Neka tvoj obiteljski život bude po volji Bogu

 1. Zašto Jehovini svjedoci uglavnom vode sretan obiteljski život?

JEHOVINI SVJEDOCI poznati su po tome što vode sretan obiteljski život. Profesor Bryan Wilson s oksfordskog sveučilišta napisao je: “Svjedoci nude široki spektar korisnih savjeta (...) o odnosu između muža i žene, moralnim pitanjima, odgoju djece i drugim područjima svakodnevnog života. [Oni] mogu pružiti veliku pomoć putem mudrih savjeta koji se temelje na Svetom pismu i koji čine skladnu životnu filozofiju.” Sigurno si i ti mnogo naučio iz Božje Riječi o tome kako voditi sretan obiteljski život.

 2. (a) Što se događa s obiteljskim uređenjem u današnjem svijetu? (b) U kojim ćemo biblijskim knjigama potražiti savjete za obiteljski život?

² Dok se Jehovin dan približava, Sotona posebno napada obitelji. Zbog toga su mnogi izgubili povjerenje u članove svoje obitelji, kao što je bilo i u vrijeme proroka Miheja. On je napisao: “Ne vjerujte drugu. (...) Pred onom koja ti u krilu leži pazi što ti usta govore. Jer sin prezire oca, kći ustaje na majku svoju i snaha na svekrvu svoju. Čovjeku su neprijatelji ukućani njegovi” (Mihej 7:5, 6). Premda živiš u svijetu u kojem obiteljsko uređenje sve više propada, ti se hrabro odupireš negativnom utjecaju. Zato je tvoj obiteljski život sretniji i Bogu po volji. Vjerojatno se trudiš primjenjivati biblijske retke kao što su 5. Mojsijeva 6:5-9; Efežanima 5:22–6:4 i Kološanima 3:18-21. No jesi li ikada pomislio da bi iz knjiga dvanaestorice proroka mogao crpiti savjete za sretan obiteljski život? U ovom ćemo se poglavlju osvrnuti na nekoliko takvih savjeta zapisanih u tim knjigama. No nemoj se zadržati samo na glavnim obilježjima navedenih savjeta. Pokušaj na temelju tih primjera razumjeti osnovni princip koji će ti pomoći da izvučeš i druge pouke iz tih 12 knjiga. Na kraju ovog poglavlja navedeni su neki biblijski reci koji će ti u tome pomoći.

3, 4. (a) Kako mnogi danas pokušavaju riješiti svoje bračne probleme? (b) Koji su loš stav prema braku imali Židovi u Malahijino vrijeme?

³ Logično je da prvo obratimo pažnju na odnos između muža i žene. Tek odnedavna ljudi su počeli smatrati da je razvod jednostavno rješenje bračnih problema. U prošlosti bračni parovi u pravilu nisu mogli lako dobiti razvod. Tako je, naprimjer, u 19. stoljeću u Engleskoj razvod morao odobriti parlament. Cilj takvih mjera bio je zaštititi obitelj od raspada. No danas je situacija sasvim drugačija. Encyclopædia Britannica kaže: “Stopa razvoda u mnogim je zemljama izrazito porasla nakon Drugog svjetskog rata. (...) Stav prema razvodu drastično se promijenio (...) i danas prevladava opći trend prihvaćanja razvoda.” Razvod je postao društveni fenomen čak i u zemljama poput Koreje, u kojoj se sve do prije desetak godina s neodobravanjem gledalo na raskidanje bračne zajednice. Danas ljudi u mnogim zemljama smatraju da je razvod prihvatljivo rješenje za supružnike koji žive u nesretnom braku.

⁴ U Malahijino vrijeme, u petom stoljeću pr. n. e., među Židovima su razvodi bili učestali. Stoga im je Malahija rekao: “Jehova svjedoči između tebe i žene mladosti tvoje, kojoj činiš nevjeru.” Zato što su muževi bili nevjerni svojim ženama, Jehovin je žrtvenik bio prekriven suzama prevarenih žena, “plačem i uzdisajima”. A pokvareni su svećenici zatvarali oči pred takvim okrutnim postupanjem (Malahija 2:13, 14).

