude da isprave svoje puteve. Mudrost viče na ulicama. Jehova poziva sve neiskusne i nerazumne da dođu i jedu njenog kruha. I ako se budu bojali Jehove, bit će sretni, čak i ako budu imali malo u materijalnom pogledu. Mudrost donosi brojne blagoslove i itekako je korisna. Mudrost i znanje — to su temelji na kojima počiva sposobnost ispravnog prosuđivanja, a ona nam služi kao zaštita. Med prija i djeluje blagotvorno, a isto se može reći i za mudrost. Vrednija je od zlata, ona je drvo života. Oni koji nemaju mudrosti propadaju, jer mudrost čuva život. Zapravo, ona jest život (4:7; 1:7, 20-23; 2:6, 7, 10, 11; 3:13-18, 21-26; 8:1-36; 9:1-6, 10; 10:8; 13:14; 15:16, 24; 16:16, 20-24; 24:13, 14).

22. Od čega razboritost štiti čovjeka?

²² (3) Osim znanja i mudrosti, važna je i razboritost, pa pisac kaže: “Svim imanjem svojim stekni razboritost.” Razboritost nam omogućava da stvorimo cjelovitu sliku o nekoj stvari i ispravno prosuđujemo. Ona podrazumijeva da uvijek imamo na umu Boga, jer čovjek ne može biti uspješan ako se oslanja na vlastiti razum. Da, čovjek nipošto ne može biti istinski razborit ako postupa suprotno Jehovinoj volji! Da bismo stekli razboritost, moramo tragati za njom kao za skrivenim blagom. Isto tako, želimo li donositi razborite prosudbe o čemu, najprije nam je potrebno znanje — moramo saznati sve činjenice o tome. Razborit čovjek koji traga za takvim znanjem za to je nagrađen, a ‘mudrost je pred njegovim licem’. Takav je čovjek zaštićen od nebrojenih zamki ovoga svijeta, primjerice od zlih ljudi koji ga pokušavaju namamiti da s njima krene putevima tame. Neka je hvaljen Jehova Bog — Izvor životodajnog znanja, mudrosti i razboritosti! (4:7; 2:3, 4; 3:5; 15:14; 17:24; 19:8; 21:30).

23. Kakve ćemo savjete razmotriti u nastavku?

²³ Kao knjiga koja ima određenu svrhu, Mudre izreke donose mnoštvo mudrih, nadahnutih savjeta koji nam pomažu da razvijemo razboritost i sačuvamo svoje srce, “jer iz njega izvire život” (4:23). Odabrali smo nekoliko takvih mudrih savjeta koji se naglašavaju kroz čitavu knjigu, i u nastavku ćemo se osvrnuti na njih.

24. Što Mudre izreke kažu o zlom čovjeku, a što o pravedniku?

²⁴ Usporedba zlotvora i pravednika: Zao čovjek uhvatit će se u zamku na svojim pokvarenim putevima, a njegovo ga blago neće spasiti u dan gnjeva. Pravednik “ide u život” i dobit će nagradu od Jehove (2:21, 22; 10:6, 7, 9, 24, 25, 27-32; 11:3-7, 18-21, 23, 30, 31; 12:2, 3, 7, 28; 13:6, 9; 14:2, 11; 15:3, 8, 29; 29:16).

25. Kako nas Mudre izreke upozoravaju na nemoral?

²⁵ Važnost moralne čistoće: Salamun neprestano upozorava na nemoral. Preljubnike će ‘snaći bolna rana i prezir, i sramota im se neće izbrisati’. “Ukradene su vode slatke” mladiću koji odlazi k bludnici, ali ona odlazi u smrt i sa sobom odvodi neiskusne žrtve. One koji upadnu u duboku jamu nemorala Jehova osuđuje (2:16-19; 5:1-23; 6:20-35; 7:4-27; 9:13-18; 22:14; 23:27, 28).

26. Što se u knjizi kaže o samosvladavanju?

²⁶ Važnost samosvladavanja: Pijanstvo i proždrljivost zavređuju osudu. Svi koji žele imati Božje priznanje moraju biti umjereni u jelu i piću (20:1; 21:17; 23:21, 29-35; 25:16; 31:4, 5). Oni koji su spori na gnjev vrlo su razboriti i moćniji su od silnika koji osvaja grad (14:17,29; 15:1,18; 16:32; 19:11; 25:15, 28; 29:11, 22). Trebamo se svladavati i ako ne želimo da nama ovladaju zavist i ljubomora, jer one su trulež u kostima (14:30; 24:1; 27:4; 28:22).

