Stvoritelj može tvom životu dati smisao
“Neka hvale ime Gospodinovo [“Jehovino”, “NW”], jer on zapovjedi i stvoriše se” (PSALAM 148:5).
1, 2. (a) Koje bismo pitanje trebali razmotriti? (b) Kako je Izaijino pitanje povezano sa stvaranjem?
“ZAR ne znaš?” To možda zvuči kao tek neko sugestivno pitanje na koje bi mnogi uzvratili pitanjem: ‘Što ne znam?’ Međutim, to je ozbiljno pitanje. A odgovor na njega najbolje ćemo razumjeti ako razmotrimo kontekst u kojem je postavljeno — 40. poglavlje biblijske knjige Izaije. Napisao ga je Izaija, Hebrej iz drevnog doba, stoga je pitanje vrlo staro. No ipak, ono je i vrlo suvremeno i povezano je s temeljnim smislom tvog života.
2 Budući da je toliko važno, pitanje postavljeno u Izaiji 40:28 (St) zaslužuje da mu poklonimo pomnu pažnju, a ono glasi: “Zar ne znaš? Zar nisi čuo? Jahve je Bog vječni, krajeva zemaljskih stvoritelj” (naglašeno od nas). Stoga se pitanje: “Zar ne znaš?” odnosilo na Stvoritelja Zemlje, a iz konteksta je vidljivo da se ne radi samo o Zemlji. Dva retka prije toga Izaija je, govoreći o zvijezdama, napisao: “Podignite gore oči svoje i vidite; ko je to stvorio? ko izvodi vojsku svega toga na broj (...) i velike radi sile njegove i jake moći ne izostaje ni jedno?”
3. Zašto bi, čak i ako osobno mnogo toga znaš o Stvoritelju, trebao saznati još više?
3 Da, pitanje: “Zar ne znaš?” odnosi se ustvari na Stvoritelja svemira. Možda si ti osobno uvjeren da je Jehova Bog ‘Stvoritelj krajeva zemaljskih’. I možda mnogo toga znaš o njegovoj osobnosti i njegovim putevima. No što ako naiđeš na nekog muškarca ili ženu koja sumnja u postojanje Stvoritelja i očigledno ne zna kakav je on? To ne bi bilo iznenađujuće budući da ima na milijune ljudi koji ne poznaju Stvoritelja ili ne vjeruju u njega (Psalam 14:1; 53:1).
4. (a) Zašto je u naše vrijeme primjereno da se razmišlja o Stvoritelju? (b) Na koja pitanja znanost ne može odgovoriti?
4 Škole odgajaju mnoge mlade u ljude koji skeptički gledaju na religiju i koji smatraju da znanost ima (ili će pronaći) odgovore na pitanja o porijeklu svemira i života. U knjizi Aux Origines de la Vie (Porijeklo života), pisci Hagene i Lenay navode sljedeće zapažanje: “Porijeklo života još uvijek je tema o kojoj se raspravlja na početku dvadeset prvog stoljeća. Taj toliko teško razrješivi problem zahtijeva istraživanja na svim područjima, počevši od svemirskog prostranstva pa sve do beskonačno malih čestica materije.” Međutim, u posljednjem poglavlju, pod naslovom “Pitanje ostaje aktualno”, oni priznaju: “Istražili smo neke znanstvene odgovore na pitanje: Kako se pojavio život na Zemlji? No, zašto se život pojavio? i ima li život neku svrhu?, na ta pitanja znanost ne može pružiti odgovor. Ona traga samo za odgovorima na pitanje ‘kako’. ‘Kako’ i ‘zašto’ dva su posve različita pitanja. (...) Odgovor na pitanje ‘zašto’ pronaći mora filozofija, religija i — iznad svega — svatko od nas.”
