“Jehova je izvršio ono što je naumio”

 1. Što je Jeremija rekao o Jehovinim proročanstvima nakon razorenja Jeruzalema?

JERUZALEM je bio u ruševinama. Još uvijek se dizao dim sa zgarišta što ga je za sobom ostavila babilonska vojska koja ga je osvojila. Jeremija se još uvijek živo sjećao strašnih krikova ljudi koje su neprijatelji pobili. Njemu je Bog rekao što će se dogoditi i sve se točno tako zbilo. “Jehova je izvršio ono što je naumio”, jadikovao je prorok. Kakva li je strašna tragedija snašla Jeruzalem! (Pročitaj Tužaljke 2:17.)

 2. Ispunjenje kojeg je proročanstva danog stoljećima ranije doživio Jeremija?

² Jeremija je doživio ispunjenje mnogih proročanstava koja su bila dana Božjem narodu, uključujući i ona iz davne prošlosti. Nekoliko stoljeća ranije Mojsije je rekao Izraelcima kakve će biti posljedice njihove poslušnosti odnosno neposlušnosti Bogu — mogli su dobiti “blagoslov” ili doživjeti “prokletstvo”. Jehova je svom narodu želio najbolje, želio mu je dati svoj blagoslov. S druge strane prokletstvo bi im, kao posljedica neposlušnosti, donijelo strašne nevolje. Mojsije ih je upozorio — a Jeremija je kasnije ponovio to upozorenje — da će oni koji budu zanemarili Jehovine zapovijedi i protivili se njemu čak “jesti meso sinova svojih i meso kćeri svojih” (5. Mojs. 30:19, 20; Jer. 19:9; 3. Mojs. 26:29). “Zar bi se stvarno moglo dogoditi nešto tako strašno?” neki su se možda pitali. U Jeruzalemu tijekom babilonske opsade nije bilo hrane, pa se to doista dogodilo. “Žene, nekad samilosne, kuhale su djecu svoju”, napisao je Jeremija. “Njima su se hranile u vrijeme propasti kćeri naroda mojega” (Tuž. 4:10). Bilo je to uistinu strašno!

 3. S kojim je ciljem Bog slao proroke svom narodu?

³ Naravno, Jehova nije slao proroke poput Jeremije samo zato da objave ljudima da im se bliži propast. Bog je htio da mu njegov narod ponovno bude vjeran. Htio je da se grešnici pokaju. Ezra je istaknuo tu činjenicu, napisavši: “Jehova, Bog praotaca njihovih, neprestano ih je opominjao putem glasnika svojih, jer mu je bilo žao naroda svojega i prebivališta svojega” (2. Ljet. 36:15; pročitaj Jeremiju 26:3, 12, 13).

 4. Kako se Jeremija osjećao dok je prenosio Božje objave?

⁴ I Jeremiji je, kao i Jehovi, bilo žao svog naroda. To se vidi po onome što je rekao prije nego što je Jeruzalem bio razoren. Bio je duboko uznemiren zbog nevolje koja je predstojala narodu. Ta se katastrofa mogla izbjeći samo da su poslušali poruku koju im je Jeremija objavljivao! Pokušaj si predočiti kako se osjećao dok je prenosio Božje objave. “Nutrino moja, nutrino moja!” tužio se. “Teška je bol u srcu mojemu. Uznemirilo se srce moje u meni. Ne mogu šutjeti, jer duša je moja čula zvuk roga, znak za rat” (Jer. 4:19). Jeremija je naprosto morao upozoriti ljude na nevolju koja im predstoji.

 5. Zašto je Jeremija bio siguran da će se ispuniti objave koje je prenosio?

⁵ Kako je Jeremija mogao biti toliko siguran da će se ono što je prorekao zaista dogoditi? (Jer. 1:17; 7:30; 9:22). On je imao čvrstu vjeru, proučavao je svete spise i znao je da je Jehova Bog koji kazuje istinita proročanstva. Povijest je pružala dokaze da Jehova može proreći događaje koji su s ljudskog gledišta nemogući, kao što je bilo oslobođenje Izraelaca iz egipatskog ropstva. Jeremiji je bio poznat izvještaj iz Druge knjige Mojsijeve i znao je što je rekao Jošua, koji je bio svjedok ondje opisanih događaja. On je svoje sunarodnjake podsjetio: “Vi dobro znate svim srcem svojim i svom dušom svojom da nije ostalo neispunjeno niti jedno obećanje od svih dobrih obećanja koja vam je dao Jehova, Bog vaš. Sve vam se ispunilo. Niti jedno obećanje nije ostalo neispunjeno” (Još. 23:14).

