Dobra vijest za sve narode

 1. Čemu poklanjamo pažnju kao osobe koje poučavaju o Bibliji, i zašto?

DOBRI učitelji vode računa o tome što kažu učenicima, ali i o tome kako to kažu. Kao učitelji biblijske istine mi postupamo jednako tako. Poklanjamo pažnju poruci koju propovijedamo i metodama koje koristimo. Iako se poruka koju prenosimo, dobra vijest o Božjem Kraljevstvu, ne mijenja, mi prilagođavamo svoje metode. Zašto? Zato što želimo doći do što više ljudi.

 2. Koga oponašamo kad prilagođavamo svoje metode propovijedanja?

² Prilagođavajući svoje metode propovijedanja, mi oponašamo Božje sluge iz drevnog doba. Uzmimo za primjer apostola Pavla. On je rekao: ‘Židovima sam bio kao Židov. Onima koji su bez zakona bio sam kao bez zakona. Slabima sam postao slab, da pridobijem slabe. Ljudima svih vrsta postao sam sve, da na svaki mogući način neke spasim’ (1. Korinćanima 9:19-23). Pavlova prilagodljivost urodila je plodom. I mi ćemo imati uspjeha ako svoje prezentacije pažljivo prilagođavamo pojedincima s kojima razgovaramo.

 3. (a) S kojim se izazovom suočavamo u propovijedanju? (b) Kako se danas ispunjavaju riječi iz Izaije 45:22?

³ Jedan od velikih izazova s kojima se suočavaju propovjednici dobre vijesti je veličina područja na kojem djeluju, a to je ‘cijela nastanjena zemlja’ (Matej 24:14). U prošlom stoljeću mnogi Jehovini sluge uložili su velik trud da bi širili dobru vijest u drugim zemljama. S kakvim ishodom? Diljem svijeta došlo je do zadivljujućeg porasta. Početkom 20. stoljeća propovijedanje je izviješteno u samo nekoliko zemalja, dok sada Jehovini svjedoci djeluju u 235 zemalja! Dobra vijest o Kraljevstvu doista se objavljuje do ‘krajeva zemaljskih’ (Izaija 45:22).

4, 5. (a) Tko je puno doprinio širenju dobre vijesti? (b) Što su neke podružnice napisale o onima koji su došli iz drugih zemalja da bi služili na njihovom području?

⁴ Što doprinosi tom napretku? Mnogo toga. Velik doprinos dali su misionari školovani u biblijskoj školi Gilead, a u novije vrijeme i više od 20 000 braće koja su završila Školu za osposobljavanje slugu. Pripomogli su i mnogi Jehovini svjedoci koji su se na vlastiti trošak preselili u zemlje gdje je veća potreba za objaviteljima Kraljevstva. Takvi samopožrtvovni kršćani — muškarci i žene, mladi i ostarjeli, samci i bračni parovi — igraju značajnu ulogu u propovijedanju poruke o Kraljevstvu diljem Zemlje (Psalam 110:3; Rimljanima 10:18). Njih se jako cijeni. Zapazi što su neke podružnice napisale o onima koji su došli iz drugih zemalja da bi na njihovom području služili tamo gdje je veća potreba.

⁵ “Ta draga braća i sestre prednjače u propovijedanju na udaljenim područjima, pomažu u osnivanju novih skupština i doprinose duhovnom rastu tamošnje braće” (Ekvador). “Kad bi otišle stotine onih iz drugih država koji ovdje služe, to bi se loše odrazilo na stabilnost skupština. Veliki je blagoslov što ih imamo” (Dominikanska Republika). “U mnogim našim skupštinama velik je postotak sestara, ponekad i do 70 posto (Psalam 68:11, NS). Većina njih nove su u istini, pa su neudate pionirke koje su došle iz drugih zemalja od neprocjenjive pomoći jer poučavaju nove. Te sestre koje su došle za nas su pravi dar!” (jedna istočnoeuropska zemlja). Jesi li ikada razmišljao da odeš služiti u drugu zemlju?a (Djela apostolska 16:9, 10).

