Mir i sigurnost širom svijeta, pouzdana nada

 1, 2. Koji će u Bibliji prorečeni uvjeti učiniti ovu planetu ugodnim mjestom za život?

KAD bi posvuda prevladavali doista miroljubivi, sigurni vjet, ova planeta bi bila veoma ugodno i zanimljivo mjesto za život. Premda je do toga još daleko, Biblija ipak proriče da će Zemlja postati divan dom u kojem će ljudska obitelj uživati život u potpunosti.

² Što to Biblija obećava? Kako možemo biti sigurni da će se to ispuniti?

 3, 4. a) Što učimo iz pouzdanosti temeljnih zakona koji vladaju svemirom? b) Tko je Stvoritelj tih zakona i kakav dobar razlog imamo da se u njega pouzdamo?

³ Svemirom vladaju određeni temeljni zakoni. Mnoge od njih uzimamo zdravo za gotovo. Izlazak i zalazak sunca, mjesečeve mjene i izmjene godišnjih doba zbivaju se na način koji doprinosi stabilnosti ljudskog življenja. Ljudi godinama unaprijed prave kalendare i planove djelatnosti. Oni znaju da su kretanja sunca, mjeseca i planeta pouzdana. Što iz toga možemo naučiti?

⁴ Onaj tko je postavio te zakone u potpunosti je pouzdan. Možemo se osloniti na ono što on govori i čini. Upravo u njegovo ime, u ime Stvoritelja neba i Zemlje, Biblija obećava jedan pravedni novi sustav stvari (Izaija 45:18, 19). Mi se u svom svakodnevnom životu obično oslanjamo u određenoj mjeri na druge ljude — one koji donose hranu na tržnicu, one koji raznose poštu, te na bliske prijatelje. Nije li, stoga, razumno da se mnogo, mnogo više pouzdamo u Boga i u sigurno ispunjenje njegovih obećanja? (Izaija 55:10, 11).

 5. Na koji način nam jača vjeru to što su Božja obećanja oslobođena bilo kakvih sebičnih poticaja?

⁵ Iako su obećanja ljudi često nepouzdana, Božja obećanja su potpuno pouzdana i služe na našu, a ne njegovu korist. Premda Bog ne treba ništa od nas, on nalazi radost u onima koji imaju vjeru u njega zato što ga ljube i ljube njegove pravedne puteve (Psalam 50:10-12, 14).

 6. Kakvu nam Biblija pomaže postići vjeru?

⁶ Biblija se također poziva na naš razum. Ona ne zahtijeva slijepo vjerovanje ili lakovjernost. Ona, zapravo, pravu vjeru definira kao “zajamčeno očekivanje stvari kojima se nadamo, jasno dokazivanje stvarnosti, iako ih ne vidimo” (Jevrejima 11:1, NS). U Bibliji nam Bog pruža zdrav temelj za vjerovanje. Dok rastemo u spoznaji Božje Riječi i vidimo kako njena istina djeluje u našem životu kao i ispunjenju njenih proročanstava, taj temelj postaje sve jasnijim i očitijim (Psalam 34:8-10).

 7. Dok razmatramo biblijska obećanja o budućim blagoslovima, što ne bismo trebali misliti?

⁷ Biblija u budućnosti obećava takve blagoslove kakve se ljudi ne mogu nikada usuditi ponuditi. Ipak, ta obećanja ne zahtijevaju od nas da vjerujemo u ono što je protivno svakom ljudskom iskustvu. Isto tako, ta obećanja nisu u suprotnosti s normalnim ljudskim željama. Razmotri neke od tih velikih blagoslova i uvjeri se u njihovu istinitost.

 8, 9. a) Koju predodžbu u našim mislima treba podbuđivati riječ “raj”? b) Je li takvo što ikad postojalo na Zemlji? c) Što pokazuje da Bog ima namjeru da Raj obuhvati čitavu Zemlju?

⁸ U starim jezicima riječ “raj” glasila je pardesʹ (hebrejski), pairidaeʹza (perzijski) i paraʹdeisos (grčki), a služila je opisivanju stvari koje su tada stvarno postojale na Zemlji. Sve ove riječi posreduju temeljnu predodžbu o divnom parku ili parku sličnom vrtu. Kao u staro vrijeme, tako i danas ima mnogo takvih mjesta, a neka od njih su čak veliki parkovi. A čovjek prirodno čezne za njihovom ljepotom. Biblija obećava da će doći dan kad će čitava planeta biti takav jedan parku sličan vrt, odnosno raj!