6, 7. (a) Zašto bi nas Jeremijina proročanstva trebala zanimati? (b) Što će nam pomoći da budemo uvjereni u to da je poruka koju propovijedamo pouzdana?

⁶ Zašto bismo mi trebali razmišljati o Jeremijinim proročanstvima? Kao prvo, zato što je on s razlogom bio uvjeren u pouzdanost Jehovinih riječi. Kao drugo, zato što se neke objave koje je Bog dao preko Jeremije ispunjavaju sada, a ispunjenje nekih tek ćemo vidjeti. Kao treće, zato što je Jeremija zbog mnoštva Božjih objava koje je prenosio i zbog velike revnosti koju je pritom pokazao bio uistinu poseban Božji sluga. “Čak i u društvu proroka, Jeremija se izdiže kao gorostas”, rekao je jedan profesor religijskih znanosti. Jeremija je bio tako važna osoba u povijesti Božjeg naroda da su neki, kad su čuli Isusa kako govori, pomislili da je on sigurno Jeremija (Mat. 16:13, 14).

⁷ I mi, poput Jeremije, živimo u vrijeme kada se ispunjavaju važna biblijska proročanstva. Stoga, jednako kao i Jeremija, moramo sačuvati svoje pouzdanje u istinitost Božjih obećanja (2. Petr. 3:9-14). Kako to možemo? Tako da jačamo svoje uvjerenje u to da je Božja proročanska riječ apsolutno pouzdana. Stoga ćemo u ovom poglavlju razmotriti nekoliko proročanstava koja je Jeremija prenio i doživio njihovo ispunjenje. Druga proročanstva koja ćemo razmotriti ispunila su se kasnije. A neka pak izravno utječu na nas danas i utjecat će na našu budućnost. Sasvim sigurno, ovo će razmatranje ojačati naše pouzdanje u Jehovinu proročansku Riječ, pa ćemo biti još sigurniji da će on “izvršiti ono što je naumio” (Tuž. 2:17).

8, 9. Po čemu je, između ostaloga, Biblija posebna knjiga?

⁸ Danas ima mnogo onih koji pokušavaju predvidjeti budućnost, kao što su ekonomisti, političari, spiritisti i meteorolozi. Nesumnjivo znaš da je vrlo teško točno predvidjeti čak i jednostavne stvari — naprimjer što će se dogoditi za nekoliko dana ili tjedana. No točna proročanstva su, između ostaloga, ono što Bibliju čini posebnom knjigom (Iza. 41:26; 42:9). Sva Jeremijina proročanstva, bez obzira na to jesu li govorila o bliskoj ili dalekoj budućnosti, bila su točna i pouzdana. Mnoga od njih odnosila su se na pojedince i narode. Razmotrimo najprije neka proročanstva koja su se ispunila za Jeremijinog života.

⁹ Tko danas može predvidjeti kako će izgledati situacija u svijetu za godinu ili dvije? Naprimjer koji bi analitičar međunarodnih zbivanja mogao sa sigurnošću reći tko će u to vrijeme biti na vlasti u određenoj zemlji? No Jeremija je pod Božjim nadahnućem prorekao da će Babilon proširiti svoju vlast na druge zemlje. Rekao je da je Babilon “čaša zlatna” kojom će se Jehova poslužiti da bi izlio svoj gnjev na Judu i na mnoge okolne gradove i narode te ih prisilio da služe Babilonu (Jer. 51:7). Upravo to su Jeremija i njegovi suvremenici doživjeli. (Usporedi Jeremiju 25:15-29; 27:3-6; 46:13.)

10. Što je Jehova prorekao o četvorici Judinih kraljeva?