 6. Kako Zaharija 8:23 ukazuje na izazov da se propovijeda ljudima koji govore drugim jezicima?

⁶ Još jedan veliki izazov je to što se na Zemlji govori mnogo jezika. Božja Riječ je prorekla: “U to će vrijeme deset ljudi od svih jezika narodnih uhvatiti jednoga Judejca za skut govoreći: idemo s vama, jer čujemo da je Bog s vama” (Zaharija 8:23). U suvremenom ispunjenju ovog proročanstva deset ljudi predočava veliko mnoštvo o kojem govori proročanstvo iz Otkrivenja 7:9. Međutim, zapazi da, prema Zaharijinom proročanstvu, “deset ljudi” ne dolazi samo iz svih naroda nego i “od svih jezika narodnih”. Vidimo li ispunjenje tog važnog detalja ovog proročanstva? Da, vidimo.

 7. Koji podaci pokazuju da se s dobrom viješću dolazi do ljudi “od svih jezika”?

⁷ Razmotri neke podatke. Prije 50 godina literaturu smo tiskali na 90 jezika, a danas je tiskamo na više od 400 jezika. “Vjerni i razboriti rob” nije štedio truda da bi ona bila dostupna čak i na jezicima koje govori prilično malo ljudi (Matej 24:45). Naprimjer, biblijska literatura sada je dostupna na grenlandskom (govori ga 47 000 ljudi), palauanskom (govori ga 15 000 ljudi) i japeškom jeziku (govori ga manje od 7 000 ljudi).

8, 9. Kako su nam otvorena “velika vrata”, i kako su tisuće Jehovinih svjedoka reagirale na to?

⁸ No u današnje vrijeme možda i ne moramo ići u drugu zemlju da bismo dobru vijest prenosili ljudima svih jezika. Zadnjih godina u ekonomski razvijene zemlje dolaze milijuni useljenika i izbjeglica, pa tako tamo nastaju mnoge jezične zajednice. Naprimjer, u Parizu se govori oko 100 jezika, u Torontu 125, a u Londonu preko 300 jezika! Tako su na područjima mnogih skupština otvorena “velika vrata” koja otvaraju nove mogućnosti kako bi se dobra vijest prenosila ljudima iz svih naroda (1. Korinćanima 16:9).

⁹ Tisuće Jehovinih svjedoka prilagođavaju se toj situaciji i uče strani jezik. Za većinu njih to je teško. Pa ipak, radost koju se osjeća kad se useljenicima i izbjeglicama pomogne da upoznaju istinu iz Božje Riječi daleko nadmašuje sav uloženi trud. Na oblasnim kongresima nedavno održanim u jednoj zapadnoeuropskoj zemlji gotovo 40 posto krštenih bilo je porijeklom iz drugih država.

10. Kako koristiš brošuricu Dobra vijest za sve narode? (Vidi okvir “Obilježja brošurice Dobra vijest za sve narode” na 26. stranici.)

¹⁰ Istina, većina nas ne može učiti neki strani jezik. Pa ipak, možemo pomagati strancima koji su došli u našu zemlju tako da se koristimo brošuricom Dobra vijest za sve narodeb koju smo nedavno dobili, a koja sadrži privlačnu biblijsku poruku na mnogim jezicima (Ivan 4:37). Koristiš li je u službi propovijedanja?

11. S kojim se još izazovom suočavaju braća na nekim područjima?

¹¹ Kako Sotonin utjecaj na Zemlji jača, sve se više suočavamo s još jednim izazovom, a to je da na nekim područjima malotko reagira pozitivno. Naravno, ta nas situacija ne iznenađuje jer je Isus prorekao da će biti upravo tako. O našem je vremenu rekao: “Ohladnjet će ljubav većine” (Matej 24:12). I doista, mnogi više ne vjeruju u Boga niti cijene Bibliju (2. Petrova 3:3, 4). Zbog toga u nekim dijelovima svijeta prilično malo pojedinaca postaju novi Kristovi učenici. No to ne znači da je uzaludan trud naše drage kršćanske braće i sestara koji vjerno propovijedaju na takvim područjima (Hebrejima 6:10). Zašto? Razmisli o sljedećem.