⁹ Kad je Bog stvorio prvi ljudski par, smjestio ih je u vrt po imenu Eden, što znači “Raj miline”. Ali, raj nije trebao ostati ograničen samo na to mjesto. Bog im je rekao: “Plodite se i množite se, napunite zemlju i sebi je podvrgnite” (1. Mojsijeva 1:28; 2:8, 9). To bi uključivalo širenje granica raja sve do krajeva Zemlje, a taj božanski naum nije ukinut time što su Adam i Eva pošli putem neposlušnosti. Sam Isus Krist je pokazao pouzdanje u ostvarenje tog nauma kad je obećao čovjeku koji je umro do njega da će imati mogućnost živjeti u takvom zemaljskom raju (Luka 23:39-43). Na koji način će se to ostvariti?

10. Prema Otkrivenju 11:18, koje će prepreke Raju Bog prema svom obećanju otkloniti?

¹⁰ U nadolazećoj “velikoj nevolji” će Bog ukloniti sve prepreke koje stoje na putu uspostavljanja zemaljskog Raja time što će ‘upropastiti one koji zemlju upropaštavaju’ (Otkrivenje 11:18, NS). Bog će, dakle, učiniti ono što ljudske vladavine nikad ne bi mogle učiniti. On će odstraniti sve one koji sebično zagađuju Zemlju da bi zadovoljili pohlepu za komercijalnim dobitkom, sve one koji vode razorne ratove i sve koji zloupotrebljavaju Zemlju jer nemaju poštovanja prema tim obilnim darovima koje nam je udijelio Bog.

11. a) Koja povjesna činjenica pokazuje da obnova Raja na Zemlji nije u suprotnosti s ljudskim iskustvom? b) Kako to jača našu vjeru obzirom na buduće blagoslove?

¹¹ Čitava će Zemlja tada procvasti ljepotom. Zrak, voda i zemlja odisat će tada svježinom i čistoćom. Obnova Raja nije nešto što se ne može vjerovati, niti je u suprotnosti s ljudskim iskustvom. Prije mnogo stoljeća, kad je nacija Izrael puštena iz babilonskog zatočeništva, Jehova Bog ih je vratio u njihovu zemlju koja je sada bila opustošena. Međutim, zbog Božjeg blagoslova koji je stajao na njima i njihovom poslu, ta je zemlja uskoro postala tako lijepa, da su okolni narodi mogli uzviknuti: ‘Postala je poput Edenskog vrta!’ Isto tako, postala je vrlo plodna, čime je uklonjena prijetnja gladi (Ezekijel 36:29, 30, 35; Izaija 35:1, 2; 55:13). Time je u malom pokazano što će Bog učiniti na cijeloj zemaljskoj kugli onda kad ispuni svoja obećanja. Svi koji se nađu vrijednima da tada žive uživat će u radostima života koje će im Bog pružiti u Raju (Psalam 67:6, 7; Izaija 25:6).

12. Koji ekonomski i radni uvjeti trebaju biti uklonjeni da bi se zaista uživalo život?

¹² Širom svijeta ima mnogo siromaštva i sve je sputano okovima nacionalnih ekonomskih sistema. Ne bi se moglo stvarno uživati u Raju kad bi milijuni ljudi odlazili na posao i radili samo za goli opstanak ili obavljali takav monotoni posao koji čovjeka pretvara u kotačić jedne velike mašinerije.

13-15. a) Gdje nalazimo povjesni primjer koji nam pokazuje kakva je Božja volja s čovjekom u tom pogledu? b) Kako je takav način doprinio sigurnosti i životnoj radosti svakog pojedinca i obitelji?

¹³ U tom pogledu se Božja volja za čovjeka vidi u načinu na koji je on upravljao tim stvarima u starom Izraelu. Tamo je svaka obitelj dobila zemlju u nasljeđe (Suci 2:6). Premda je ona mogla biti prodana, a i pojedinci su se mogli prodavati u ropstvo ukoliko su upali u dug, Jehova je ipak učinio pripreme da bi spriječio stvaranje velikih posjeda ili predugo držanje ljudi u ropstvu. Na koji način?