27. (a) Što sve spada u nerazumne riječi? (b) Zašto je jako važno mudro koristiti usne i jezik?

²⁷ Mudre i nerazumne riječi: Pokvaren govor, klevetanje, lažno svjedočenje i varanje bit će razotkriveni jer se gade Jehovi (4:24; 6:16-19; 11:13; 12:17, 22; 14:5, 25; 17:4; 19:5, 9; 20:17; 24:28; 25:18). Ako čovjekova usta govore ono što je dobro, izvor su života, a ludoga usta njegova vode u propast. “Smrt i život u vlasti su jezika i tko ga ljubi, jest će plod njegov” (18:21). Klevetanje, varanje, laskanje i nepromišljen govor zaslužuju osudu. Mudro je govoriti istinu i slaviti Boga (10:11, 13, 14; 12:13, 14, 18, 19; 13:3; 14:3; 16:27-30; 17:27, 28; 18:6-8, 20; 26:28; 29:20; 31:26).

28. Koje su posljedice ponosa, a koje blagoslove donosi poniznost?

²⁸ Nerazumno je biti ponosan; važnost poniznosti: Ponosna osoba uzdiže sebe iznad drugih, premda nije ništa bolja od njih. Zato doživljava slom. Tko je ponosan u srcu, gadi se Jehovi, a poniznima Jehova daje mudrost, čast, bogatstvo i život (3:7; 11:2; 12:9; 13:10; 15:33; 16:5, 18, 19; 18:12; 21:4; 22:4; 26:12; 28:25, 26; 29:23).

29. Kako treba gledati na lijenost i od kakve je vrijednosti marljivost?

²⁹ Marljivost i lijenost: U knjizi nalazimo brojne opise lijenog čovjeka. Takav bi trebao otići k mravu i naučiti nešto od njega, pa će postati mudar. Za razliku od lijenog čovjeka, marljiv će čovjek svega imati (1:32; 6:6-11; 10:4, 5, 26; 12:24; 13:4; 15:19; 18:9; 19:15, 24; 20:4, 13; 21:25, 26; 22:13; 24:30-34; 26:13-16; 31:24, 25).

30. Kako nas Mudre izreke potiču da tražimo dobro društvo?

³⁰ Dobro društvo: Ludost je družiti se s onima koji se ne boje Jehove, sa zlim ili bezumnim ljudima, s onima koji su skloni gnjevu, koji vole ogovarati ili su izjelice. Trebamo se družiti s mudrima, pa ćemo postati još mudriji (1:10-19; 4:14-19; 13:20; 14:7; 20:19; 22:24, 25; 28:7).

31. Koje mudre savjete knjiga daje u vezi s ukorom?

³¹ Važnost ukora i opomena: “Koga Jehova ljubi, njega ukorava”, a tko prihvaća opomene zaslužuje čast i život. Onoga tko mrzi ukor stići će sramota (3:11, 12; 10:17; 12:1; 13:18; 15:5, 31-33; 17:10; 19:25; 29:1).

32. Koje bi odlike trebale krasiti dobru ženu?

³² Odlike dobre žene: Mudre izreke na više mjesta upozoravaju žene da ne budu svadljive i da ne postupaju sramotno. Razboritoj, vrsnoj, bogobojaznoj ženi na jeziku je zakon dobrote. Tko je našao takvu ženu, Jehova mu pokazuje naklonost (12:4; 18:22; 19:13, 14; 21:9, 19; 27:15, 16; 31:10-31).

33. Koje mudre savjete knjiga daje o odgoju djece?

³³ Odgoj djece: Roditelji trebaju djecu redovito poučavati Božjim zapovijedima ‘da ne bi zaboravila riječi usta njegovih’. Od najranijeg doba trebaju ih poučavati o Jehovinoj volji. Kad je to potrebno, ne smiju štedjeti prut. Ako se prut i ukor koriste s ljubavlju, njima se u dijete usađuje mudrost. Djeca koju roditelji odgajaju po Božjim uputama steći će mudrost i donijet će svom ocu i majci radost i zadovoljstvo (4:1-9; 13:24; 17:21; 22:6, 15; 23:13, 14, 22, 24, 25; 29:15, 17).

