“Bdijte”

 1. Kakav je stav dugogodišnjih Jehovinih slugu s obzirom na to da su mnogo godina proveli u predanoj službi? Navedi primjer.

MNOGI dugogodišnji Jehovini sluge upoznali su istinu još dok su bili mladići i djevojke. Poput trgovca koji je pronašao biser velike vrijednosti i prodao sve što je imao da bi ga kupio, ti su se revni istraživači Biblije odrekli sebe i predali svoj život Jehovi (Matej 13:45, 46; Marko 8:34). Kakav je njihov stav s obzirom na to da su ispunjenje Božjih nauma sa Zemljom morali čekati dulje nego što su to možda očekivali? Oni ne žale zbog toga! Umjesto toga, oni dijele mišljenje brata A. H. Macmillana koji je nakon gotovo 60 godina predane službe Bogu rekao: “Moja odlučnost da nastavim vjerno služiti sada je jača nego ikad prije. To je moj život učinilo vrijednim življenja. Još uvijek mi pomaže da gledam u budućnost bez straha.”

 2. (a) Koji je pravovremeni savjet Isus dao svojim sljedbenicima? (b) Koja ćemo pitanja razmotriti u ovom članku?

² A kako je s tobom? Neovisno o tome koliko ti je godina, razmotri Isusove riječi: “Bdijte, dakle, jer ne znate u koji dan dolazi vaš Gospodin” (Matej 24:42). Ta jednostavna izjava sadrži jednu duboku istinu. Mi ne znamo u koji će dan Gospodin doći da izvrši presudu nad ovim zlim sustavom, niti nam je neophodno to znati. No naš način života treba biti takav da, kad on dođe, ne budemo imali razloga ni zbog čega požaliti. Koje primjere u vezi s tim možemo pronaći u Bibliji, a koji nam mogu pomoći da bdijemo? Kako je Isus ilustrirao potrebu za time? I koji nam dokazi u današnje vrijeme pokazuju da živimo u posljednjim danima ovog bezbožnog svijeta?

 3. U kom pogledu su mnogi današnji ljudi slični onima iz Noinog vremena?

³ Ljudi u današnje vrijeme u mnogim su pogledima slični muškarcima i ženama iz Noinog vremena. Zemlja je u to vrijeme bila puna nasilja, a ljudi su u svom srcu bili skloni ‘svagda samo zlim mislima’ (1. Mojsijeva 6:5). Većina njih bila je zaokupljena stvarima svakodnevnog života. Međutim, prije nego što je izazvao veliki potop, Jehova je ljudima pružio priliku da se pokaju. Nou je opunomoćio da propovijeda i Noa ga je poslušao — služeći kao ‘propovjednik pravednosti’ tijekom možda 40, 50 ili čak više godina (2. Petrova 2:5). No, ljudi su ignorirali Noinu poruku upozorenja. Oni nisu bdjeli. Zato su na koncu samo Noa i njegova obitelj preživjeli nakon izvršenja Jehovine presude (Matej 24:37-39).

 4. Zašto se može reći da je Noina služba bila uspješna, i zašto se isto može reći i za tvoju službu propovijedanja?

⁴ Je li Noina služba bila uspješna? Nemoj suditi prema malom broju onih koji su se odazvali. Da, Noino je propovijedanje ispunilo svoju svrhu neovisno o reakciji ljudi. Zašto? Zato što je ljudima pružilo dovoljno prilika da izaberu hoće li služiti Jehovi ili neće. Kako je s područjem na kojem ti propovijedaš? Čak i ako malo ljudi pozitivno reagira, ti postižeš izuzetan uspjeh. Zašto? Zato što propovijedanjem prenosiš Božje upozorenje i na taj način izvršavaš zadatak koji je Isus povjerio svojim sljedbenicima (Matej 24:14; 28:19, 20).

 5. (a) Kakve su okolnosti vladale u Judi u Habakukovo vrijeme, i kako je narod reagirao na njegovu proročansku poruku? (b) Kako je judejski narod izražavao neprijateljstvo prema Jehovinim prorocima?

⁵ Stoljećima nakon potopa, kraljevstvo Jude našlo se u vrlo ozbiljnoj situaciji. Idolopoklonstvo, nepravda, ugnjetavanje, pa čak i ubojstva bili su svakidašnja stvar. Jehova je podigao Habakuka kako bi upozorio narod da će ih, ukoliko se ne pokaju, snaći teška nevolja od Kaldejaca, ili Babilonaca (Habakuk 1:5-7). No narod nije htio slušati. Možda su razmišljali ovako: ‘Pa, prošlo je više od sto godina otkako je prorok Izaija upućivao slično upozorenje, a još uvijek se ništa nije dogodilo!’ (Izaija 39:6, 7). Mnogi od pripadnika vlasti u Judi ne samo da su bili ravnodušni prema toj poruci već su i neprijateljski postupali prema onima koji su je prenosili. Jednom su prilikom pokušali ubiti proroka Jeremiju i uspjelo bi im da se Ahikam nije umiješao. Kralj Joakim je, gnjevan zbog još jedne proročanske poruke, dao ubiti proroka Uriju (Jeremija 26:21-24).

