Može li te bogatstvo usrećiti?

Kralj Salamun je bio svjestan vrijednosti novca. Napisao je: “Radi veselja gotove se gozbe [“kruh”, NW], i vino veseli žive, a novci vrše sve” (Propovjednik 10:19). Objed s prijateljima može predstavljati veliki užitak, no da bi nabavio kruh ili vino, potreban ti je novac. Budući da je novac sredstvo pomoću kojeg se nabavljaju materijalne stvari, njime se ‘vrši sve’.

PREMDA je Salamun bio nevjerojatno bogat, bio je svjestan toga da bogatstvo ima svoja ograničenja. On je shvaćao da materijalistički način života ne otvara vrata sreće. Napisao je: “Ko ljubi novce, ne će se nasititi novaca; i ko ljubi bogatstvo, ne će imati koristi od njega” (Propovjednik 5:10).

Pretpostavimo da je neka bogata osoba stekla još veće bogatstvo. Salamun kaže: “Gdje je mnogo dobra, mnogo je i onijeh koji ga jedu” (Propovjednik 5:11). Kako nečije ‘dobro’, ili imetak, raste, potrebno je sve više ljudi koji ga trebaju održavati. Servisere, pazikuće, poslugu, čuvare i druge — sve njih treba platiti za usluge koje pružaju. To pak zahtijeva sve više novca.

Takva situacija izravno šteti sreći osobe. Grčki povjesničar Ksenofont, koji je živio u četvrtom stoljeću pr. n. e., zapisao je komentare jednog siromašnog čovjeka koji je postao bogat: “Pa, zar ti misliš (...) da što više imam sve više uživam? Ti nisi svjestan”, nastavlja on, “da sada ne jedem, ne pijem i ne spavam ni s mrvicu većim zadovoljstvom od onoga koje sam imao dok sam bio siromašan? Time što posjedujem tako mnogo, dobivam samo to da se moram za više toga brinuti, više dijeliti drugima i da imam problema oko vođenja brige o više stvari. Jer sada velik broj slugu zahtijeva od mene hranu, piće i odjeću, dok neki trebaju liječnika; jedan dođe i donese mi vijest da su vukovi napali ovce, ili da su volovi stradali jer su pali u provaliju, ili o nekoj bolesti koja je pogodila stoku. Stoga mi se čini (...) da, posjedujući mnogo, imam više problema nego što sam imao ranije dok sam posjedovao malo.”

Daljnji razlog zašto ljudi teže za što većim bogatstvom je taj što su zavedeni onim što je Isus Krist nazvao ‘prijevarnom moći bogatstva’ (Matej 13:22, NW). Zavedeni su zato što u tom bogatstvu kojem tako gorljivo teže, nikad ne pronalaze zadovoljstvo ili sreću koje očekuju da će pronaći. Oni zaključuju da će većim bogatstvom postići ono što se manjim bogatstvom ne može postići. Zato ljudi stalno nastoje steći sve više.

Ljubav prema novcu ne vodi do sreće

Briga za vlastiti imetak može bogatog čovjeka sprečavati da uživa u mirnom noćnom počinku. Salamun piše: “Sladak je san onome koji radi, jeo malo ili mnogo; a sitost [“obilje”, NW] bogatome ne da spavati” (Propovjednik 5:12).

Kada nečija zabrinutost zbog mogućeg gubitka vlastitog bogatstva prijeđe u krajnost, tada to obuhvaća više od nesanice. Opisujući škrtog čovjeka, Salamun piše: “Svega vijeka svojega jeo [je] u mraku, i mnogo se brinuo i žalostio i ljutio” (Propovjednik 5:17). Umjesto da je pronašao sreću u svom bogatstvu, on jede ‘brinući se’, kao da mu je žao i samog novca koji utroši na hranu. Takav bolesni duševni stav mogao bi doprinijeti lošem zdravlju. Loše zdravlje, zatim, još više povećava tjeskobu škrtice, budući da ga ono sprečava u zgrtanju još većeg bogatstva.