Pronalaženje odgovorâ i smisla
5. Kojim bi ljudima naročito koristilo da saznaju nešto više o Stvoritelju?
5 Da, ono što želimo je razumjeti zašto postoji život — a naročito zašto mi postojimo. Osim toga, trebamo biti zainteresirani za ljude koji još uvijek nisu došli do zaključka da postoji Stvoritelj i koji sigurno vrlo malo znaju o njegovim putevima. Ili pomisli pak na one koji su odgajani s poimanjem Boga koje je vrlo različito od onog koje pruža Biblija. Milijarde ljudi odrasle su na Orijentu ili na drugim područjima gdje većina ljudi ne razmišlja o Bogu kao o osobi, kao o stvarnom biću koje ima dopadljivu osobnost. Kod njih riječ “bog” izaziva predodžbu o nekoj neodređenoj sili ili nekom apstraktnom uzroku. Oni ‘ne znaju Stvoritelja’ niti njegove puteve. Ako bi takvi ljudi, ili milijuni drugih sa sličnim gledištima, stekli uvjerenje da postoji Stvoritelj, zar im to ne bi donijelo neizmjerne koristi, uključujući i izglede za vječni život? Osim toga, mogli bi dobiti nešto što je uistinu rijetko — pravi smisao, pravu svrhu života i duševni mir.
6. Po čemu je život mnogih ljudi u današnje vrijeme sličan iskustvu Paula Gauguina i jednoj od njegovih slika?
6 Evo jednog primjera: Godine 1891. francuski je umjetnik Paul Gauguin u potrazi za zadovoljavajućim životom otišao u Francusku Polineziju, koja je nalik pravom raju. No, razuzdan život kakav je u prošlosti vodio ubrzo je donio bolest, i njemu i drugima. Osjećajući da mu se smrt sve više približava, naslikao je jednu veliku sliku kojom je čini se “prikazao život kao veliki misterij”. Znaš li kako je Gauguin nazvao tu sliku? Nazvao ju je “Odakle dolazimo? Tko smo? Kamo idemo?” Možda si imao prilike i druge ljude čuti da postavljaju slična pitanja. S mnogima je tako. No ako ne pronađu zadovoljavajuće odgovore — pravi smisao života — kome da se obrate? Možda dolaze do zaključka da se njihov život vrlo malo razlikuje od životinjskog (2. Petrova 2:12).a
7, 8. Zašto znanstvena istraživanja sama po sebi nisu dovoljna?
7 Stoga je razumljivo zašto je netko kao što je profesor fizike Freeman Dyson napisao: “Dijelim mišljenje mnogih uvaženih ljudi kada ponovno postavljam pitanja koja je i Job postavio. Zašto patimo? Zašto je svijet toliko nepravedan? Koja je svrha boli i nevolja?” (Job 3:20, 21; 10:2, 18; 21:7). Kao što smo već spomenuli, mnogi se ljudi tražeći odgovore okreću znanosti, a ne Bogu. Biolozi, oceanografi i drugi znanstvenici obogaćuju znanje o našoj planeti i životu na njoj. Istražujući u drugom pravcu, astronomi i fizičari dolaze do sve više informacija o Sunčevom sustavu, zvijezdama, čak i o udaljenim galaktikama. (Usporedi 1. Mojsijevu 11:6.) Na kakav razuman zaključak takve činjenice ukazuju?
8 Neki znanstvenici govore o Božjem “umu” ili o njegovom “rukopisu” koji je vidljiv u svemiru. No, promašuje li se time bit stvari? U časopisu Science bilo je navedeno: “Kada istraživači kažu da kozmologija objelodanjuje Božji ‘um’ ili ‘rukopis’, tada božanskom činu pripisuju ono što bi konačno mogao biti manje važan aspekt svemira — njegovu materijalnu strukturu.” Ustvari, fizičar i dobitnik Nobelove nagrade Steven Weinberg napisao je: “Što više razumijemo svemir, to nam se istovremeno čini teže dokučiti njegov smisao.”
9. Kakvi dokazi mogu pomoći nama, a i drugim ljudima, da upoznamo Stvoritelja?
9 Međutim, možda si ti jedan od milijuna ljudi koji su ozbiljno istražili to pitanje i koji shvaćaju da je pravi smisao života povezan s poznavanjem Stvoritelja. Prisjeti se što je apostol Pavao napisao: “Ljudi ne mogu reći da ništa ne znaju o Bogu. Od početka svijeta ljudi su mogli vidjeti kakav je Bog po onome što je On načinio. To pokazuje Njegovu moć koja traje zauvijek. To pokazuje da je On Bog” (Rimljanima 1:20, Holy Bible, New Life Version). Da, postoje neke činjenice o svijetu koji nas okružuje i o nama samima koje ljudima mogu pomoći da prihvate postojanje Stvoritelja i pronađu smisao koji je povezan s njim. Razmotri tri područja: svemir koji nas okružuje, porijeklo života i naše mentalne sposobnosti.
