1. POGLAVLJE
“Stavljam riječi svoje u usta tvoja”
1, 2. Zašto se možemo pouzdati u ono što čitamo u Bibliji?
“IMA prijatelja privrženijih od brata” (Izr. 18:24). Jesi li se osobno uvjerio u istinitost tih nadahnutih riječi? Kad nam pravi prijatelj nešto kaže, u to se možemo pouzdati. Kad nam kaže nešto lijepo ili objasni da nešto namjerava učiniti, mi mu vjerujemo. Ako nam ukaže na nešto što bismo kod sebe trebali promijeniti, vjerojatno nam neće biti teško to uvažiti i postupiti u skladu s onim što nam je rekao. Na koncu, on je već dokazao da nam želi samo najbolje, čak i kad nam daje savjet. On želi da budemo sretni, a i mi se jednako ophodimo s njim, jer želimo da naše prijateljstvo potraje.
2 U mnogim pogledima moglo bi se reći da nam osobe koje je Bog upotrijebio za pisanje Biblije mogu biti pravi prijatelji. Njihovim riječima možemo vjerovati. Sigurni smo da ono što su napisali služi nama na dobro. I Izraelci u staro doba trebali su tako gledati na one što su “govorili riječi koje su dolazile od Boga kako ih je vodio sveti duh” (2. Petr. 1:20, 21). Čovjek kojeg je Bog upotrijebio za pisanje najveće proročke knjige bio je Jeremija. On je napisao i Tužaljke te još dvije biblijske knjige.
3, 4. Kako neki gledaju na Knjigu proroka Jeremije i Tužaljke, no zašto je takvo gledište pogrešno? Objasni.
3 Međutim možda si primijetio da neki koji čitaju Bibliju smatraju kako Jeremijine knjige “nisu za njih”. Možda misle da Knjiga proroka Jeremije i Tužaljke sadrže samo zastrašujuća upozorenja i mračna proročanstva.a No je li takvo gledište realno?
4 Istina je da Jeremijine knjige sadrže izravne savjete i upozorenja. No znamo da prijatelji ponekad trebaju i takvo što reći jedan drugome. I Isus je svojim prijateljima apostolima, kad je vidio da imaju pogrešna gledišta, jasno dao na znanje da ih trebaju ispraviti (Mar. 9:33-37). Ipak, Isus je većinom govorio o optimističnim temama te objašnjavao ljudima kako mogu steći Božje priznanje i imati sretnu budućnost (Mat. 5:3-10, 43-45). Slično je i s Jeremijinim knjigama, koje su dio “Pisma nadahnutog od Boga”, korisnog “za popravljanje” (2. Tim. 3:16). Istina, Jeremija je jasno naveo kako Jehova Bog gleda na one koji tvrde da mu služe, ali čine zlo i stoga zaslužuju snositi posljedice svojih djela. No Knjiga proroka Jeremije i Tužaljke pružaju nam nadu i pokazuju kako možemo u budućnosti iskusiti blagoslove. Jeremija je zapisao proročanstva koja pokazuju kako će se odvijati Božji naum, a mi smo danas izravno uključeni u njihovo ispunjenje. Osim toga u tim knjigama možemo naći mnoge pozitivne i ohrabrujuće misli. (Pročitaj Jeremiju 31:13, 33; 33:10, 11; Tužaljke 3:22, 23.)
5. Zašto nam Jeremijine knjige mogu biti korisne?
5 Ono što je Jeremija zapisao u svojim knjigama može utjecati na to hoćemo li već danas biti sretni kao pripadnici Božjeg naroda, a i na našu budućnost. Uzmimo za primjer naše ujedinjeno bratstvo. Jeremijine knjige pomoći će nam da ojačamo ljubav prema braći te da primijenimo savjet apostola Pavla: “Braćo, radujte se, ispravljajte se, primajte utjehu, jednako razmišljajte, živite u miru, pa će Bog ljubavi i mira biti s vama!” (2. Kor. 13:11). Te su biblijske knjige izravno povezane i s porukom koju propovijedamo. Iako ljudima govorimo o posljednjim danima i upozoravamo ih na to da će ovaj poredak uskoro doći kraju, mi ipak propovijedamo optimističnu poruku, koja ljudima može pružiti nadu. Osim toga ono što je Jeremija napisao može nam pomoći i u svakodnevnom životu. Okolnosti u kojima se mi nalazimo imaju mnogo dodirnih točaka s njegovim životom i porukom koju je objavljivao. Da bismo to bolje razumjeli, razmotrimo malo podrobnije porijeklo i službu tog uzornog proroka kojem je Bog rekao: “Evo, stavljam riječi svoje u usta tvoja” (Jer. 1:9).
