Sačuvaj strah pred Jehovom

“‘Ja sam velik kralj’, govori Jehova nad vojskama, ‘i moje će ime ulijevati strah među narodima’” (MALAHIJA 1:14, NS).

1, 2. a) Koju snažnu vijest sadrži knjiga Mlahije? b) Što učimo iz uvodnih riječi Jehovine vijesti?

“OBJAVLJENJE: Riječ Jehovina za Izraela preko Malahije” (Malahija 1:1, NS). Ovim kratkim riječima započinje biblijska knjiga Malahije. Objavljenje u Bibliji znači obično osudu nečeg lošeg. To se sasvim sigurno odnosi na knjigu Malahije, koja se izričito jasnom porukom obraća Izraelskom narodu. Razmatranjem te objave razumjet čemo koliko je važno zadržati strah pred Jehovom i sačuvati svoju ljubav prema njemu.

² Slijedeća dva retka uče nas kako treba davati savjet. Jehova jamči svojim slušateljima da im on želi pomoći. “Ljubio sam vas, govori Jahve”. Kakvog li umirujućeg vodstva koje krijepi srca svih iskrenih među kažnjenim izraelskim narodom! Zatim čitamo dalje: “A vi pitate: ‘Po čemu si nas ljubio?’ Ne bijaše li Ezav brat Jakovljev? – riječ je Jahvina. Ali, Jakova sam zavolio, a Ezav mi omrznu; gradove mu u pustoš pretvorih a baštinu njegovu dadoh pustinjskim šakalima” (Malahija 1:2, 3, ST).

 3. Koji su razlozi Jehovinih osjećaja prema Jakovu i Ezavu?

³ Zašto je Jehova ljubio Jakova, a kasnije i njegove potomke Izraelce? Zato jer se Jakov bojao Boga i poštivao svoje bogobojazne roditelje. Za razliku od njega Ezav je bio sebičan čovjek, koji se nije bojao Boga. Nije se bojao ni svojih roditelja, kojima je Bog dao pravo da očekuju od njega poslušnost. Jehova je s pravom ljubio Jakova, a mrzio Ezava. To je opomena i za nas danas. Mi ne smijemo nikada izgubiti strah Božji i postati materijalisti poput Ezava, koji je težio samo za zadovoljavanjem tjelesnih požuda (1. Mojsijeva 26:34, 35; 27:41; Jevrejima 12:16).

4, 5. a) Kako je Jakovljev i Ezavov način postupanja djelovao na njihove potomke? b) Kako se to trebalo dojmiti Izraelaca?

⁴ Jakovljev način postupanja pokazao se blagoslovom za njegove potomke, Izraelce. Ezavov način postupanja odrazio se suprotno tome loše na njegove potomke. Edomci nisu uživali Jehovin blagoslov. Radi ogorčenog neprijateljstva koje su gajili prema njegovom narodu saveza, navukli su na sebe njegovu mržnju. Pregazile su ih Nabukodonozorove vojske, a kasnije i Arapi. I Edomci su konačno nestali kao nacija, baš kako je Jehova prorekao (Abdija 18).

⁵ Božji sud nad Edomom počeo je još prije Malahijinog vremena. Kako je to trebalo djelovati na Izraelce? Jehova im je rekao: “Vaše će oči vidjeti i reći ćete: ‘Velik je Jahve preko granica zemlje Izraelske’” (Malahija 1:5, ST). Izraelci su tokom stoljeća ‘vlastitim očima’ vidjeli kakvu im je ljubav kao naciji pokazivao Jehova.

Naši postupci otkrivaju da li se bojimo Boga

 6. Koju je optužbu Jehova podigao protiv Izraelaca?

⁶ Objava se nastavlja: “‘Sin odaje čast ocu, a sluga svom velikom gospodaru. Ako sam otac, gdje je moja čast? I ako sam veliki gospodar, gdje je strah od mene?’ Jehova nad vojskom govori vama svećenicima, koji prezirete ime moje” (Malahija 1:6, NS; 2. Mojsijeva 4:22, 23; 5. Mojsijeva 32:6). Jehova je korio Izraelce, brinuo se za njih i štitio ih, baš kao što se otac ponaša prema svom sinu. I što je onda za uzvrat s pravom očekivao od njih? Da ga poštuju i da ga se boje. Ali, nacija je zakazala u tom pogledu zajedno sa svećenicima. Izraelci nisu poštivali Jehovino ime, nego su ga čak prezirali. Bili su “otpadnički sinovi” (Jeremija 3:14, 22; 5. Mojsijeva 32:18–20; Izaija 1:2, 3).