 6. Kako je Jehova ojačao Habakuka?

⁶ Habakukova poruka bila je jednako oštra i jednako omražena kao i ona koju je prenosio Jeremija, koji je bio božanski nadahnut da prorekne 70-godišnje opustošenje Jude (Jeremija 25:8-11). Stoga možemo razumjeti zašto je Habakuk bio tjeskoban te je povikao: “Dokle ću, Jehova, vapiti a ti nećeš da čuješ? dokle ću ti vikati: nasilje! a ti nećeš da izbaviš?” (Habakuk 1:2). Jehova je milostivo odgovorio Habakuku riječima koje su mu osnažile vjeru: “Još [će] biti vizija do određenoga vremena, i govoriće što će biti do posljetka i neće slagati; ako oklijeva, čekaj je, jer će zacijelo doći, i neće zakasniti” (Habakuk 2:3). Prema tome, Jehova je ‘odredio vrijeme’ kada će okončati nepravdu i ugnjetavanje. Čak i ako se Habakuku činilo da se sve to oduljilo, nije se smio obeshrabriti niti usporiti svoju aktivnost. Umjesto toga, trebao je ‘čekati’, živeći svaki dan s osjećajem hitnosti. Jehovin dan neće zakasniti!

 7. Zašto je u prvom stoljeću n. e. Jeruzalem bio po drugi put označen za uništenje?

⁷ Oko 20 godina nakon što je Jehova govorio Habakuku, Jeruzalem, prijestolnica Jude, bio je razoren. Kasnije je bio ponovno izgrađen i mnoge nepravde koje su toliko mučile Habakuka bile su ispravljene. No, u prvom stoljeću n. e. grad je zbog nevjernosti svojih stanovnika ponovno bio označen za uništenje. Jehova je milosrdno učinio potrebne pripreme kako bi osobe iskrenog srca mogle preživjeti. Ovaj put kao proroka za prenošenje poruke upotrijebio je nikog drugog do samog Isusa Krista. Isus je 33. n. e. svojim sljedbenicima rekao: “Kad vidite Jeruzalem opkoljen utaborenim vojskama, tada znajte da se približilo njegovo opustošenje. Tada neka oni koji su u Judeji bježe u gore” (Luka 21:20, 21).

 8. (a) Što se možda s vremenom dogodilo s nekim kršćanima nakon Isusove smrti? (b) Kako su se ispunile Isusove proročanske riječi o Jeruzalemu?

⁸ Kako su prolazile godine, možda su se neki kršćani u Jeruzalemu pitali kada će se točno Isusovo proročanstvo ispuniti. Na koncu, pomisli na žrtve koje su neki od njih sigurno učinili. Možda su odbili privlačne poslovne ponude zato što su bili odlučni ostati budni. Jesu li se s vremenom umorili? Jesu li zaključili da samo gube vrijeme, misleći da se Isusove riječi odnose na neku buduću generaciju, a ne na njih? Isusovo se proročanstvo počelo ispunjavati 66. n. e. kada su rimske vojske opkolile Jeruzalem. Oni koji su bili budni prepoznali su znak, pobjegli iz grada i tako izbjegli opustošenje Jeruzalema.

 9, 10. (a) Kako bi u kratkim crtama prepričao Isusovu usporedbu o robovima koji su čekali da se njihov gospodar vrati sa svoje svadbe? (b) Zašto bi čekanje gospodara robovima moglo teško pasti? (c) Zašto su robovi trebali biti strpljivi?

⁹ Ističući koliko je potrebno bdjeti, Isus je svoje učenike usporedio s robovima koji čekaju da se njihov gospodar vrati sa svoje svadbe. Znali su da će se vratiti tijekom točno određene noći — ali u koji sat? Da li za vrijeme prve noćne straže? Druge? Treće? To nisu znali. Isus je rekao: “Ako [gospodar] stigne u drugoj straži, ili čak u trećoj, i nađe ih tako [da bdiju], sretni su!” (Luka 12:35-38). Zamisli koliko bi robovi vjerojatno napeto iščekivali. Svaki zvuk, svaka sjenka koja bi zatreperila sigurno bi još pojačala njihovo iščekivanje: ‘Da nije to naš gospodar?’