¹⁰ Jehova je preko Jeremije prorekao i što će se dogoditi s četvoricom Judinih kraljeva. Za Joahaza, odnosno Šaluma, sina kralja Jošije, prorekao je da će biti izgnan i da se više nikad neće vratiti u Judu (Jer. 22:11, 12). To se i dogodilo (2. Kralj. 23:31-34). Bog je objavio da će Joahazov nasljednik Jojakim biti sahranjen “kao što se magarca sahranjuje” (Jer. 22:18, 19; 36:30). Biblija ne navodi kako je on umro i što se dogodilo s njegovim tijelom, no kaže da ga je njegov sin Jojakin naslijedio na prijestolju tijekom opsade Jeruzalema. Jeremija je prorekao da će Jojakin (koji se zove i Konija odnosno Jekonija) biti izgnan u Babilon te da će ondje i umrijeti (Jer. 22:24-27; 24:1). To se ispunilo. A kako je bilo s posljednjim kraljem, Sidkijom? Jeremija je prorekao da će Sidkija pasti u ruke neprijateljima, koji prema njemu neće imati milosti (Jer. 21:1-10). Što se dogodilo? Neprijatelji su ga doista zarobili. Pred očima su mu ubili sinove, koji su vjerojatno bili još djeca, a njega su oslijepili i odveli u Babilon, gdje je i umro (Jer. 52:8-11). Da, sva su se ta proročanstva ispunila.

11. Tko je bio Hananija i što je Jehova prorekao u vezi s njim?

¹¹ U 28. poglavlju Jeremije navodi se da je za vrijeme Sidkijine vladavine lažni prorok Hananija govorio kako objava koju je Jehova dao preko Jeremije, o tome da će Babilonci osvojiti Jeruzalem, nije istinita. Zanemarujući Božju riječ, Hananija je tvrdio da će ropski jaram što ga je Nebukadnezar nametnuo Judi i drugim narodima biti slomljen. No Jeremija je po Jehovinoj zapovijedi razotkrio Hananiju kao lažljivca te je ponovio objavu da će mnogi narodi morati služiti Babiloncima, a lažnom je proroku rekao da će umrijeti u roku od godinu dana. Tako je i bilo. (Pročitaj Jeremiju 28:10-17.)

12. Kako je većina Jeremijinih suvremenika reagirala na njegovu glavnu proročansku poruku?

¹² Naravno, glavna proročanska poruka koju je Bog dao Jeremiji odnosila se na razorenje samog Jeruzalema. Jeremija je uvijek iznova upozoravao Židove da će grad snaći nevolja ako se ne pokaju za idolopoklonstvo, nepravdu i nasilje (Jer. 4:1; 16:18; 19:3-5, 15). Mnogi Jeremijini suvremenici mislili su da Jehova nikad ne bi takvo što učinio. U Jeruzalemu je bio njegov hram. Kako bi mogao dopustiti da to sveto mjesto bude uništeno? Mislili su da se to nikada neće dogoditi. No, kao što znamo, Jehova nikad ne laže. On je izvršio ono što je naumio (Jer. 52:12-14).

13. (a) Zašto se može reći da je vrijeme u kojem mi živimo slično Jeremijinom? (b) Zašto bi nas trebala zanimati obećanja koja je Bog dao nekim pojedincima u Jeremijino vrijeme?

¹³ Današnji Božji sluge nalaze se u situaciji sličnoj onoj u kojoj su se nalazili oni koji su bili vjerni Jehovi u Jeremijino doba. Znamo da će Jehova uskoro nanijeti nevolju svima koji ne žele poslušati njegova upozorenja. Ipak, nas mogu ohrabriti njegova proročanska obećanja, kao što su ohrabrila i Židove koji su na ispravan način služili Bogu u Jeremijino vrijeme. Rekabovci su bili vjerni Jehovi i držali su zapovijedi svog pretka, i zato im je Bog rekao da će preživjeti razorenje Jeruzalema. Tako je i bilo. Tome u prilog vjerojatno govori i činjenica da se kasnije u Bibliji spominje “Malkija, sin Rekabov”, koji je pomagao u obnavljanju Jeruzalema u vrijeme upravitelja Nehemije (Neh. 3:14; Jer. 35:18, 19). Jehova je Ebed-Meleku zajamčio da će i on preživjeti zato što se uzdao u njega i pomagao Jeremiji (Jer. 38:11-13; 39:15-18). Isto tako Bog je obećao Jeremijinom suradniku Baruhu da će dobiti “dušu svoju kao plijen” (Jer. 45:1, 5). Do kakvog zaključka dolaziš kad razmišljaš o ispunjenju tih proročanstava? Što misliš, što će Jehova učiniti za tebe ako mu ostaneš vjeran? (Pročitaj 2. Petrovu 2:9.)