12. Koja dva cilja imamo u propovijedanju?

¹² Evanđelje po Mateju ističe dva glavna cilja našeg propovijedanja. Prvi je da ‘činimo učenike od ljudi iz svih naroda’ (Matej 28:19). Drugi je taj da poruka o Kraljevstvu služi kao “svjedočanstvo” (Matej 24:14). Oba cilja su važna, no drugi je naročito značajan. Zašto?

13, 14. (a) Koje je istaknuto obilježje znaka Kristove prisutnosti? (b) Što ne smijemo zaboraviti, naročito kad propovijedamo na području gdje nas malotko sasluša?

¹³ Biblijski pisac Matej napisao je da su apostoli upitali Isusa: “Što će biti znak tvoje prisutnosti i završetka sustava stvari?” (Matej 24:3). Isus im je odgovorio da će jedno istaknuto obilježje tog znaka biti propovijedanje diljem svijeta. Je li govorio o činjenju učenika? Nije. Rekao je: “Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po cijeloj nastanjenoj zemlji za svjedočanstvo svim narodima” (Matej 24:14). Tako je Isus pokazao da će propovijedanje o Kraljevstvu biti važno obilježje znaka.

¹⁴ Dakle, kad propovijedamo dobru vijest o Kraljevstvu, ne zaboravljamo da čak i ako uvijek nemamo uspjeha u činjenju učenika, ipak uspijemo dati “svjedočanstvo”. Bez obzira na to kako ljudi reagiraju, oni znaju što mi radimo, a mi tako sudjelujemo u ispunjenju Isusovog proročanstva (Izaija 52:7; Otkrivenje 14:6, 7). Jordy, mlada Jehovina svjedokinja iz zapadne Europe, rekla je: “To što znam da me Jehova koristi u ispunjenju Mateja 24:14 jako me raduje” (2. Korinćanima 2:15-17). Nesumnjivo i ti osjećaš slično.

15. (a) Na što je Isus upozorio svoje sljedbenike? (b) Što nam pomaže da propovijedamo unatoč protivljenju?

¹⁵ Protivljenje je daljnji izazov s kojim se suočavamo dok propovijedamo dobru vijest o Kraljevstvu. Isus je upozorio svoje sljedbenike: “Bit ćete predmet mržnje svih naroda zbog mog imena” (Matej 24:9). Kao i prve kršćane, i Isusove današnje sljedbenike ljudi mrze, protive im se i progone ih (Djela apostolska 5:17, 18, 40; 2. Timoteju 3:12; Otkrivenje 12:12, 17). U nekim zemljama vlasti su zabranile njihovo djelovanje. Pa ipak, iz poslušnosti prema Bogu pravi kršćani u tim zemljama i dalje propovijedaju dobru vijest o Kraljevstvu (Amos 3:8; Djela apostolska 5:29; 1. Petrova 2:21). Kako oni, kao i svi drugi Jehovini svjedoci diljem svijeta, uspijevaju u tome? Jehova im daje snage putem svog svetog duha (Zaharija 4:6; Efežanima 3:16; 2. Timoteju 4:17).

16. Kako je Isus ukazao na povezanost između propovijedanja i Božjeg duha?

¹⁶ Isus je istaknuo koliko su Božji duh i propovijedanje povezani kad je svojim sljedbenicima rekao: ‘Primit ćete silu kad sveti duh dođe na vas, i bit ćete mi svjedoci i do najudaljenijeg dijela zemlje’ (Djela apostolska 1:8; Otkrivenje 22:17). Zanimljiv je redoslijed zbivanja spomenutih u ovom retku. Učenici su najprije primili sveti duh, a onda su počeli svjedočiti diljem svijeta. Jedino su uz pomoć Božjeg duha mogli imati snage da ustraju u davanju ‘svjedočanstva svim narodima’ (Matej 24:13, 14; Izaija 61:1, 2). Stoga je Isus sveti duh sasvim prikladno nazvao ‘pomoćnikom’ (Ivan 15:26). Rekao je da će Božji duh poučiti i voditi učenike (Ivan 14:16, 26; 16:13).