¹⁰ Što ako bi gospodar stigao tijekom druge noćne straže, koja je trajala od oko devet sati uvečer pa do ponoći? Bi li svi robovi, uključujući i one koji su još od ranog jutra naporno radili, bili spremni dočekati ga, ili bi neki zaspali? Što ako bi se gospodar vratio tijekom treće noćne straže — koja je trajala od ponoći do oko tri sata ujutro? Da li bi se neki robovi obeshrabrili ili čak postali ozlojeđeni, jer bi im se činilo da gospodar već jako kasni?a Jedino bi oni robovi koji bi bili budni kada gospodar stigne bili proglašeni sretnima. Na njih bi se zasigurno mogle primijeniti riječi iz Priča Salamunovih 13:12: “Dugo nadanje mori srce, a želja je ispunjena drvo životno.”

11. Kako nam molitva može pomoći da bdijemo?

¹¹ Što bi Isusovim sljedbenicima moglo pomoći da bdiju tijekom perioda kada bi im se moglo činiti da se njegov dolazak previše oduljio? Dok se nalazio u Getsemanskom vrtu, kratko prije nego što je bio uhapšen, Isus je trojici svojih apostola rekao: “Bdijte i neprestano se molite, da ne dođete u iskušenje” (Matej 26:41). Mnogo je godina kasnije Petar, koji je tada bio prisutan, svojim sukršćanima dao sličan savjet. Napisao je: “Svemu se kraj približio. Zato budite zdravih misli i budite budni s obzirom na molitve” (1. Petrova 4:7). Očito, usrdna molitva trebala bi biti sastavni dio naše kršćanske rutine. Da, stalno trebamo moliti Jehovu da nam pomogne bdjeti (Rimljanima 12:12; 1. Solunjanima 5:17).

12. Kakva je razlika između kalkuliranja i budnosti?

¹² Zapazi da je Petar isto tako rekao: “Svemu se kraj približio.” Koliko se približio? Ljudi ni na koji način ne mogu točno izračunati dan i čas (Matej 24:36). No, jedno je upuštati se u kalkuliranje, što Biblija ne preporučuje, a nešto sasvim drugo je čekati kraj, na što nas Biblija ohrabruje. (Usporedi 2. Timoteju 4:3, 4; Titu 3:9.) Na koji način, između ostalog, možemo čekati kraj? Tako da obraćamo pomnu pažnju dokazima koji pokazuju da je kraj blizu. Razmotrimo stoga šest dokaza koji pokazuju da živimo u posljednjim danima ovog bezbožnog svijeta.

13. Kako je Pavlovo proročanstvo zabilježeno u 3. poglavlju 2. Timoteju tebe uvjerilo da živimo u “posljednjim danima”?

¹³ Kao prvo, jasno vidimo ispunjenje proročanstva o “posljednjim danima” koje je zapisao apostol Pavao. Pavao je napisao: “U posljednjim danima nastat će kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj. Jer ljudi će biti ljubitelji sebe, ljubitelji novca, umišljeni, oholi, hulnici, neposlušni roditeljima, nezahvalni, nelojalni, bez prirodne naklonosti, nepristupačni bilo kakvom dogovoru, klevetnici, bez samosvladavanja, brutalni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici, svojeglavi, napuhani od ponosa, ljubitelji užitaka umjesto ljubitelji Boga, imat će vanjski oblik odanosti Bogu, ali će se pokazati lažnima s obzirom na njenu snagu; i njih se kloni. A zli ljudi i varalice napredovat će sa zla na gore, zavodeći druge i bivajući zavedeni” (2. Timoteju 3:1-5, 13). Zar ne vidimo da se ovo proročanstvo ispunjava u naše vrijeme? To mogu poricati samo oni koji se ne žele suočiti s činjenicama!b

14. Kako se u današnje vrijeme ispunjavaju riječi iz Otkrivenja 12:9 koje govore o Đavlu, i što će se uskoro s njim dogoditi?

¹⁴ Kao drugo, vidimo posljedice zbacivanja Sotone i njegovih demona s neba, čime su se ispunile riječi iz Otkrivenja 12:9. Tamo stoji: “Zbačen je veliki zmaj, prazmija, onaj koji se zove Đavo i Sotona, koji zavodi cijelu nastanjenu zemlju; zbačen je na zemlju, i njegovi su anđeli zbačeni s njim.” Kao rezultat toga, Zemlju pogađaju velike nevolje. Doista, čovječanstvo je proživjelo mnoge nevolje, posebno u vremenu od 1914. No proročanstvo iz Otkrivenja dodaje da Đavo, nakon što je zbačen na Zemlju, zna da “ima malo vremena” (Otkrivenje 12:12). Tijekom tog vremena Sotona ratuje protiv pomazanih Kristovih sljedbenika (Otkrivenje 12:17). Nema sumnje u to da vidimo posljedice njegovog napada u naše vrijeme.c Međutim, uskoro će Sotona biti zatvoren u bezdan kako “više ne bi zavodio narode” (Otkrivenje 20:1-3).