 7. Što su Izraelci mislili o toj optužbi i što im je Jehova odgovorio na to?

⁷ Izraelci su pitali: “Kako smo prezreli tvoje ime?”, a Jehova im je izričito odgovorio: “‘Oskvrnjen kruh prinosite na mome žrtveniku’. A vi još kažete: ‘Kako smo te oskvrnili?’ Time što govorite: ‘Stol je Jehovin nešto za preziranje’. I kad prinesete slijepu životinju na žrtvu: ‘Nije to ništa zlo’. I kad hromu ili bolesnu životinju prinesete: ‘Nije to ništa zlo’. ‘Donesi to, molim, namjesniku svom. Hoće li tobom biti zadovoljan i ljubazno te primiti?’ govori Jehova nad vojskama” (Malahija 1:6–8, NS),

 8. Što su dali spoznati postupci Izraelaca?

⁸ Predstavimo si Izraelca kako pregledava svoje stado i lukavo izabire slijepu ili hromu životinju za žrtvu Jehovi. Na taj je način mogao pobuditi izgled da će doprinjeti žrtvu, a ipak zadržati za sebe najbolje iz stada. On se ne bi usudio postupiti tako sa svojim namjesnikom, a Izraelci su se ipak tako ponašali prema Jehovi – kao da on nije mogao prozreti njihove lažne namjere! S pravom ih je Jehova upitao: “Gdje je strah od mene?” Oni su, doduše, mogli tvrditi da se boje Jehove, no svojim su postupcima dali jasno spoznati nešto sasvim drugo (5. Mojsijeva 15:21).

 9. Kako su svećenici reagirali na postupke naroda?

⁹ Kako su svećenici reagirali na te prezire vrijedne žrtve? Govorili su: “Nije to ništa zlo”, opravdavajući time loše postupanje Izraelaca. Iako je narod, koji se vratio iz babilonskog ropstva, počeo revno obnavljati pravo obožavanje, kasnije su postali nemarni, ponosni i samoopravdani. Nisu zadržali strah pred Jehovom. I tako je služba u hramu postala ruglom, a svečanosti su se pretvorile u čistu formalnost (Malahija 2:1–3; 3:8–10).

10. a) Koju žrtvu traži Jehova danas? b) Samo u kom slučaju može naša žrtva naići na Jehovino odobravanje?

¹⁰ Neki bi možda mogli primijetiti: “To se ne odnosi na nas. Mi ne doprinosimo životinjske žrtve.” Ali, mi prinosimo jednu drugu vrstu žrtve. Obratimo pažnju Pavlovoj izričitoj molbi: “Zaklinjem vas, braćo, po samilosti Božjoj, da prinesete svoja tijela kao žrtvu živu, svetu i prihvatljivu Bogu, kao svetu službu u snazi vašeg razuma” (Rimljanima 12:1, NS). Žrtva koju Jehova danas traži si ti! To znači, tvoja snaga, tvoja sredstva i tvoje sposobnosti. Naša će žrtva naići na njegovo odobravanje samo ako dajemo najbolje od sebe. Doprinositi Jehovi ostatak, takoreći hromu, bolesnu životinju, sigurno će se odraziti na naš odnos s njim.

11. Što bi trebao ispitati svaki kršteni Jehovin sluga?

¹¹ Neki bi, doduše, mogli govoriti: “Nije to ništa zlo”, ali mi znamo što Jehova misli o tome. Zato, ispitajmo savjesno “žrtvu” – našu svetu službu koja uključuje sudjelovanje u propovijedanju vijesti o Kraljevstvu, zatim osobni studij, molitvu i posjećivanje sastanaka. Jesi li siguran u to da žrtvuješ Jehovi sve najbolje što imaš? Ili je to samo ono što ti je preostalo? Postoji opasnost da se na kraju tjedna toliko predamo opuštanju i razonodi, da više nemamo vremena niti snage za propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu i za posjećivanje sastanaka. Naš svakodnevni način života, zatim naše stajalište i poticaji trebali bi svjedočiti o tome da prinosimo žrtvu Jehovi. Mi moramo davati samo najbolje od sebe.