 5. (a) Kako Jehova gleda na razvod? (b) Zašto je tako ozbiljna stvar iznevjeriti svog bračnog druga?

⁵ Kako je Jehova gledao na loš stav prema braku koji je prevladavao u Malahijino vrijeme? Malahija je napisao: “‘Ja mrzim razvod’, kaže Jehova, Bog Izraelov.” Zatim je izjavio da se Jehova ‘ne mijenja’ (Malahija 2:16; 3:6). Shvaćaš li što to znači? Bog je već ranije pokazao da ne odobrava razvod (1. Mojsijeva 2:18, 24). Isto je mišljenje imao u Malahijino vrijeme, a ima ga i danas. Neki ljudi žele razvrgnuti brak jednostavno zato što nisu zadovoljni svojim bračnim drugom. Možda ih njihovo varljivo srce navodi da ostave svog bračnog druga, ali Jehovi ništa ne može promaknuti (Jeremija 17:9, 10). On vidi svaku prijevaru ili podmuklu spletku kojom se neki koriste kako bi dobili razvod, bez obzira na to koliko pokušavali opravdati svoje postupke. Da, “sve [je] golo i otkriveno očima onoga kojemu moramo položiti račun” (Hebrejima 4:13).

 6. (a) Kako ti može pomoći ako na razvod gledaš kao Jehova? (b) Što je Isus ustvari želio naglasiti u vezi s razvodom?

⁶ Možda tvoj brak nije u krizi i ne razmišljaš o razvodu, ali bi ipak trebao imati na umu kako Jehova gleda na raskidanje bračne zajednice. Nitko nije savršen, pa se može očekivati da će se u braku pojaviti problemi i neslaganja. No hoćeš li tada razmišljati o razvodu kao o jednom od mogućih, jednostavnih rješenja? Hoćeš li tijekom žučne rasprave s bračnim drugom spomenuti i razvod kao jedan od mogućih izlaza? Mnogi to učine, no Božje gledište o braku pokazuje da se ljudi trebaju više truditi kako bi riješili bračne probleme. Istina, Isus Krist je rekao da postoji jedan opravdani razlog za razvod, a to je blud, odnosno svaki oblik spolnog odnosa izvan bračne zajednice. No što je Isus ustvari želio naglasiti? On je rekao svojim slušateljima: “Što je Bog združio, neka čovjek ne rastavlja!” Dakle, Isus je podupirao Jehovina nepromjenjiva moralna mjerila o kojima je otprilike 450 godina prije toga govorio Malahija (Matej 19:3-9).

 7. Kako možeš ojačati bračnu vezu, prema savjetu iz knjige proroka Malahije?

⁷ Kako onda kršćanski supružnici mogu bračnu vezu održati čvrstom? Malahija je u vezi s tim dao važan savjet: “Čuvajte duh svoj i ne činite nevjeru!” (Malahija 2:16). To znači da trebamo držati pod kontrolom snažne želje koje se javljaju u nama. Ako ‘čuvamo svoj duh’, nećemo podleći kušnji da posvećujemo nedoličnu pažnju osobi koja nije naš bračni drug (Matej 5:28). Što, naprimjer, ako uživamo kad nam osobe suprotnog spola poklanjaju pažnju ili kad nam laskaju? To bi značilo da nam je popustila budnost. Dakle, jedna od najvažnijih pouka koje možemo izvući iz knjiga dvanaestorice proroka, a koja će nam pomoći da ojačamo bračnu vezu glasi: ‘čuvajmo svoj duh!’

8, 9. Zašto se u Bibliji spominju Hošea i Gomera?