6, 7. Zašto možemo reći da je Bog bio zainteresiran za Jeremiju i kakve su okolnosti vladale u Judi kad se on rodio?
6 Muž i žena koji trebaju postati roditelji često razmišljaju o djetetu koje će dobiti. Pitaju se kakve će osobine imati, čime će se baviti, što će ga zanimati, koji će životni poziv odabrati i što će postići u životu. I tvoji su roditelji vjerojatno razmišljali o tome, a zacijelo i Jeremijini. No Jeremija je bio posebno dijete. Po čemu? Stvoritelj svega što postoji bio je naročito zainteresiran za njega i njegov život. (Pročitaj Jeremiju 1:5.)
7 Prije nego što se Jeremija rodio, u svećeničkoj obitelji koja je živjela sjeverno od Jeruzalema, Bog je na njega posebno obratio pažnju te je vidio da bi on bio prikladan za proročku službu. Bilo je to sredinom 7. stoljeća pr. n. e., u teškom razdoblju Judine povijesti, još dok je zemljom vladao zli kralj Manaše. (Vidi stranicu 19.) On je tijekom svoje 55-godišnje vladavine uglavnom činio ono što je bilo zlo u Jehovinim očima. Potom je zavladao njegov sin Amon, koji je išao očevim stopama (2. Kralj. 21:1-9, 19-26). No kad je Jošija postao kralj Jude, došlo je do velike promjene. On je “počeo tražiti Boga”. Do 18. godine svoje vladavine Jošija je zemlju očistio od idolopoklonstva. To je, sasvim sigurno, obradovalo Jeremijine roditelje. Jehova je tijekom Jošijine vladavine postavio njihovog sina za proroka (2. Ljet. 34:3-8).
Zašto bi nas trebao zanimati sadržaj Knjige proroka Jeremije i Tužaljki?
BOG JE SEBI IZABRAO GLASNIKA
8. Kakav je zadatak dobio Jeremija i kako je na to reagirao?
8 Ne znamo koliko je Jeremija imao godina kad mu je Bog rekao: “Za proroka narodima postavio sam te.” Možda je imao oko 25 godina — u toj su dobi svećenici započinjali svoju službu (4. Mojs. 8:24). U svakom slučaju, Jeremija je odvratio: “Jao, Svevišnji Gospodine Jehova! Evo, ja ne znam govoriti, jer još sam dijete!” (Jer. 1:6). Jeremija je oklijevao prihvatiti tu veliku odgovornost jer je možda smatrao da je premlad ili nesposoban za nju te da nema potrebne govorničke vještine koje su se zahtijevale od proroka.
9, 10. U kakvim je okolnostima Jeremija postao prorok, no što mu je kasnije otežavalo službu?
9 Jeremija je bio postavljen za proroka u vrijeme kad je kralj Jošija čistio zemlju od odvratnih lažnih bogova i poticao narod na štovanje pravog Boga. Ne znamo koliko su Jeremija i Jošija bili u kontaktu, no bilo je to doista povoljno vrijeme za izvršavanje proročke službe. Na početku Jošijine vladavine u Judi su služili i Sefanija i Nahum.b Za Jošijine vladavine živjela je i proročica Hulda. Ona je prorekla dolazak teških vremena, a Jeremija je doživio ispunjenje njezinog proročanstva (2. Kralj. 22:14). Ustvari, ponekad su ga prijatelji poput Ebed-Meleka i Baruha morali spašavati od sigurne smrti odnosno štititi ga od neprijatelja koji su mu se htjeli osvetiti.
10 Kako bi se ti osjećao kad bi te Bog postavio za svog proroka i dao ti zadatak da nekome objaviš oštru poruku? (Pročitaj Jeremiju 1:10.) Spomenimo samo jedan primjer koji pokazuje kakvu je poruku Jeremija ponekad morao objaviti. Godine 609. pr. n. e. babilonska se vojska približavala Jeruzalemu. Kralj Sidkija tražio je da mu Jeremija prenese Božju poruku i nadao se dobrim vijestima. No poruka koja je stigla od Boga nije bila nimalo povoljna. (Pročitaj Jeremiju 21:4-7, 10.)
ČOVJEK POPUT NAS
11. Zašto bismo mogli reći da Jeremiji nije bilo lako izvršiti svoj zadatak, no što mu je u tome pomoglo?
11 Zamislimo kako bi nama bilo da moramo prenositi oštre objave i osude zlim kraljevima, pokvarenim svećenicima i lažnim prorocima, kao što je to morao Jeremija. Sasvim sigurno, imali bismo Božju podršku, kao što ju je i on imao (Jer. 1:7-9). Bog je pokazao da ima povjerenja u mladog Jeremiju te ga je ohrabrio rekavši: “Ja sam te, evo, učinio danas gradom utvrđenim i stupom željeznim i zidom bakrenim svoj ovoj zemlji, kraljevima Judinim, knezovima njegovim, svećenicima njegovim i narodu. Oni će se boriti protiv tebe, ali neće te nadvladati, jer ja sam s tobom, kaže Jehova, da te izbavim” (Jer. 1:18, 19).