Možda te to podsjeća na ono što je apostol Pavao napisao: “Koji hoće da se obogate oni upadaju u napasti i zamke, i u mnoge lude škodljive želje, koje potapaju čovjeka u propast i pogibao. Jer je korijen sviju zala srebroljublje, kojemu neki predavši se (...) na sebe navukoše muke velike” (1. Timoteju 6:9, 10). Jureći za novcem, ljudi varaju, lažu, kradu, prostituiraju se, pa čak i ubijaju druge. To dovodi do toga da osoba navuče na sebe emocionalne, tjelesne i duhovne muke u nastojanju da zgrne i očuva svoje bogatstvo. Da li ovo zvuči kao put do sreće? Nikako ne!

Biti zadovoljni s onim što imamo

Salamun još nešto govori u vezi uravnoteženog gledišta o bogatstvu. Napisao je: “Kao što je izašao iz utrobe matere svoje nag, tako opet odlazi kako je došao; i ništa ne uzima od truda svojega da ponese u ruci svojoj. Eto, to vidjeh da je dobro i lijepo čovjeku da jede i pije i uživa dobro od svega truda svojega kojim se trudi pod nebom za života svojega, koji mu Bog da, jer mu je to dio” (Propovjednik 5:15, 18).

Ove riječi pokazuju da sreća ne leži u nastojanju da se gomila bogatstvo za vrijeme koje možda nećemo ni doživjeti. Daleko je bolje da budemo zadovoljni rezultatima svog marljivog rada i da uživamo u njima. Apostol Pavao je izrazio sličnu misao u svom nadahnutom pismu Timoteju, govoreći: “Ništa ne donesosmo na ovaj svijet, dakle ne možemo ništa ni odnijeti. A kad imamo hranu i odjeću, ovijem da budemo [za]dovoljni” (1. Timoteju 6:7, 8; usporedi Luku 12:16-21).

Ključ za sreću

Salamun je posjedovao obilje kako bogatstva tako i božanske mudrosti. Ipak, on je sreću povezao s mudrošću, a ne s novcem. Rekao je: “Blago čovjeku koji nadje mudrost, i čovjeku koji dobije razum. Jer je bolje njom trgovati nego trgovati srebrom, i dobitak na njoj bolji je od zlata. Skuplja je od dragoga kamenja, i što je god najmilijih stvari tvojih ne mogu se izjednačiti s njom. Dug život u desnici joj je, a u ljevici bogatstvo i slava. Puti su njezini mili puti i sve staze njezine mirne. Drvo je životno onima koji se hvataju za nju, i ko je god drži srećan je” (Priče Salamunove 3:13-18).

Zašto je mudrost daleko vrednija od materijalnih posjeda? Salamun je napisao: “Jer je mudrost zaklon, i novci su zaklon; ali je pretežnije znanje mudrosti tijem što daje život onome ko je ima” (Propovjednik 7:12). Dok novac pruža izvjesnu mjeru zaštite, omogućujući svom vlasniku da kupi ono što mu treba, mudrost može sačuvati osobu od rizičnih situacija koje bi mogle ugroziti njen život. Ne samo da može spasiti osobu od preuranjene smrti nego budući da se temelji na ispravnom strahu Božjem, prava mudrost dovest će je do stjecanja vječnog života.

Zašto božanska mudrost vodi do sreće? Zato što istinska sreća dolazi jedino od Jehove Boga. Iskustvo dokazuje da se prava sreća može steći samo kroz poslušnost Najvišemu. Trajna sreća ovisi o priznatom položaju pred Bogom (Matej 5:3-10). Proučavajući Bibliju i primjenjujući ono što učimo iz nje, razvijat ćemo “premudrost od ozgo” (Jakov 3:17). Ona će nam pružiti sreću kakvu nam bogatstvo nikad ne bi moglo donijeti.

[Slike na stranicama 4 i 5]

Kralj Salamun je znao što čovjeka čini sretnim. Znaš li i ti?