15. Kako nam Otkrivenje 17:9-11 pruža dokaz da živimo u vremenu kraja?

¹⁵ Kao treće, živimo u vrijeme osmog i posljednjeg ‘kralja’, o čemu govori proročanstvo iz Otkrivenja 17:9-11. Apostol Ivan ovdje spominje sedam kraljeva, koji predočavaju sedam svjetskih sila — Egipat, Asiriju, Babilon, Medo-Perziju, Grčku, Rim i Anglo-Ameriku kao dvojnu svjetsku silu. On ujedno vidi ‘osmog kralja’ koji “potječe od onih sedam”. Taj osmi kralj — posljednji kojeg Ivan vidi u viziji — danas predočava Ujedinjene narode. Ivan kaže da taj osmi kralj “odlazi u uništenje” i nakon toga više se ne spominje niti jedan kralj na Zemlji.d

16. Kako nam dokazi da se ispunjava ono što je predočeno likom iz Nabuhodonozorovog sna pokazuju da živimo u posljednjim danima?

¹⁶ Kao četvrto, živimo u periodu koji je predočen nogama lika iz Nabuhodonozorovog sna. Prorok Danijel protumačio je ovaj tajanstveni san o ogromnom liku koji je imao obličje čovjeka (Danijel 2:36-43). Četiri metalna dijela lika predstavljaju različite svjetske sile, počevši od glave (Babilonskog Carstva) pa sve do stopala i nožnih prstiju (današnjih vladavina). Sve svjetske sile koje su predočene tim likom već su bile na svjetskoj sceni. Mi živimo u periodu koji je predočen stopalima tog lika. Nigdje se ne govori o tome da će još neka sila doći nakon toga.e

17. Na koji način naše djelo propovijedanja o Kraljevstvu pruža daljnji dokaz da živimo u vremenu kraja?

¹⁷ Kao peto, diljem svijeta vrši se djelo propovijedanja za koje je Isus rekao da će se vršiti neposredno prije kraja ovog sustava. Isus je rekao: “Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj zemlji za svjedočanstvo svim narodima; i tada će doći kraj” (Matej 24:14). Ispunjenje tog proročanstva u današnje vrijeme poprima besprimjerne razmjere. Istina, još uvijek ima netaknutih područja i možda će se u vrijeme koje Jehova bude odredio otvoriti velika vrata koja vode u veću aktivnost (1. Korinćanima 16:9). No ipak, Biblija nigdje ne kaže da će Jehova čekati sve dok osobno svaki pojedinac na Zemlji ne dobije svjedočanstvo. Umjesto toga, dobra vijest mora se propovijedati do onog omjera kojim će Jehova biti zadovoljan. Tada će doći kraj. (Usporedi Mateja 10:23.)

18. Gdje će se, po svemu sudeći, nalaziti neki od pomazanika kad započne velika nevolja, i na temelju čega se to može zaključiti?

¹⁸ Kao šesto, smanjuje se broj pravih pomazanih Kristovih učenika, premda će, po svemu sudeći, neki od njih još uvijek biti na Zemlji kada započne velika nevolja. Pripadnici ostatka većinom su prilično stari, a kako prolaze godine broj pravih pomazanika stalno se smanjuje. No, govoreći o velikoj nevolji, Isus je rekao: “Kad se ne bi skratili ti dani, ne bi bilo spašeno nijedno tijelo; ali zbog izabranih, skratit će se ti dani” (Matej 24:21, 22). Stoga će očito neki od Kristovih “izabranih” još uvijek biti na Zemlji kada započne velika nevolja.f

19, 20. Zašto je sada hitnije nego ikada prije da ostanemo budni i da bdijemo?

¹⁹ Što nam donosi budućnost? Uzbudljiva vremena tek predstoje. Pavao je upozorio da “Jehovin dan dolazi baš kao lopov u noći”. Govoreći o ljudima koji u očima svijeta izgledaju mudri, on kaže: “Kad budu govorili: ‘Mir i sigurnost!’, tada će iznenadno uništenje odmah doći na njih.” Zato Pavao svoje čitatelje potiče: “Nemojmo spavati kao ostali, nego ostanimo budni i budimo trezveni” (1. Solunjanima 5:2, 3, 6). Da, oni koji se uzdaju u to da će ljudske institucije uspostaviti mir i sigurnost zatvaraju oči pred stvarnošću. Takve osobe spavaju dubokim snom!

²⁰ Uništenje ovog sustava stvari doći će iznenada, na zaprepaštenje sviju. Zato čekajmo Jehovin dan. Sam Bog Habakuku je rekao: “Neće zakasniti!” Doista, nikada nije bilo hitnije nego sada da se bdije.