Razlozi za vjerovanje
10. Zašto bismo trebali razmisliti o “početku”? (1. Mojsijeva 1:1; Psalam 111:10).
10 Kako je nastao svemir? Možda ti je iz izvještajâ o svemirskim teleskopima i sondama poznato da većina znanstvenika uviđa da svemir nije oduvijek postojao. On je imao početak i još uvijek se širi. Što nam to govori? Pogledaj što kaže astronom Sir Bernard Lovell: “Ukoliko je nekada, u nekom trenutku u prošlosti, svemir bio blizu singularnog stanja beskonačno malog volumena i beskonačne gustoće, nameće nam se pitanje što je bilo prije toga. (...) Moramo se suočiti s problemom početka.”
11. (a) Koliko je velik svemir? (b) Na koji zaključak upućuje preciznost vidljiva u svemiru?
11 Struktura svemira, a to obuhvaća i Zemlju, otkriva zadivljujuće preciznu podešenost. Naprimjer, dva izvanredna svojstva našeg Sunca i drugih zvijezda jesu dugoročna efikasnost i stabilnost. Prema sadašnjim procjenama broj galaktika u vidljivom svemiru kreće se od 50 milijardi (50 000 000 000) do 125 milijardi. A naša galaktika Mliječni put sadrži milijarde i milijarde zvijezda. Razmisli o sljedećem: Poznato nam je da automobilski motor ima precizno određen omjer goriva i zraka. Ako imaš automobil, iskusni bi automehaničar mogao podesiti motor tvog automobila kako bi stabilnije i efikasnije radio. Ako je takva preciznost važna u slučaju običnog motora, što je onda primjerice s efikasnim “izgaranjem” Sunca? Očito je da su osnovne sile koje su u to uključene precizno podešene da bi na Zemlji mogao postojati život. Je li to tek stvar slučajnosti? Jobu, čovjeku iz drevnog doba, bilo je postavljeno pitanje: “Jesi li ti obznanio pravila koja upravljaju nebom ili odredio prirodne zakone na zemlji?” (Job 38:33, The New English Bible). Niti jedan čovjek nije zaslužan za to. Odakle onda potječe takva preciznost? (Psalam 19:1).
12. Zašto nije nerazumno smatrati da iza stvaranja stoji neka moćna Inteligencija?
12 Je li moguće da iza toga stoji nešto ili Netko tko se ne može vidjeti ljudskim očima? Razmotri to pitanje gledajući kroz prizmu suvremene znanosti. Većina se astronoma u današnje vrijeme slaže da postoje crne rupe — vrlo snažna nebeska tijela. Crne rupe se ne mogu vidjeti, no stručnjaci su uvjereni da one ipak postoje. Slično tome, Biblija izvještava da u jednom drugom području postoje moćna stvorenja koja se ne mogu vidjeti — duhovna stvorenja. Ukoliko takva moćna, nevidljiva bića postoje, nije li onda vjerojatno da preciznost vidljiva u čitavom svemiru potječe od neke moćne Inteligencije? (Nehemija 9:6).
13, 14. (a) Što je znanost zapravo ustanovila o porijeklu života? (b) Na što ukazuje postojanje života na Zemlji?
13 Druga grupa dokaza koji mogu ljudima pomoći da prihvate postojanje Stvoritelja povezana je s porijeklom života. Još od vremena kada je Louis Pasteur vršio svoje eksperimente prihvaćena je činjenica da život ne može nastati ni iz čega, putem spontane generacije. Kako je onda nastao život na Zemlji? Tijekom 1950-ih znanstvenici su pokušavali dokazati da se život mogao polaganim tokom razviti u izvjesnom prvobitnom oceanu kada je primitivna atmosfera bila izložena neprestanom djelovanju munja. Međutim, noviji dokazi pokazuju da nije vjerojatno da je život na Zemlji nastao na takav način zato što atmosfera takve vrste nikada nije postojala. Zbog toga neki znanstvenici tragaju za objašnjenjem koje ne bi bilo toliko manjkavo. No, ne promašuju li možda i oni bit stvari?