17. Kako nam sveti duh pomaže kad naiđemo na veliko protivljenje?

¹⁷ Na koje načine Božji duh pomaže nama danas kad naiđemo na veliko protivljenje dok propovijedamo dobru vijest? On nas jača i suprotstavlja se onima koji nas progone. Prikazat ćemo to pomoću jednog događaja iz života kralja Saula.

18. (a) Što se jako loše dogodilo sa Saulom? (b) Kako je Saul progonio Davida?

¹⁸ Kad je postao prvi izraelski kralj, za Saula se moglo reći sve najbolje, no kasnije je postao neposlušan Jehovi (1. Samuelova 10:1, 24; 11:14, 15; 15:17-23). Božji duh zbog toga više nije bio na tom kralju. Saul je bio ljut na Davida i želio ga je napasti jer je on bio pomazan za novog kralja te je imao Božji duh (1. Samuelova 16:1, 13, 14). David je izgledao kao lak plijen. Uostalom, imao je samo harfu, dok je Saul imao koplje. Zato jednog dana dok je David svirao, “Saul baci koplje govoreći: da prikujem Davida za zid. Ali mu se David izmače dva puta” (1. Samuelova 18:10, 11). Saul je kasnije poslušao svog sina Jonatana, Davidovog prijatelja, i zakleo se: “Tako živ bio Jehova, [David] neće poginuti.” No Saul ponovno “htješe Davida kopljem prikovati za zid”. Međutim, “on izmače Saulu, te koplje udari u zid”. David je pobjegao, ali je Saul krenuo za njim. U tom kritičnom trenutku Božji je duh postao Saulov protivnik. Na koji način? (1. Samuelova 19:6, 10).

19. Kako je Božji duh štitio Davida?

¹⁹ David je pobjegao k proroku Samuelu, no Saul je poslao svoje ljude da uhvate Davida. Međutim, kad su došli do mjesta gdje se skrivao, “duh Božji dođe na poslanike Saulove, te i oni prorokovahu”. Božji duh toliko ih je obuzeo da su potpuno zaboravili cilj svog zadatka. Saul je još dva puta poslao svoje ljude po Davida i svaki se put dogodilo isto. Na koncu je sam kralj Saul otišao k Davidu, no ni on se nije mogao oduprijeti Božjem duhu. Ustvari, sveti duh je prouzročio da ostane nepomičan ‘cijeli dan i cijelu noć’, pa je David imao dovoljno vremena da pobjegne (1. Samuelova 19:20-24).

20. Koju pouku izvlačimo iz izvještaja o Saulovom progonjenju Davida?

²⁰ Ovaj izvještaj o Saulu i Davidu prenosi ohrabrujuću pouku: Protivnici Božjih slugu ne mogu uspjeti kad im se suprotstavi Božji duh (Psalam 46:11; 125:2). Jehova je želio da David bude kralj Izraela. To nitko nije mogao promijeniti. Jehova je čvrsto odlučio da se u današnje vrijeme ‘propovijeda dobra vijest o kraljevstvu’. To nitko ne može spriječiti (Djela apostolska 5:40, 42).

21. (a) Kako danas postupaju neki protivnici? (b) U što smo sigurni?

²¹ Neki vjerski i politički vođe služe se lažima i čak nasiljem da nas zaustave. Međutim, kao što je Jehova zaštitio Davida u duhovnom smislu, tako će zaštititi i svoj današnji narod (Malahija 3:6). Stoga mi poput Davida s pouzdanjem kažemo: “U Boga se uzdam, ne bojim se; što će mi učiniti čovjek?” (Psalam 56:11; 121:1-8; Rimljanima 8:31). Neka bismo uz Jehovinu pomoć nastavili svladavati sve izazove dok izvršavamo zadatak koji nam je on dao, a to je da ljudima iz svih naroda propovijedamo dobru vijest o Kraljevstvu!