¹⁴ On je to učinio na taj način što je u Zakon kojeg je dao svom narodu unio određene ekonomske propise. Sedma godina ropstva bila je ‘godina oslobađanja’, kad je svaki Izraelac koji je bio u ropstvu morao biti oslobođen. Isto tako, svaka pedeseta godina bila je “oprosna godina” za cijelu naciju, godina u kojoj je trebalo “oglasiti slobodu” svim stanovnicima (5. Mojsijeva 15:1-9; 3. Mojsijeva 25:10). Tada je svako nasljedno dobro koje je prodano vraćeno svom prvobitnom vlasniku. Svi koji su bili u ropstvu bili su oslobođeni, čak i ako sedam godina još nije isteklo. To je bilo radosno vrijeme ponovnog sjedinjenja sretnih obitelji i novi početak gospodarstvenog života. Na taj način zemlja nije mogla biti prodana za sva vremena. Njena prodaja je, dakle, značila samo zakup koji je trajao najkasnije do “oprosne godine” (3. Mojsijeva 25:8-24).

¹⁵ Sve je to doprinijelo ekonomskoj stabilnosti nacije, kao i sigurnosti i miru svake obitelji. Dok je poštivala te zakone, nacija je bila sačuvana od toga da upadne u žalosno stanje kakvo na primjer vidimo danas u mnogim zemljama u kojima jedno uz drugo stoje ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo. Dobrobit pojedinaca ojačala je naciju, jer nitko nije bio u potisnutom položaju uslijed loših ekonomskih uvjeta. Biblija ovako govori o vremenu kad je kraljevao Salamun: “Nadalje su Juda i Izrael prebivali u sigurnosti, svatko pod svojom lozom i svojom smokvom” (1. Carevima 4:25, NS). Danas mnogi ne mogu iskoristiti svoj talent i svoja htijenja jer su ograničeni unutar ekonomskog sistema koji ih prisiljava da služe željama nekolicine ili čak jednoga. Pod Božjom upravom se marljivoj osobi pomagalo da svojim sposobnostima doprinese blagostanju i dobrobiti svih. To nam daje naznaku o tome kakav će osjećaj osobne vrijednosti i dostojanstva imati oni koji budu živjeli u Božjem novom sustavu stvari.

16. Što će Božje Kraljevstvo omogućiti svojim podanicima obzirom na životne uvjete i ekonomsko stanje?

¹⁶ Proročanstvo iz Miheja 4:3, 4, NS, imat će širom svijeta divno ispunjenje. Miroljubive osobe koje će živjeti pod Božjom pravednom vladavinom “sjedjet će svaki pod svojom lozom i svojom smokvom i neće biti nikoga da ih plaši, jer su usta Jehove nad vojskama to izrekla”. Nitko od podanika Božjeg Kraljevstva neće živjeti u bijednim prigradskim četvrtima ili prenatrpanim stanovima. Imat će svoju zemlju i svoju kuću (Izaija 65:21, 22). Kralj Isus Krist je već davno obećao da će ‘krotki naslijediti zemlju’, a on ima ‘svu vlast na nebu i na Zemlji’ i sigurno je da će se pobrinuti da tako i bude (Matej 5:5; 28:18).

17-19. a) Što pokazuje da su dobro zdravlje i dug život prirodne ljudske želje? b) Na koji način vijek trajanja nekog drveća čini čudnim tako kratki vijek čovjeka? c) Što u vezi ljudskog mozga pokazuje da je razumno vjerovati da je čovjek stvoren da živi vječno?

¹⁷ Ništa od ovoga, međutim, ne bi moglo život učiniti istinski mirnim i sigurnim ukoliko bi još uvijek postojale bolesti, starost i smrt. Da li je nerazumno ili suprotno ljudskom iskustvu nadati se oslobođenju od ovih žalosnih stvari? Sigurno nije u suprotnosti s ljudskom prirodom da to želi, jer su mnogi cijeli život i nebrojene sume novaca potrošili na to da postignu takvo oslobođenje.