14. Što je značajno u vezi s Božjim proročanstvom o Babilonu?

¹⁴ Bog je prorekao da će Nebukadnezar osvojiti ne samo Judu nego i Egipat (Jer. 25:17-19). U to vrijeme zacijelo se činilo prilično nevjerojatnim da bi se to moglo dogoditi jer je Egipat bio vrlo moćan te je čak vladao Judom (2. Kralj. 23:29-35). Nakon razorenja Jeruzalema Židovi koji su ostali u Judi planirali su pobjeći u Egipat misleći kako će ondje biti na sigurnom. Namjeravali su to učiniti premda ih je Jehova upozorio da to ne čine i rekao im da će ih blagosloviti ako ostanu u Judi. S druge strane rekao im je da će ih, ako pobjegnu u Egipat, ondje dostići mač kojeg se boje (Jer. 42:10-16; 44:30). Jeremija u svojim knjigama nije naveo je li Babilon osvojio Egipat za njegova života. No sa sigurnošću znamo da je ispunjenje Jehovinih proročanstava snašlo izraelske bjegunce kad su početkom 6. stoljeća pr. n. e. Babilonci osvojili Egipat (Jer. 43:8-13).

15, 16. Kako se ispunilo Božje obećanje o oslobođenju njegovog naroda?

¹⁵ Jeremija je prorekao i kraj sile koja je trebala osvojiti Egipat — samog Babilona. Sto godina prije nego što se to dogodilo Jeremija je točno prorekao da će Babilon iznenada pasti. Kako se to trebalo dogoditi? Božji je prorok rekao da će vode koje štite Babilon “presušiti” te da se njegovi junaci neće boriti (Jer. 50:38; 51:30). Ta su se proročanstva do u detalje ispunila kad su Medijci i Perzijanci skrenuli tok rijeke Eufrata, pregazili njeno korito i ušli u grad, iznenadivši Babilonce. Moglo bi se reći da je jednako značajno i proročanstvo da će grad postati nenastanjena pustoš (Jer. 50:39; 51:26). Područje nekad moćnog Babilona do dan-danas je nenastanjeno i pusto, što svjedoči o točnosti Božjih proročanstava.

¹⁶ Jehova je preko Jeremije prorekao da će Židovi služiti Babiloncima 70 godina te da će on nakon toga vratiti svoj narod u njihovu zemlju. (Pročitaj Jeremiju 25:8-11; 29:10.) Danijel je bio uvjeren u istinitost tog proročanstva i pomoću njega je odredio koliko će dugo ‘Jeruzalem biti opustošen’ (Dan. 9:2). “Da se ispuni riječ Jehovina objavljena ustima Jeremijinim”, napisao je Ezra, “potaknuo je Jehova srce perzijskoga kralja Kira” koji je osvojio Babilon da vrati Židove u njihovu zemlju (Ezra 1:1-4). Povratnici su nakon toga mogli živjeti u miru u svojoj domovini i ondje ponovno početi na čist način obožavati Jehovu, kao što je Jeremija i prorekao (Jer. 30:8-10; 31:3, 11, 12; 32:37).

17. Na koje se dvije različite situacije mogu odnositi Jeremijine riječi o ‘plaču u Rami’?

¹⁷ Jeremija je zapisao i proročanstva koja su se ispunila u dalekoj budućnosti. Rekao je: “Ovako kaže Jehova: ‘U Rami se glas čuje, naricanje i plač gorak. Rahela plače za sinovima svojim. Ne da se utješiti za sinovima svojim, jer ih više nema’” (Jer. 31:15). Po svoj prilici, zarobljeni su Židovi nakon razorenja Jeruzalema 607. pr. n. e. bili okupljeni u gradu Rami koji se nalazio oko 8 kilometara sjeverno od Jeruzalema. Moguće je da su neki zarobljenici ondje čak bili pogubljeni. To je moglo biti prvo ispunjenje Jeremijinih riječi, jer je, slikovito govoreći, Rahela plakala zbog gubitka svojih “sinova”. No preko šest stoljeća kasnije kralj Herod je u Betlehemu dao pogubiti sve dječake od dvije godine naniže. Evanđelist Matej objasnio je da je velika žalost koju je taj pokolj izazvao bila ispunjenje Jeremijinih riječi (Mat. 2:16-18).