12. Zbog čega bismo se mogli poistovjetiti s Jeremijom?
12 Na Jeremiju ne trebamo gledati kao na nekog čovjeka s nadljudskim sposobnostima. On je bio čovjek poput nas. Osim toga zanimljivo je da se on, iako je živio u drugo vrijeme, suočavao sa sličnim problemima kao i mi danas. Poput njega, i mi u svom svakodnevnom životu i u svojoj službi dolazimo u doticaj s raznim ljudima. Stoga vidimo da možemo puno naučiti od Jeremije, koji je, kao i prorok Ilija, bio “običan čovjek kao i mi” (Jak. 5:17). Razmotrimo neke primjere koji pokazuju što od njega možemo naučiti.
13, 14. Zašto bi neki kršćani mogli dobro razumjeti kako se Jeremija osjećao kad ga je Pašhur bacio u klade, kao što je prikazano na ilustraciji na 10. stranici?
13 Svi smo mi u životu imali i lijepih i ružnih trenutaka. Tako je bilo i s Jeremijom. Jednom je prilikom istaknuti svećenik Pašhur udario Jeremiju i bacio ga u klade. Tako je satima bio zatočen u drvenoj napravi koja mu je vjerojatno sputavala ruke, noge i vrat, pa mu je tijelo bilo u vrlo neugodnom položaju. Osim jake boli, zacijelo je morao trpjeti i ruganje svojih protivnika. Što misliš, bi li ti mogao podnijeti takvo zlobno izrugivanje ili čak fizičko zlostavljanje? (Jer. 20:1-4).
14 Kad to uzmemo u obzir, nije čudo da je Jeremija izjavio: “Proklet bio dan u koji sam se rodio! (...) Zašto sam iz utrobe izišao da gledam muku i tugu i da život moj završi u sramoti?” (Jer. 20:14-18). Jeremija je doista imao razloga biti očajan. Jesi li ti ikada bio toliko potišten da si mislio da ništa ne vrijediš, da ništa ne radiš dobro ili da čak nema smisla i dalje služiti Jehovi? Svima koji su se ikad tako osjećali bit će korisno da bolje upoznaju Jeremijin život i saznaju kako se on nosio s teškim situacijama.
Što te se posebno dojmilo u vezi s time što je Jehova Jeremiju izabrao za proroka? Zašto bismo se mogli poistovjetiti s Jeremijom?
15. Zašto je zanimljivo to što se po Jeremijinim riječima vidi da mu se naglo promijenilo raspoloženje?
15 Riječi iz Jeremije 20:14-18 kojima je on izrazio svoj očaj slijede odmah nakon redaka koji govore o pjevanju i hvaljenju Jehove. (Pročitaj Jeremiju 20:12, 13.) Jesi li ti kod sebe ponekad primijetio nagle promjene u raspoloženju? Možda si u jednom trenutku bio jako sretan, a zatim si ubrzo postao bezvoljan. Očito svakome od nas može koristiti proučavanje Jeremijinog života. Jasno je da je on bio čovjek koji je imao osjećaje kakve imamo i mi. Stoga će nam sigurno biti jako zanimljivo analizirati postupke i reakcije tog čovjeka kojeg je Stvoritelj upotrijebio da prenese njegove snažne objave (2. Ljet. 36:12, 21, 22; Ezra 1:1).
16. Kome bi moglo biti korisno razmišljati o zapovijedi u vezi s brakom koju je Jehova dao Jeremiji?
16 Još jedan razlog zbog kojeg se neki mogu poistovjetiti s Jeremijom jest njegov bračni status. Naime Bog je Jeremiji dao neobičnu i možda zahtjevnu zapovijed — rekao mu je neka se ne ženi. (Pročitaj Jeremiju 16:2.) Zašto mu je Jehova to zapovjedio i kako je to utjecalo na njega? Kako njegovo iskustvo može biti od koristi braći i sestrama koji nemaju bračnog druga, bilo to po vlastitom izboru ili stjecajem okolnosti? A bi li ta zapovijed koju je Bog dao Jeremiji mogla biti od koristi i Jehovinim slugama koji su u braku, ali nemaju “sinova i kćeri”, ili čak i bračnim parovima koji ih imaju? Kako tebi može pomoći izvještaj o Jeremijinom životu?