¹⁸ Prema tome, nadati se trajnom zdravlju i životu nije ni u kom slučaju nerazumno. Nerazumno je zapravo ovo: Kad dostignu godine u kojima imaju dovoljno znanja, iskustva i sposobnosti da mogu obavljati korisne stvari, upravo tada ljudi počinju stariti da bi na kraju umrli. S druge strane, postoji drveće koje živi tisućama godina! Zašto bi čovjek, koji je stvoren na Božju priliku, živio samo djelić vremena koje u životu provede jedna nerazumna biljka? Zar ne bi bilo razumno da on živi daleko, daleko duže?

¹⁹ Za one koji proučavaju starenje, taj proces je još uvijek velika tajna. Isto tako začuđuje činjenica da je ljudski mozak tako stvoren da je u mogućnosti prihvatiti praktički neograničen broj informacija. Kao što je rekao jedan znanstvenik, mozak je “savršeno sposoban da prihvati svaku količinu naučenog i upamćenog koju čovjek u njega unese — i milijardu puta više od te količine”.⁵⁵ To znači da je mozak sposoban prihvatiti ne samo ono što u njega možemo unijeti u svom životnom vijeku od 70 ili 80 godina, nego i tisuću milijuna puta više! Nije čudno da čovjek ima takvu žeđ za znanjem, takvu želju da nešto nauči. Međutim, sprečava ga kratkoća života. Da li ima ikakvog smisla u tome što mozak posjeduje tako začuđujuću sposobnost, a koristi se samo neznatni djelić njegovih mogućnosti? Nije li daleko razumnije zaključiti, kako to i Biblija kaže, da je Jehova stvorio čovjeka tako da živi zauvijek na Zemlji i dao mu mozak koji divno odgovara toj namjeri?

20. Što kaže Biblija u vezi Božjeg obećanja za čovječanstvo obzirom na posljedice grijeha, uključujući i samu smrt?

²⁰ Biblija pokazuje da je čovjek u početku imao mogućnost živjeti zauvijek, ali je, pobunivši se, tu mogućnost izgubio: “Kroz jednog čovjeka (Adama) grijeh je ušao u svijet i kroz grijeh smrt, i tako je smrt prešla na sve ljude, jer su svi sagriješili” (Rimljanima 5:12, NS). Ali, Biblija sadrži i Božje obećanje da u obnovljenom Raju “smrti više neće biti, ni plača, ni vike, ni boli više neće biti” (Otkrivenje 21:3, 4, NS; usporedi 7:16, 17). Dakle, Božji naum sa čovječanstvom je vječni život oslobođen posljedica grijeha (Rimljanima 5:21; 6:23). Štoviše, Biblija obećava da će blagoslovi Božjeg novog sustava stvari biti ponuđeni milijardama ljudi koji su pomrli u prošlosti. Na koji način? Uskrsenjem koje će isprazniti sveopći grob čovječanstva. Isus je dao pouzdano proročanstvo: “Dolazi čas kad će svi oni koji su u spomen-grobovima čuti njegov glas i izići” (Ivan 5:28, 29, NS).

21, 22. Zašto nije previše nadati se u potpunu obnovu zdravlja?

²¹ Medicinska znanost danas je u mogućnosti proizvesti “čudotvorne lijekove” i izvesti kirurške zahvate kakvi su izgledali nevjerojatnima prije samo nekoliko decenija. Bismo li trebali sumnjati u to da Onaj koji je stvorio ljude može izvršiti takve zahvate liječenja koji daleko više zapanjuju? Sigurno je da Stvoritelj ima sposobnost osobama pravednog srca dati savršeno zdravlje i čak obrnuti proces starenja. A on to može učiniti bez lijekova, kirurških zahvata ili umjetnih organa. Bog je pružio i dokaze o tome da nije pretjerano nadati se takvim blagoslovima.