18. Kako se ispunilo Božje proročanstvo o Edomu?

¹⁸ Još jedno proročanstvo ispunilo se u 1. stoljeću n. e. Bog je preko Jeremije prorekao da će se i Edom naći među narodima koje će Babilonci osvojiti (Jer. 25:15-17, 21; 27:1-7). No rekao je još nešto — da će Edom postati kao Sodoma i Gomora. Kao što znamo, to je značilo da će zauvijek biti nenastanjen, da će prestati postojati (Jer. 49:7-10, 17, 18). Upravo to se i dogodilo. Gdje se u današnje vrijeme mogu pronaći nazivi Edom i Edomci? Da li na bilo kojoj suvremenoj karti? Ne. Uglavnom ih se može naći u knjigama koje govore o svjetskoj ili biblijskoj povijesti ili pak na kartama koje prikazuju svijet tog vremena. Josip Flavije izvijestio je da su Edomci u 2. stoljeću pr. n. e. bili prisiljeni prihvatiti židovstvo. Nakon razorenja Jeruzalema 70. n. e. prestali su postojati kao zaseban narod.

19. Što nam Knjiga proroka Jeremije otkriva o ispunjenju Božjih proročanstava?

¹⁹ Kao što smo mogli vidjeti, Knjiga proroka Jeremije iz poglavlja u poglavlje navodi čitav niz proročanstava o pojedincima i narodima. Većina tih proročanstava već se ispunila. Već sama ta činjenica tu biblijsku knjigu čini vrijednom naše pažnje i proučavanja jer nam govori nešto važno o velikom Bogu kojem služimo. Naime Jehova je dosad uvijek izvršio ono što je naumio, a tako će biti i u budućnosti. (Pročitaj Izaiju 46:9-11.) Ta spoznaja može ojačati naše pouzdanje u ono što Biblija proriče. Ustvari, ispunjenja nekih proročanstava koja je Jeremija zapisao izravno utječu na nas i na našu budućnost. U nastavku ovog poglavlja razmotrit ćemo neka od njih.

20-22. Zašto se može reći da biblijska proročanstva, pa tako i neka iz Knjige proroka Jeremije, imaju više ispunjenja? Navedi primjer.

²⁰ Biblijska proročanstva mogu imati više ispunjenja. Jedan primjer toga je proročanstvo koje je Isus dao svojim učenicima kad su ga pitali što će biti znak njegove “prisutnosti i svršetka ovoga poretka” (Mat. 24:3). Njegove riječi ispunile su se u razdoblju od 66. do 70. godine. No jasno je da se neki aspekti tog proročanstva tek trebaju ispuniti tijekom “velike nevolje” koja će zadesiti cijeli ovaj zli svijet. Bit će to nevolja “kakve nije bilo od početka svijeta do sada, niti će je više biti” (Mat. 24:21). Slično je i s proročanstvima koja je zapisao Jeremija. Neka od njih prvi su se put ispunila 607. pr. n. e., ali su se trebala ispuniti i drugi put, mnogo kasnije u budućnosti, kao što smo vidjeli u proročanstvu o tome da će “Rahela plakati za sinovima svojim” (Jer. 31:15). Ustvari, neka Jeremijina proročanstva odnose se na vrijeme u kojem mi živimo, a njihova ispunjenja utječu na nas osobno.

²¹ To je vidljivo iz knjige Otkrivenje. Apostol Ivan se pod nadahnućem osvrnuo na proročanstva koja je Jeremija zapisao o padu Babilona 539. pr. n. e. U Otkrivenju se opisuju paralele između tog događaja i onoga koji će se odigrati u većim razmjerima. Jedno proročanstvo koje je zapisao Jeremija, a koje se ispunjava u suvremeno doba jest ono o padu jednog velikog carstva — svjetskog carstva krive religije, “Babilona Velikog” (Otkr. 14:8; 17:1, 2, 5; Jer. 50:2; 51:8). Prorečeno je da će Božji narod morati ‘izaći iz njega’ kako ih ne bi snašla ista kazna kao i njega (Otkr. 18:2, 4; Jer. 51:6). Isto tako Jeremija je prorekao da će Bog “isušiti” babilonske vode, koje predočavaju njegove pristaše (Jer. 51:36; Otkr. 16:12).