Tko se uistinu boji Boga

12. Što nam se danas savjetuje?

¹² “Sada”, čitamo dalje u proročanstvu, “umilostivite lice Božje da nam se smiluje” (Malahija 1:9, ST). Jehova je tražio od Izraelaca da čine što je pravo, da pokazuju zdravi strah pred Bogom i da njemu daju sve što mu pripada. To moramo i mi danas raditi. Mi možemo steći i sačuvati milost samo ako ispunjavamo njegove zahtjeve.

13. a) U koju zamku možemo upasti ako se ne bojimo Boga? b) Kako je lakomost utjecala na izraelske svećenike??

¹³ Ako ne bismo imali ispravan strah pred Bogom, moglo bi se dogoditi da nam služba njemu postane čisto formalna stvar i da je izvršavamo samo za volju sebičnog dobitka. Zapazimo što je Jehova rekao izraelskim svećenicima u vezi njihove službe u hramu: “Tko je među vama koji bi zatvorio vrata ili zapalio oganj na mom oltaru ni za što? Niste mi mili, veli Jehova nad vojskama, i neću primiti dara iz vaše ruke” (Malahija 1:10, NS). O da, svećenici su izvršili svoje obaveze u hramu, zatvorili su vrata svetinje i palili vatru na žrtvenicima. Ali, oni to nisu radili ni za što, nego su očekivali darove i mito od Izraelaca koji su dolazili u hram prinašati žrtve. Danas, kao i onda, Jehova ne prihvaća službu koja se obavlja za volju sebičnog dobitka. To je odvratno u njegovim očima.

14. Zašto se moramo stalno čuvati lakomstva?

¹⁴ Dakle, čuvati se sebičnosti i lakomosti nije danas ništa manje potrebno nego je to onda bilo. Biblija nas neprestano upozorava na lakomost, ukazujući na to da lakomci neće uživati Jehovinu milost (1. Korinćanima 6:10; Efežanima 5:5). Neka bi nas ljubav prema Jehovi i strah pred njim spriječili da bismo ikada služili Bogu iz sebičnih razloga. Ako bi se u našem srcu pojavilo takvo naginjanje, moramo ga što prije odstraniti. Posebno se upozoravaju starješine i sluge pomoćnici da ne budu ‘lakomi na nepošten dobitak’ (Titu 1:7, NS; 1. Timoteju 3:8; 1. Petrova 5:2). Neki možda namjerno održavaju prijateljstvo samo s braćom koja ih podupiru u materijalnom pogledu, radi čega ih drže u povlaštenom položaju, te se ustručavaju dati im savjet. Mi ne želimo nikada biti nalik lakomim izraelskim svećenicima, koji su od svojih sunarodnjaka očekivali poklone i mito.

15. a) Kako je Malahija prorekao da će u svim dijelovima svijeta biti ljudi koji će se bojati Jehove? b) Koji drugi biblijski citati potvrđuju to?

¹⁵ Ako bi Jehova danas pitao: “Gdje je strah od mene?” da li bi bilo ljudi koji bi na to mogli odgovoriti: ‘Mi te se bojimo’? Sasvim sigurno. O kome je riječ? O vjernim Jehovinim svjedocima, kojih ima u svim dijelovima svijeta. Ova međunarodna grupa i djelo koje izvršavaju bilo je proročanski najavljeno u Malahiji 1:11: “Jer od istoka sunčanoga do zapada veliko će biti ime moje među narodima, i na svakom će se mjestu prinositi kâd imenu mojemu i čist dar; jer će ime moje biti veliko među narodima, veli Jehova nad vojskama.” (Vidi također Psalam 67:7; Izaija 33:5, 6; 41:5; 59:19; Jeremija 32:39, 40.)

16. Koja različita značenja može imati izraz od izlaska do zalaska sunčanoga i kako se to ispunjava?

¹⁶ Kakvim li odgovarajućim riječima govori Malahija ovdje o velikom djelu koje se danas provodi po cijeloj zemlji, a u vezi s objavljivanjem dobre vijesti! (Matej 24:14; Otkrivenje 14:6, 7). Od izlaska do zalaska sunčanoga, znači geografski od istoka do zapada. Bez obzira gdje mi danas živjeli na Zemlji, nalazimo ljude koji se boje Jehove i vrše njegovu volju. No, od izlaska do zalaska sunčanoga znači također tokom cijelog dana. Da, predani sluge Božji neprestano slave Jehovu. I kao što je sam Jehova obećao, oni koji ga se uistinu boje objavljuju njegovo ime širom cijele Zemlje (2. Mojsijeva 9:16; 1. Dnevnika 16:23, 24; Psalam 113:3).