⁸ Ti sigurno želiš da tvoj brak bude sretan. Ipak, nitko nije pošteđen bračnih problema. Kako možeš uspješno izaći na kraj s njima, posebno ako smatraš da je za većinu problema odgovoran tvoj bračni drug? Prisjeti se Hošeinog slučaja, o kojem smo govorili u 2. i 4. poglavlju ove knjige. Njegova je žena Gomera postala bludnica i ‘trčala je za svojim ljubavnicima’. No kasnije su je oni zaboravili, pa je osiromašila i bila prodana u roblje. Hošea je otkupio Gomeru, a Jehova je od njega tražio da joj ponovno iskaže ljubav. Zašto je to tražio od njega? Zato da bi se na slikovit način prikazao odnos između Jehove i Izraela. Jehova je bio “muž”, a njegov mu je narod pripadao poput žene (Hošea 1:2-9; 2:5-7; 3:1-5; Jeremija 3:14; Izaija 62:4, 5).

⁹ Izraelci su još od najranije povijesti vrijeđali Jehovine osjećaje jer su štovali druge bogove (2. Mojsijeva 32:7-10; Suci 8:33; 10:6; Psalam 78:40, 41; Izaija 63:10). Sjeverno desetplemensko kraljevstvo posebno je zavrijedilo osudu zbog štovanja teleta (1. Kraljevima 12:28-30). Osim toga, Izraelci se nisu oslanjali na svog muža, Jehovu, nego su tražili političke saveznike, što je Jehova smatrao preljubom. Jedno su vrijeme, poput uspaljene zebre, išli za Asirijom (Hošea 8:9). Kako bi se ti osjećao da se tvoj bračni drug tako ponaša?

10, 11. Kako možeš oponašati Jehovu kad tvoj bračni drug učini nešto loše?

¹⁰ U Hošeino je vrijeme već bilo prošlo 700 godina otkako su Izraelci sklopili savez s Jehovom. No Bog je bio spreman oprostiti im grijehe ako mu se vrate. Smatra se da je Hošea počeo proricati prije 803. pr. n. e. Dakle, Jehova je bio strpljiv s Izraelom još otprilike 60 godina, a s Judom gotovo 200 godina. Jehova je Hošeinu obiteljsku situaciju koristio kao primjer i još je uvijek pozivao svoj saveznički narod da se pokaje. Premda je imao opravdane razloge za raskid svoje bračne zajednice s Izraelom, slao je svoje proroke kako bi pomogli njegovoj simboličnoj ženi da mu se vrati, makar to bilo njemu na štetu (Hošea 14:1, 2; Amos 2:11).

¹¹ Hoćeš li reagirati poput Jehove kad tvoj bračni drug učini nešto loše? Hoćeš li se potruditi da obnoviš odnose kakvi su vladali prije nego što je nastao taj problem? (Kološanima 3:12, 13). Da bi se to moglo učiniti, potrebna je poniznost. Jehova je svojim postupanjem prema Izraelcima dao divan primjer poniznosti (Psalam 18:35; 113:5-8). Bog je ‘ljubazno govorio s Izraelcima’, čak ih je molio da mu se vrate. Zar onda mi, nesavršeni ljudi, nemamo još više razloga ljubazno razgovarati sa svojim bračnim drugom te nastojati riješiti probleme i prijeći preko pogrešaka? Zanimljivo je da su Jehovina nastojanja donekle urodila plodom. Dok se nalazio u “pustinji”, u izgnanstvu u Babilonu, ostatak naroda u svom se srcu odazvao na Jehovin poziv i kasnije se vratio u svoju domovinu, a njega je zvao: “Mužu moj!” (Hošea 2:14-16).a

12. Kako tvom braku može koristiti ako razmišljaš o tome kako se Jehova ponašao prema svojoj simboličnoj ženi?

¹² Ako se pojavi ozbiljan problem, tvoja iskrena nastojanja da obnoviš narušene odnose sa svojim bračnim drugom mogla bi donijeti dobre rezultate. Bog je bio spreman oprostiti čak i težak grijeh, duhovni blud, koji je počinila njegova simbolična žena. Većina bračnih problema među pravim kršćanima nije tako ozbiljna. Mnogi problemi započinju grubim ili uvredljivim riječima. Stoga, ako te bračni drug povrijedio oštrim riječima, razmisli o tome što je sve proživio Hošea, pa i sam Jehova (Mudre izreke 12:18). Možda će ti to pomoći da mu oprostiš uvredu.

13. Što možemo naučiti iz činjenice da je Jehova zahtijevao od svog tvrdoglavog naroda da se pokaje?