14 Britanski znanstvenik Sir Fred Hoyle, koji se desetljećima bavio proučavanjem svemira i života u njemu, komentirao je sljedeće: “Umjesto da se prihvati izvanredno mala vjerojatnost da se život pojavio pomoću slijepih prirodnih sila, čini se prikladnijim pretpostaviti da je nastanak života bio promišljeni intelektualni čin.” Da, što se više saznaje o čudima života, to je logičnije zaključiti da je potekao iz nekog inteligentnog Izvora (Job 33:4; Psalam 8:3, 4; 36:9; Djela apostolska 17:28).
15. Zašto se može reći da si ti jedinstveno biće?
15 Dakle, prva grupa dokaza bavi se svemirom, a druga porijeklom života na Zemlji. Obrati pažnju na treću grupu — jedinstvenost nas ljudi. Svi su ljudi, a to znači i ti, u mnogim pogledima jedinstvena bića. Na koji način? Vjerojatno si čuo da ljudi znaju mozak uspoređivati sa snažnim kompjuterom. Međutim, novija otkrića pokazuju da ta usporedba zapravo daleko zaostaje za stvarnošću. Jedan je znanstvenik s Tehnološkog instituta u Massachusettsu rekao sljedeće: “Današnji kompjuteri nisu ni približno ravni četverogodišnjaku po svojoj sposobnosti gledanja, govora, kretanja ili korištenja zdravog razuma. (...) Procijenjeno je da je brzina obrade podataka, čak i kod najsnažnijeg superkompjutera, ravna živčanom sustavu puža — što je sićušan dio snage kojom raspolaže superkompjuter koji se nalazi unutar [tvoje] lubanje.”
16. Na što ukazuje tvoja sposobnost govora?
16 Govor je jedna od sposobnosti koje imaš zahvaljujući svom mozgu. Neki ljudi govore dva, tri ili čak više jezika, no već sama sposobnost govorenja jednog jezika čini nas jedinstvenima (Izaija 36:11; Djela apostolska 21:37-40). Profesori R. S. i D. H. Fouts postavili su pitanje: “Ima li samo čovjek (...) sposobnost komuniciranja putem govora? (...) Sve razvijenije životinje nedvojbeno komuniciraju pomoću (...) znakova, kao što su pokreti, mirisi, zov, krikovi i pjev, pa čak i pčelinji ples. No izgleda da, osim čovjeka, životinje nemaju jezik s gramatičkom strukturom. K tome, što bi moglo biti vrlo značajno, životinje ne slikaju umjetničke slike. One, u najboljem slučaju, mogu samo šarati.” Doista, samo ljudi mogu služeći se mozgom govoriti nekim jezikom i slikati sadržajne slike. (Usporedi Izaiju 8:1; 30:8; Luku 1:3.)
17. U kojoj se osnovnoj stvari razlikuju čovjek i životinja kad se pogledaju u ogledalo?
17 Povrh toga, ti posjeduješ svijest o sebi samome; svjestan si sebe (Priče Salamunove 14:10, NW). Jesi li kada promatrao pticu, psa ili mačku kako se gleda u ogledalo, a zatim počne kljucati, režati ili napadati? Životinja misli da je to što vidi druga životinja, ona ne prepoznaje sebe. No, kad se ti pogledaš u ogledalo, znaš da si to ti (Jakov 1:23, 24). Možda provjeravaš svoj izgled ili razmišljaš o tome kako ćeš izgledati za nekoliko godina. Životinje to ne čine. Da, tvoj te mozak čini jedinstvenim. Tko je zaslužan za to? Kako je nastao ljudski mozak, ako nije Božje djelo?
18. Po kojim se mentalnim sposobnostima ti razlikuješ od životinja?
18 Mozak ti isto tako omogućuje da cijeniš likovna djela i glazbu te da imaš osjećaj za moralne vrijednosti (2. Mojsijeva 15:20; Sudije 11:34; 1. Carevima 6:1, 29-35; Matej 11:16, 17). Zašto ti posjeduješ sve to, a životinje ne? Njima mozak služi prvenstveno zato da bi zbrinule svoje trenutne potrebe — pronalaženje hrane, mužjaka ili ženke ili građenje gnijezda. Jedino ljudi razmišljaju dalje od sadašnjosti. Neki čak razmišljaju o tome kako će se njihovi postupci odraziti na okoliš ili na njihove potomke za mnogo godina u budućnosti. Zašto? Propovjednik 3:11 (NW) o ljudima kaže sljedeće: “Čak im je [Stvoritelj] nedogledno vrijeme stavio u srce.” Da, to što imaš sposobnost razmišljati o tome što znači nedogledno vrijeme ili čak zamišljati kako izgleda vječni život jest nešto posebno.