Sačuvaj zdravi strah Božji

17. Do čega bi moglo dovesti ako bismo izgubili poštovanje i strah pred Jehovom?

¹⁷ Osobama koje ne poštuju Jehovu i ne boje ga se, obožavanje i služba postaju teretom. Jehova je rekao Izraelcima: “Ali vi ga skvrnite kad govorite: ‘Stol je Jehovin nečist i što se postavlja na nj, jelo je za preziranje. I govorite: gle, kolika muka’” (Malahija 1:12, 13). I danas bi to mogao biti slučaj. Za one koji su se prestali bojati Jehove mogli bi sastanci, služba propovijedanja i ostale kršćanske aktivnosti postati teretom.

18. Što se ponekad događa nekim novovremenim slugama Jehovinim?

¹⁸ Zapazimo kako su takve osobe bile opisane u Kuli stražari od 1. II 1937: “Prednost služiti Bogu i u skladu s njegovom zapovijedi prenositi drugima plodove Kraljevstva, postala je za nevjerne mučna vanjska ceremonija, jer im ne pruža mogućnost da zablistaju u očima ljudi. Širiti vijest o Kraljevstvu u tiskanom obliku od kuće do kuće objašnjavati je ljudima ponižavajuće je za takove uobražene ljude. Oni se ne raduju tome . . . stoga govore sve do danas: ‘Ovo raznošenje knjiga nije ništa drugo nego trgovina knjigama. Kakav li je to mučan zadatak!’” I danas se nađe osoba koje povremeno osjećaju službu propovijedanja teškim teretom, a posjećivanje sastanaka dosadnim. Da, to se može dogoditi ako ne zadržimo strah Jehovin, jer time gubimo i ljubav prema njemu.

19. Kako možemo i dalje pokazivati svoju zahvalnost za Jehovine pripreme?

¹⁹ Zadržati strah Jehovin prouzročuje da smo uvijek ponizni pred njim, te da stalno cijenimo sve što je on učinio za nas. Mi smo zahvalni Jehovi za prednost što se možemo sastajati s našom kršćanskom braćom, bilo na nekom malom sastanku, u stanu ili na nekom velikom skupu sa desetinama tisuća. Naša zahvalnost dolazi do izražaja našom prisutnošću, ali i time da svojim izgrađujućim razgovorima i komentarima na sastancima potičemo ‘na ljubav i dobra djela’ (Jevrejima 10:24, 25). Ako imamo prednost sudjelovati u nekoj programskoj točki, izbjegavat ćemo pripremati se u zadnjoj minuti i tako sastavljati misli na brzinu. Nemoj nikada smatrati te zadatke nečim uobičajenim. Oni su sveta prednost, a način kako ih prihvaćamo daje spoznati bojimo li se Jehove i poštujemo li ga.

20. a) Što ne smijemo nikada zaboraviti? b) Do kojeg zaključka dolazimo?

²⁰ Kako je žalosno da neki nisu sačuvali strah Božji! Oni ne cijene nezasluženu prednost dobrog odnosa sa Suverenom svemira. “Ja sam veliki kralj, govori Jehova nad vojskama, ‘i moje će ime ulijevati strah među narodima’” (Malahija 1:14, NS; Otkrivenje 15:4). Ne zaboravi to nikada. Budimo poput psalmista koji je rekao: Prijatelj sam svima koji te se boje” (Psalam 119:63, ST). Nakon razmatranja ove teme dolazimo do zaključka do kojeg je došao i Salamun: “Boj se pravog Boga i drži njegove zapovijedi, jer to je sva dužnost čovjeku. Jer će sam pravi Bog iznijeti svaku vrst djela na sud obzirom na svaku skrivenu stvar, bila dobra ili zla” (Propovjednik 12:13, 14, NS).

Što učimo iz knjige Malahije

◻ Zašto su Izraelci bili dužni bojati se Jehove?

◻ Kako naši postupci daju spoznati da li se bojimo Jehove?

◻ Što dokazuje da danas ima na cijeloj Zemlji ljudi koji se boje Jehove?

◻ Zašto trebamo sačuvati zdravi strah Božji?