¹³ Na ovaj se povijesni izvještaj može gledati još iz jednog kuta. Je li Bog želio obnoviti odnos sa svojim narodom dok je narod još činio blud? Bog je rekao Hošei o tom preljubničkom narodu: “Neka odbaci blud svoj od sebe i preljubništva što su među dojkama njezinim” (Hošea 2:2). Narod se trebao pokajati i ‘donijeti plod koji dolikuje pokajanju’ (Matej 3:8). Imajući to na umu, razmišljaj o svojim nedostacima, a ne o nedostacima svog bračnog druga. Ako si povrijedio bračnog druga, zašto se ne bi potrudio obnoviti svoj odnos s njim tako da mu se iskreno ispričaš i promijeniš svoje ponašanje? Za svoj bi trud mogao biti nagrađen oproštenjem.

14, 15. (a) Zašto trebaš, prema riječima iz Malahije 4:1, ozbiljno shvatiti odgovornost da poučavaš svoju djecu? (b) Kako možeš pomoći djeci da upoznaju Jehovu?

¹⁴ Iz Jehovinog načina postupanja s Izraelcima, koji su opisala dvanaestorica proroka, možemo još nešto naučiti o obiteljskom životu. U njihovim se knjigama nalaze savjeti o tome kako možeš pomoći svojoj djeci. Odgojiti djecu u današnje doba nije nimalo lak zadatak. Stoga roditelji moraju ozbiljno shvatiti svoju odgovornost. U knjizi proroka Malahije čitamo o Božjem narodu: “‘Proždrijet će ih dan koji dolazi’, kaže Jehova nad vojskama, ‘i neće im ostaviti ni korijena ni grane’” (Malahija 4:1). U taj će se dan s malom djecom (granama) pravedno postupati, ovisno o tome kako Jehova procijeni njihove roditelje (korijen), koji su odgovorni za malu djecu (Izaija 37:31). Način života roditelja može odlučivati o budućnosti njihove djece, bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu (Hošea 13:16). Ako vi (korijen) nemate dobar odnos s Jehovom, što bi se moglo dogoditi s vašom djecom (granama) u dan njegova gnjeva? (Sefanija 1:14-18; Efežanima 6:4; Filipljanima 2:12). S druge strane, ako nastojite biti vjerni Bogu i steći njegovo odobravanje, to može koristiti vašoj djeci (1. Korinćanima 7:14).

¹⁵ Apostol Pavao citirao je Joelovo proročanstvo koje govori da je potrebno prizivati Jehovino ime, a zatim je napisao: “Kako će prizvati onoga u kojega nisu povjerovali? A kako će povjerovati u onoga za kojega nisu čuli?” (Rimljanima 10:14-17; Joel 2:32). Premda je Pavao govorio o našoj službi propovijedanja, ovo se načelo može primijeniti i na poučavanje djece. Kako će djeca povjerovati u Jehovu ako ne znaju ništa o njemu? Odvajaš li svaki dan dovoljno vremena kako bi poučavao svoju djecu o Jehovinoj dobroti, usađujući tako u njih duboku ljubav prema njemu i njegovim zapovijedima? Djeca će vrlo vjerojatno dobro duhovno napredovati ako u svom domu stalno slušaju o Jehovi (5. Mojsijeva 6:7-9).

16. Kako možeš, u skladu s Mihejem 6:3-5, oponašati Jehovu kad ukoravaš djecu?

¹⁶ Dok su djeca vrlo mala, obično nije problem voditi ih na kršćanske sastanke. No kako rastu tako počinju postupati po svojoj volji. Što učiniti ako su djeca ponekad buntovna? To možeš saznati iz knjiga dvanaestorice proroka, analizirajući Jehovin način postupanja s Izraelom i Judom (Zaharija 7:11, 12). Zapazi, naprimjer, kojim su tonom bile izrečene riječi zapisane u Miheju 6:3-5. Izraelci su činili grijeh, no Bog im se unatoč tome obraćao riječima “narode moj”. Preklinjao je svoj narod: “Molim te, sjeti se!” Nije ih oštro optuživao, nego je pokušao doprijeti do njihovog srca. Možeš li oponašati Jehovu čak i onda kad ukoravaš svoju djecu? Bez obzira na to koliko su pogriješila, ponašaj se prema njima kao prema članovima obitelji i nemoj im se obraćati ponižavajućim riječima. Umjesto da ih osuđuješ, uputi im blagu molbu. Postavljaj im pitanja da saznaš što misle. Pokušaj doprijeti do njihovog srca kako bi ti otvoreno rekla što doista osjećaju (Mudre izreke 20:5).