²² Bog je svog sina dok je bio na Zemlji opunomoćio da vrši moćna djela izliječenja. Ta djela nam zasiguravaju da Bog može izliječiti svaku slabost, manjkavost ili bolest. Kad je jedan čovjek pun gube zamolio Isusa da ga izliječi, Isus je suosjećajno dodirnuo čovjeka i rekao: “Očisti se”. I kao što povijesni izvještaj kaže, “odmah je njegove gube nestalo” (Matej 8:2, 3, NS). Isus je ovakve stvari radio pred mnogim svjedocima, kao što izvještava povjesničar Matej: “Pristupili su mu mnogi koji su imali sa sobom hrome, sakate, slijepe, nijeme i mnoge druge, i on ih je liječio; i mnoštvo je bilo zadivljeno ... i slavili su Boga Izraelovog” (Matej 15:30, 31, NS). Pročitaj izvještaj iz Ivana 9:1-21 i vidjet ćeš kako je zbiljski i životan taj povijesni izvještaj o takvim izliječenjima. Mnogi svjedoci su posvjedočili o istinitosti tih događaja, uključujući i jednog liječnika po imenu Luka (Marko 7:32-37; Luka 5:12-14, 17-25; 6:6-11; Kološanima 4:14).

23, 24. Zbog čega nije nerazumno vjerovati da će pod Božjim Kraljevstvom mrtvi biti vraćeni u život?

²³ Iz istih razloga mi ne smijemo smatrati nevjerojatnim biblijsko obećanje da će “biti uskrsenje” mrtvih (Djela apostolska 24:15). Ljudima je moguće da pomoću filma ili video-trake čak godinama nakon smrti nekog čovjeka mogu slušati njegov glas i gledati ga kao da je živ. Zar onaj koji je stvorio čovjeka, koji točno pozna atomsku i molekularnu strukturu čovjeka, nije u stanju učiniti daleko više od toga? Kompjuteri koje je načinio čovjek mogu pohraniti i uskladiti doslovce milijarde podataka. Ali, Bog je stvorio svemir koji izaziva strahopoštovanje, s milijardama (tisućama milijuna) galaksija, a svaka galaksija sadrži milijarde zvijezda. To su, dakle, bilijuni, trilijuni i čak više zvijezda! Ipak, Psalam 147:4, NS kaže: “On izbraja zvijezde; sve ih zove po imenu”! Sigurno je da bi za Boga, koji ima tako ogromnu sposobnost pamćenja, bilo jednostavno upamtiti pojedinosti o osobnostima pojedinaca kako bi ih ponovo vratio u život (Job 14:13).

²⁴ Dakle, Jehova je pružio povjesničke dokaze da bi ojačao našu vjeru u takvu jednu divnu nadu. On je svom Sinu udijelio moć da u malome pokaže što će u jednom većem opsegu činiti tokom svoje pravedne vladavine nad Zemljom. Isus je pred očima promatrača uskrsnuo i određeni broj mrtvih osoba. Lazar, koga je uskrsnuo u blizini Jeruzalema, bio je čak mrtav već toliko dugo da mu se tijelo počelo raspadati. Sigurno je onda da nada u uskrsnuće ima zdravu osnovu (Luka 7:11-17; 8:40-42, 49-56; Ivan 11:38-44).

25, 26. Hoće li biti mjesta za sve kad uskrsnu mrtvi?

²⁵ Može li ova planeta biti ugodno mjesto za život tolikog broja ljudi kakav će biti nakon uskrsenja? Trebalo je proći 5 000 godina da bi stanovništvo, u ranim 1800-im godinama, dostiglo brojku od jedne milijarde. Danas ima oko pet milijardi stanovnika.

²⁶ Dakle, oni koji danas žive predstavljaju jedan znatan dio od ukupnog broja ljudi koji su ikad živjeli. Neki procjenjuju da je kroz ljudsku povijest ukupno živjelo oko 15 milijardi ljudi. Površina kopna na Zemlji iznosi više od 15 milijardi hektara. To znači da bi na svaku osobu došlo više od 1 hektara zemlje. Ne samo da bi na taj način bilo dovoljno mjesta za proizvodnju hrane, nego bi bilo mjesta i za šume, planine i druge živopisne predjele — i ne bi bilo prenapučenosti u Raju. Isto tako, Biblija pokazuje, da neće svi koji danas žive preživjeti i živjeti u tom novom sustavu stvari. Isus je zapravo rekao: “Širok je i prostran put koji vodi u uništenje, i mnogo ih je koji njime idu”. Također je dao do znanja da će, kad nastupi svjetsko uništenje, oni koji ne vrše Jehovinu volju “otići u vječno odrezanje” (Matej 7:13; 25:46, NS).