34. Zašto i kako trebamo pomagati drugima?

³⁴ Obaveza pomaganja drugima: O njoj se mnogo govori u Mudrim izrekama. Mudra osoba mora širiti znanje koje će koristiti drugima. Također treba velikodušno pomagati siromašnima. Na taj način zapravo posuđuje Jehovi, a on jamči da će joj sve to vratiti (11:24-26; 15:7; 19:17; 24:11, 12; 28:27).

35. Što savjetuju Mudre izreke, ulazeći u srž problema?

³⁵ Oslanjanje na Jehovu: Mudre izreke ulaze u srž naših problema, savjetujući nas da se u svemu oslanjamo na Boga. Na svim svojim putevima njega bismo trebali imati na umu. Čovjek može odabrati sebi put, ali bi trebao Jehovi dozvoliti da upravlja njegovim koracima. Jehovino je ime jaka kula u koju bježi pravednik i u kojoj nalazi zaštitu. Trebamo se uzdati u Jehovu i životno vodstvo tražiti u njegovoj Riječi (3:1, 5, 6; 16:1-9; 18:10; 20:22; 28:25, 26; 30:5, 6).

36. U kom su sve pogledu Mudre izreke suvremene, praktične i korisne?

³⁶ Mudre izreke iznimno su vrijedna knjiga. Možemo ih koristiti za oblikovanje i izgrađivanje vlastite osobnosti, ali i pri poučavanju drugih. Nijedan bitan element međuljudskih odnosa u njima nije izostavljen. Osamljuje li se tko tako što se udaljuje od drugih Božjih slugu? (18:1). Je li onaj tko ima autoritet sklon donositi zaključke prije nego što sasluša obje strane? (18:17). Je li tko sklon opasnim, neumjesnim šalama? (26:18, 19). Naginje li pristranosti? (28:21). Trgovac u trgovini, zemljoradnik na polju, muž, žena i dijete — svi u ovoj knjizi mogu pronaći dobre pouke. Ona pomaže roditeljima tako što ukazuju na brojne zamke u koje djeca mogu upasti. Mudre savjetuje da poučavaju neiskusne. Mudre izreke praktične su gdje god da živimo, a njihove pouke i savjeti ne zastarijevaju. Američki pedagog William Lyon Phelps jednom je kazao: “Mudre izreke suvremenije su od jutrošnjih novina.”b Ta je knjiga suvremena, praktična i korisna zato što je plod Božjeg nadahnuća.

37. U kom se smislu pouke iz Mudrih izreka podudaraju s učenjima Većeg Salamuna?

³⁷ Mudre izreke, od kojih je najveći broj Salamunovih, korisne su za popravljanje i približavaju ljude Svemogućem Bogu. To je činio i Isus Krist, za kojega u Mateju 12:42 piše da je “veći od Salamuna”.

38. Na koji način Mudre izreke produbljuju naše cijenjenje za Božje Kraljevstvo i njegova pravedna načela?

³⁸ Kako samo trebamo biti zahvalni Jehovi, što je svog Sina, kome po mudrosti nitko nije ravan, odabrao da bude Potomak koji će preuzeti Kraljevstvo! “Prijestolje će se njegovo utvrditi pravednošću”, pa će njegova vlast biti obilježena mirom i bit će slavnija čak i od vlasti kralja Salamuna. Za njegova će se kraljevanja ispuniti riječi: “Dobrota i istinoljubivost čuvaju kralja; dobrotom on podupire prijestolje svoje.” To će kraljevstvo utrti put vječnoj i pravednoj vladavini nad čovječanstvom. U vezi s time u Mudrim izrekama piše: “Kad kralj sudi ubogima po istini, prijestolje će se njegovo utvrditi za sva vremena.” Raduje nas spoznaja kako Mudre izreke ne samo da nas uče kako steći znanje, mudrost i razboritost — a povrh toga i vječni život — nego, što je još važnije, veličaju Jehovu, Izvor prave mudrosti. Tu nam mudrost on daje preko Isusa Krista, Nasljednika Kraljevstva. Mudre izreke uvelike produbljuju naše cijenjenje za Božje Kraljevstvo i pravedna načela po kojima ono vlada (25:5; 16:12; 20:28; 29:14).