17, 18. (a) Iz kojeg bi razloga trebao ukoravati djecu? (b) Što možeš učiniti da tebe i tvoju djecu uvijek povezuje ljubav?

¹⁷ Zašto ukoravaš svoju djecu? Neki roditelji to čine zato što ne žele ugroziti dobro ime svoje obitelji. Jehova je otkrio zašto on ukorava ljude, rekavši: “Ja sam Efrajima učio hodati, na ruke ih svoje uzimao (...). Privlačio sam ih užima čovjeka zemaljskog, konopcima ljubavi” (Hošea 11:3, 4). Hošea je odnos Jehove i Izraela usporedio s odnosom oca i sina. Možeš li zamisliti roditelja kako pomoću konopa s puno ljubavi pomaže svom djetetu koje je još nesigurno na nogama da napravi prve korake? Konop će zadržati dijete da ne padne i voditi ga ako krene u krivom smjeru (Jeremija 31:1-3).

¹⁸ Hoćeš li oponašati ljubav kakvu je Bog iskazao Izraelcima? Premda su se stalno bunili protiv njega, on nije olako puštao taj konop ljubavi. Može se dogoditi da tvoja djeca ponekad zastrane i pogriješe u nekim manjim stvarima, ali ti se i dalje trudi da tebe i tvoje dijete povezuje ljubav. No pritom imaj na umu da Jehova nije bio pristran prema svom narodu i da je opažao njegove grijehe. Otvoreno je razotkrivao i rješavao probleme, s ljubavlju je ukoravao svoj narod i potom odvajao vrijeme kako bi mu pružio potrebnu pomoć. Ako primijetiš da se tvoj sin ili kći polako udaljavaju od puta istine, nemoj to ignorirati. Nastoj dijete privući natrag, kao da u rukama držiš konop, i s ljubavlju mu pruži pomoć u tom teškom razdoblju. Posveti se svom problematičnom djetetu. Da, izuzetno je važno posvetiti se svojoj djeci!

19. Zašto nikada ne bi smio gubiti nadu da će se tvoja djeca popraviti?

¹⁹ Hošea je prorekao da će ostatak vjernih Izraelaca prihvatiti ukor, rekavši: ‘Sinovi Izraelovi vratit će se i tražiti Jehovu, Boga svojega, i Davida, kralja svojega, i dršćući će doći k Jehovi i k dobroti njegovoj u posljednjim danima’ (Hošea 3:5). Dakle, Božji je ukor djelovao na ostatak njegovog naroda. Uvijek se nadaj da će ukor djelovati i na tvoju djecu. Nastoj se usredotočiti na njihove dobre osobine. Kad s njima razgovaraš, budi ljubazan, ali istovremeno se čvrsto drži biblijskih načela. Čak i ako neposlušno dijete možda sada ne reagira pozitivno na ukor, nikad se ne zna kad bi moglo shvatiti svoju pogrešku.

20. Na koje pitanje mladi mogu naći odgovor u knjigama dvanaestorice proroka?

²⁰ Što vi mladi možete naučiti iz knjiga dvanaestorice proroka? Prva poslanica Korinćanima 15. poglavlje 33. redak vjerojatno je jedan od biblijskih redaka koji tvoji roditelji najčešće spominju kad s tobom razgovaraju o lošem društvu. Stoga se možda neki od vas pitaju je li doista tako opasno biti prijatelj s onima koji ne obožavaju Jehovu. Odgovor na to pitanje možeš pronaći u tih 12 knjiga.