17. O čemu možemo puno naučiti razmišljajući o riječima zapisanim u Jeremiji 38:20?
17 Zanimljivo je da je jednom prilikom Jeremija judejskom kralju koji je u to vrijeme bio na vlasti rekao: “Poslušaj, molim te, glas Jehovin koji ti ja prenosim, pa ćeš dobro proći i duša će tvoja ostati živa!” (Jer. 38:20). Iz tog izvještaja možemo puno naučiti o tome kako se trebamo ophoditi s drugima. To se odnosi i na ljude koji još ne služe Jehovi, ali kojima bismo mogli pomoći da postanu njegovi sluge. No i način na koji se Jeremija ophodio s onima koji su bili poslušni Bogu služi kao dobar primjer za nas danas. Doista, od Jeremije možemo mnogo toga naučiti!
ŠTO JE SVRHA OVE KNJIGE?
18, 19. Koji su neki od načina na koje bi se mogle proučiti Knjiga proroka Jeremije i Tužaljke?
18 Ova će nam publikacija pomoći da proučimo Knjigu proroka Jeremije i Tužaljke te da iz njih izvučemo praktične pouke. Apostol Pavao je pod nadahnućem svetog duha napisao: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti” (2. Tim. 3:16). Te se riječi odnose i na spomenute Jeremijine knjige.
19 Naravno, Knjigu proroka Jeremije i Tužaljke mogli bismo proučiti na više načina. Naprimjer mogli bismo te dvije knjige proučavati redak po redak, nastojeći razumjeti pozadinu i smisao svakog retka. A mogli bismo se i usredotočiti na sličnosti odnosno suprotnosti između ljudi i zbivanja opisanih u tim Jeremijinim knjigama i ljudi i događaja u današnje vrijeme. (Usporedi Jeremiju 24:6, 7; 1. Korinćanima 3:6.) Još jedan pristup mogao bi biti da proučimo povijesnu pozadinu događaja koji su opisani u tim knjigama (Jer. 39:1-9). Istina, nužno je u određenoj mjeri znati neke od tih pojedinosti da bismo mogli kvalitetno proučiti te knjige. Stoga će nam 2. poglavlje, koje ima naslov “Prorok koji je služio ‘u posljednjim danima’”, pomoći da se upoznamo s vremenom u kojem je Jeremija živio i da saznamo kako je Bog upravljao ondašnjim zbivanjima.
20. Kako ćemo u ovoj publikaciji pristupiti razmatranju Knjige proroka Jeremije i Tužaljki?
20 No ova publikacija ima drugačiju svrhu. U njoj ćemo Knjigu proroka Jeremije i Tužaljke razmotriti kao knjige koje su dar od Boga i koje nam mogu pomoći da živimo kao kršćani (Titu 2:12). Pomoći će nam da te dvije biblijske knjige još više cijenimo kao dragocjen izvor informacija koje su “korisne za poučavanje”. One sadrže praktične savjete i primjere koji svima nama mogu pomoći da budemo ‘sposobni i opremljeni’ za suočavanje s izazovima koje nam donosi život, bili mi samci, u braku, starješine, pioniri, glave obitelji, domaćice ili učenici. Svatko će od nas u te dvije nadahnute knjige pronaći korisne savjete koje nam je Jehova dao kako bismo bili “opremljeni za svako dobro djelo” (2. Tim. 3:17).
21. Zašto se možemo radovati proučavanju ove knjige?
21 Prilikom proučavanja svakog poglavlja ove publikacije razmišljaj koje bi misli mogao primijeniti u svom životu. Knjiga proroka Jeremije i Tužaljke nesumnjivo će potvrditi istinitost Pavlovih riječi: “Sve što je nekad napisano, nama je za pouku napisano, da svojom ustrajnošću i utjehom iz Pisama imamo nadu” (Rim. 15:4).
Što bismo, imajući na umu svoj svakodnevni život, mogli naučiti proučavajući Knjigu proroka Jeremije i Tužaljke?
a U mnogim jezicima postoji riječ “jeremijada”, a koristi se u značenju “gorka jadikovka” ili “zloslutna žalopojka”. Naprimjer u listu The Washington Post jedan je film o ekološkim i klimatskim promjenama bio opisan kao “neugodna jeremijada”.
b Kasnije razdoblje Jeremijine proročke službe poklapalo se sa službom nekih drugih proroka: Habakuka, Obadije, Danijela i Ezekijela. Kad je 607. pr. n. e. Jeruzalem bio uništen, Jeremija je već oko 40 godina služio kao prorok, a nakon toga poživio je još preko dvadeset godina.