27. Može li Zemlja proizvesti dovoljno hrane za sve te ljude?

²⁷ No, može li Zemlja proizvesti dovoljno hrane za toliko ljudi? Znanstvenici tvrde da može, čak i pod sadašnjim uvjetima. Jedan izvještaj iz lista Toronto Star kaže: “Prema Organizaciji Ujedinjenih naroda za ishranu i poljoprivredu (FAO) već ima dovoljno žitarica na svijetu da bi se svi mogli nahraniti s 3 000 kalorija dnevno, što je ... oko 50 posto iznad gornje granice prihvatljivog minimuma”.⁵⁶ Što se tiče budućnosti, objašnjava se da bi čak i pod današnjim uvjetima moglo biti dovoljno hrane da zadovolji potrebe čak udvostručene sadašnje svjetske populacije. Isto tako, moramo imati na umu da će Jehova upravljati svoj narod tako da pravilno koristi Zemljine poljoprivredne mogućnosti, jer nam Psalam 72:16, NS zasigurava: “Bit će izobilje žita na zemlji; obilje će biti po vrhuncima gora”.

28. Zbog čega nema opasnosti da će Zemlja s vremenom postati prenapučena zato što će ljudi živjeti vječno?

²⁸ Moramo zapaziti kakva je Božja namjera koju je u početku izrekao prvom ljudskom paru. Rečeno im je da “napune zemlju i podvrgnu si je” i da prošire granice raja do najudaljenijih dijelova Zemlje (1. Mojsijeva 1:28). Jasno, to znači napuniti Zemlju do razumne granice, a ne prepuniti je, prenatrpati je ljudima. To bi još uvijek omogućavalo da se ta ‘podvrgnuta’ Zemlja učini sveopćim parkom po uzoru na prvobitni ljudski parku sličan dom. Dakle, ta božanska zapovijed ukazuje na to da će u određeno vrijeme i na način kakav je Bog odredio, porast stanovništva biti obuzdan.

29. Kakav utjecaj na osobnu sreću vrše odnosi s drugim ljudima?

²⁹ Međutim, čak i divna okolina, materijalno blagostanje, zanimljiv posao i dobro zdravlje ne bi bili garancija trajne sreće. Mnogi danas imaju sve to, a ipak su nesretni. Zbog čega? Zbog toga što su ljudi koji ih okružuju sebični, svadljivi, licemjerni ili puni mržnje. Trajna sreća u Božjem novom sustavu stvari proizići će u velikoj mjeri iz promjene u stanovištu ljudi širom svijeta. Njihova ljubav i poštovanje prema Bogu i njihova želja da provede ono što je on naumio, dovest će do duhovnog blagostanja. Bez toga materijalno blagostanje postaje nezadovoljavajuće i prazno.

30. Kako znamo da će oni koji će živjeti u Božjem novom sustavu stvari biti samo osobe koje će doprinijeti miru i sigurnosti drugih?

³⁰ Da, zaista je ugodno biti s ljudima koji su ljubazni, ponizni i prijateljski raspoloženi — ljudima koje doista možeš voljeti i u koje možeš imati povjerenja, te koji isto osjećaju prema tebi (Psalam 133:1; Priče Salamunove 15:17). Ljubav prema Bogu je ono što omogućuje istinsku ljubav prema bližnjemu, što će život u njegovom pravednom novom sustavu stvari učiniti toliko ugodnim. Svi oni koje će Bog nagraditi vječnim životom dokazat će svoju ljubav prema njemu i prema bližnjemu. S takvim susjedima, prijateljima i suradnicima, moći ćeš uživati u pravom miru, sigurnosti i trajnoj sreći (1. Ivanova 4:7, 8, 20, 21).

31. Ako uistinu želimo živjeti u Božjem novom sustavu stvari, što moramo sada činiti?

³¹ Pred tobom zaista stoje veličanstveni izgledi! Mudro bi bilo, dakle, utvrditi što je potrebno da bi se to postiglo. Sada je vrijeme da svoj život dovedeš u sklad s Božjim zahtjevima, sa zahtjevima koje Bog postavlja pred one koji će biti pošteđeni u nadolazećoj “velikoj nevolji” (2. Petrova 3:11-13).