Neka Stvoritelj unese smisao u tvoj život
19. Koja bi tri pitanja mogao postaviti kako bi naveo druge da razmišljaju o Stvoritelju?
19 Spomenuli smo samo tri područja: preciznost koja je vidljiva u svemirskom prostranstvu, porijeklo života na Zemlji i neospornu jedinstvenost ljudskog mozga s njegovim različitim sposobnostima. Na što ukazuju te tri grupe dokaza? Evo jednog načina kako argumente možeš upotrijebiti da bi pomogao drugima doći do određenog zaključka. Možeš započeti s pitanjem: Je li svemir imao početak? Većina će se složiti da je imao. Zatim upitaj: Radi li se o početku bez ikakvog uzroka ili je uzrok postojao? Većina ljudi smatra da je početak svemira imao neki uzrok. To vodi do konačnog pitanja: Je li uzrok tog početka bilo nešto vječno ili Netko vječan? Kada se pitanja iznesu na tako jasan i logičan način, mnoge se može navesti da zaključe: Stvoritelj mora postojati! Ako je tako, nije li onda moguće da postoji i smisao života?
20, 21. Zašto je od presudne važnosti poznavati Stvoritelja da bismo imali smisao života?
20 Cjelokupno naše postojanje, uključujući i osjećaj za moral, a i same moralne vrijednosti, trebalo bi biti povezano sa Stvoriteljem. Dr. Rollo May jednom je prilikom napisao: “Jedina odgovarajuća struktura morala jest ona koja se zasniva na temeljnom smislu života.” A gdje se može pronaći? On je nastavio: “Ta temeljna struktura je priroda Boga. Božja načela su načela na kojima se temelji život od početka do kraja stvaranja.”
21 Stoga nam je posve razumljivo zašto je psalmist bio i ponizan i mudar kada je Stvoritelja usrdno molio: “Pokaži mi, Gospodine, putove svoje, nauči me hoditi stazama tvojim. Uputi me istini svojoj, i nauči me; jer si ti Bog spasenja mojega” (Psalam 25:4, 5). Kako je psalmist sve više upoznavao Stvoritelja, tako je njegov život nesumnjivo dobivao sve veći smisao, svrhu i cilj. Jednako može biti i sa svima nama (2. Mojsijeva 33:13).
22. Što znači upoznati Stvoriteljeve puteve?
22 Upoznati Stvoriteljeve “putove” znači sve bolje upoznavati kakav je on, saznati kakva je njegova osobnost i kakvi su njegovi putevi. No, budući da je Stvoritelj nevidljiv i zadivljujuće moćan, pitanje je kako ga možemo bolje upoznati? To će se razmatrati u sljedećem članku.
[Bilješka]
a Govoreći o iskustvima iz nacističkih koncentracionih logora, dr. Viktor E. Frankl naveo je sljedeći zaključak: “Čovjekova je potraga za smislom primarna snaga u njegovom životu, a ne tek neki sekundarno važan pokušaj da se racionalno objasne instinktivni porivi”, koji su svojstveni životinjama. Dodao je da je anketa provedena u Francuskoj dvadesetak godina nakon drugog svjetskog rata “pokazala da je 89 posto anketiranih ljudi priznalo kako čovjeku treba ‘nešto’ što će mu dati razloga da živi”.
Kako bi odgovorio?
◻ Zašto nam je potrebno više od samo znanstvenih podataka o svemiru?
◻ Na što bi mogao drugima skrenuti pažnju kako bi ih naveo da razmišljaju o Stvoritelju?
◻ Zašto je poznavanje Stvoritelja ključ za posjedovanje zadovoljavajućeg smisla u životu?
[Grafički prikaz/slika na stranici 18]
(Vidi publikaciju)
Kakav je tvoj zaključak?
Naš je svemir
↓ ↓
bez imao
početka početak
↓ ↓
bez uzroka uzrok mu je
↓ ↓
nešto netko
vječno vječan
[Slika na stranici 15]
Veličina i preciznost vidljiva u svemiru mnoge je potaknula da razmišljaju o Stvoritelju
[Zahvala]
Stranice 15. i 18: Jeft Hester (Arizona State University) i NASA