21-23. (a) Što mladi mogu naučiti iz postupaka Edomaca? (b) Tko su tvoji istinski prijatelji?

²¹ Premda su knjige dvanaestorice proroka uglavnom bile upućene Božjem narodu, prorok Obadija obraćao se Edomcima, za koje se kaže da su bili ‘braća’ Izraelcimab (5. Mojsijeva 2:4). Za razliku od većine drugih knjiga dvanaestorice proroka, Obadija se obraćao Edomcima u drugom licu jednine. Prisjetimo se sada tih Edomaca. Godine 607. pr. n. e. Jeruzalem je bio pod opsadom. Premda su bili u krvnom srodstvu s Jakovom, Edomci su se udružili s Babiloncima. “Ogolite ga! Ogolite ga!” podrugljivo su dovikivali (Psalam 137:7; Obadija 10, 12). Željeli su preuzeti vlast u Judi. Čak su i jeli s Babiloncima, a to je na Bliskom istoku značilo da su dvije strane sklopile savez.

²² Zapazi što je Obadija prorekao za Edomce: “Tvoji saveznici [Babilonci] — svi su te prevarili. Ljudi s kojima si bio u miru svladali su te. Oni koji su jeli s tobom rasprostrijet će mrežu pod tobom kao pod onim u koga nema razbora” (Obadija 7). Što se zapravo dogodilo s Edomcima, koji su izdali svog brata Jakova i udružili se s Babiloncima? Na koncu su ih Babilonci na čelu s Nabonidom istrijebili. Do Malahijina je vremena Bog pretvorio edomske gore u pustoš, a Edomovo nasljedstvo u obitavalište šakala (Malahija 1:3).

²³ Razmisli sada o svojim “prijateljima” koji ne obožavaju Jehovu. Zar nisi primijetio da “saveznici”, odnosno mladići i djevojke koje veže prijateljstvo, često znaju iznevjeriti jedni druge i ‘rasprostrti mrežu’ pod svojim “prijateljima”? I što kažu ako se otkrije prijevara? Možda smatraju da su prijatelji koje su prevarili naivni te da nisu dovoljno oštroumni kako bi prozreli lukavost druge osobe. Slično su postupili Babilonci prema svojim saveznicima Edomcima. Misliš li da će se takvi “prijatelji” uistinu zanimati i brinuti za tebe kad se nađeš u problemima? (Obadija 13-16). S druge strane, razmisli o Jehovi i o njegovom narodu. Jehova je uvijek spreman pomoći. On će ti pružiti podršku kad budeš prolazio kroz teška životna razdoblja. I pripadnici njegovog naroda ‘pravi su prijatelji koji ljube u svako doba’, poput vjernog ‘brata u nevolji’ (Mudre izreke 17:17).

24, 25. Što nam treba biti najvažnije u životu?

²⁴ Obiteljske su veze doista važne i vrijedi uložiti svaki trud da bismo ih jačali. Iz knjiga dvanaestorice proroka možemo izvući brojne pouke o tome. Bilo bi dobro da razmotriš te biblijske knjige služeći se metodom koju smo ovdje koristili. Tako ćeš moći još više naučiti o tome kako poboljšati svoj obiteljski život. No je li sretan obiteljski život nešto najvažnije današnjim slugama pravoga Boga?

²⁵ Zanimljivo je što je Joel prorekao u vezi s dolaskom Jehovinog dana: “Okupite narod! Posvetite zajednicu! (...) Neka mladoženja izađe iz odaje svoje i nevjesta iz odaje svoje svadbene!” (Joel 2:15, 16). Dakle, svi su članovi obitelji trebali prisustvovati svetoj službi Jehovi. Trebali su to učiniti svi bez iznimke, čak i oni koji su se tek vjenčali, premda je za njih razumljivo da su htjeli biti sami. Prema tome, ništa ne bi smjelo biti važnije od naših skupova na kojima slavimo Boga. Budući da se Jehovin dan brzo približava, najvažnija stvar u životu trebao bi nam biti naš dobar odnos s Jehovom. U posljednjem dijelu ove knjige razmatrat ćemo što trebamo radosno činiti u današnje vrijeme.