²² U budućnosti se tek treba ispuniti obećanje da će se Bog osvetiti krivoj religiji zbog toga što je zlostavljala njegov narod. Jehova će joj ‘platiti po djelima njezinim’ (Jer. 50:29; 51:9; Otkr. 18:6). A simbolične zemlje kojima vlada kriva religija postat će nenastanjena pustoš (Jer. 50:39, 40).

23. Koja se duhovna obnova koju je prorekao Jeremija odigrala u 20. stoljeću?

²³ Kao što si možda već i zapazio, Jeremijina proročanstva govore i o dobrim stvarima. Naprimjer on je prorekao obnovu prave religije na Zemlji u suvremeno doba. Izlazak židovskih zarobljenika iz starog Babilona može se usporediti s izlaskom Božjeg današnjeg naroda iz Babilona Velikog nakon uspostave Božjeg Kraljevstva na nebu. U duhovnom pogledu Jehova je pomogao svojim slugama da ga opet štuju na ispravan način, što je njih potaknulo da ga hvale i raduju se. On je blagoslovio njihova nastojanja da i drugima pomognu da mu počnu služiti i da dobiju obilje duhovne hrane. (Pročitaj Jeremiju 30:18, 19.) Osim toga sigurno iz osobnog iskustva znaš da je Jehova u suvremeno doba ispunio svoje obećanje da će svom narodu dati pastire — duhovno zrele ljude koji će se istinski brinuti za stado i štititi ga (Jer. 3:15; 23:3, 4).

24. Koje se upečatljive Jeremijine riječi tek trebaju ispuniti?

²⁴ Riječi koje je Jeremija objavljivao Božjem narodu sadržavale su kako obećanje da vjerne očekuje bolja budućnost tako i upozorenje da one koji ne mare za svoj odnos s Jehovom čeka uništenje. Slično je i danas. Vrlo lako možemo razumjeti važnost upozorenja što ga sadrže sljedeće riječi: “U taj dan bit će pobijenih od Jehove s jednoga kraja zemlje do drugoga. Neće ih se oplakivati niti će ih tko pokupiti i sahraniti. Bit će kao gnoj po zemlji” (Jer. 25:33).

25. Koju odgovornost imaju Božji današnji sluge?

²⁵ Kao i Jeremija, i mi živimo u vrlo značajno doba. Kao i u njegovo vrijeme, reakcija ljudi na Jehovinu poruku može za njih značiti život ili smrt. Božji današnji sluge nisu proroci. Mi nismo nadahnuti da bilo što dodajemo Jehovinim nepogrešivim i istinitim riječima koje su zapisane u Bibliji. Ipak, dobili smo zadatak da propovijedamo dobru vijest o Kraljevstvu u sve dane do svršetka ovog poretka (Mat. 28:19, 20). Mi nipošto ne želimo ‘krasti Jehovine riječi’, odnosno skrivati od ljudi ono što će se uskoro dogoditi. (Pročitaj Jeremiju 23:30.) Pomno pazimo kako ne bismo umanjivali snagu ili učinak njegovih riječi. Mnoga proročanstva koja je Bog dao preko Jeremije već su se ispunila. To nam jamči da će se i ona koja se odnose na našu budućnost doista ispuniti. Mi moramo ljudima reći da će Bog posve sigurno ‘izvršiti ono što je naumio i ono što je zapovjedio još davnih dana’ (Tuž. 2:17).

26. O kojem ćemo proročanstvu govoriti u narednom poglavlju?

²⁶ Razmatranje Jeremijine proročke službe i njegovih objava ne bi bilo potpuno ako ne bismo razmotrili i značajno Jehovino obećanje o “novom savezu” koji će on sklopiti sa svojim narodom i čije će zakone upisati u njihova srca (Jer. 31:31-33). O tom proročanstvu i njegovom ispunjenju, koje izravno utječe na nas, bit će riječi u narednom poglavlju.