“To se mora dogoditi”
“Isus im je, odgovarajući, rekao: ‘(...) To se mora dogoditi, ali još nije kraj’” (MATEJ 24:4-6, NW).
1. Kojoj bismo temi trebali pokloniti pažnju?
SIGURNO si zainteresiran za svoj život i za svoju budućnost. Stoga bi isto tako trebao biti zainteresiran za temu koja je još davne 1877. privukla pažnju C. T. Russella. Russell, koji je kasnije osnovao Društvo Watch Tower, napisao je brošuricu pod naslovom The Object and Manner of Our Lord’s Return (Svrha i način povratka našeg Gospodina). Ova brošurica od 64 stranice govorila je o Isusovom povratku, odnosno budućem dolasku (Ivan 14:3). Apostoli su jednom prilikom, nalazeći se na Maslinskoj gori, o tom povratku upitali sljedeće: “Kada će to biti, i što će biti znak tvoje prisutnosti [ili “dolaska”, DK] i završetka sustava stvari?” (Matej 24:3, NW).
2. Zašto ima mnogo proturječnih gledišta o onome što je Isus prorekao?
2 Znaš li što je Isus odgovorio i razumiješ li njegov odgovor? On se može pronaći u tri Evanđelja. Profesor D. A. Carson navodi: “Malo je poglavlja u Bibliji koja su među prevodiocima izazvala veća neslaganja nego 24. poglavlje Mateja i paralelni izvještaji u Marku 13 i Luki 21.” On zatim iznosi svoje mišljenje — tek još jedno od proturječnih ljudskih gledišta. U prošlom su stoljeću mnoga takva gledišta bila odraz nevjerovanja. Ljudi koji su ih iznosili smatrali su da Isus uopće nije rekao ono što čitamo u Evanđeljima, da su njegove izjave kasnije bile izmijenjene ili da se njegova predviđanja nisu ostvarila — što su gledišta nastala pod utjecajem više kritike. Jedan je komentator čak razmatrao Markovo Evanđelje gledajući ga ‘kroz prizmu filozofije mahayana budizma’!
3. Kako Jehovini svjedoci gledaju na Isusovo proročanstvo?
3 Za razliku od toga, Jehovini svjedoci prihvaćaju autentičnost i pouzdanost Biblije, a time i onoga što je Isus rekao četvorici apostola koja su bila s njim na Maslinskoj gori tri dana prije njegove smrti. Od vremena C. T. Russella Božji je narod postepeno stjecao sve jasnije razumijevanje proročanstva koje je Isus tada dao. U proteklih nekoliko godina Kula stražara je još podrobnije razjasnila njihovo gledište o tom proročanstvu. Jesi li usvojio te informacije, shvaćajući kako se one odražavaju na tvoj život?a Razmotrimo ih još jednom.
Potresno ispunjenje na vidiku
4. Iz kojih su možda razloga apostoli Isusu postavljali pitanja o budućnosti?
4 Apostoli su znali da je Isus Mesija. Stoga, kad su ga čuli da govori o svojoj smrti, uskrsnuću i povratku, sigurno su se pitali: ‘Ako Isus umre i više ga ne bude, kako će moći ispuniti sve one divne stvari koje se očekuju od Mesije?’ Osim toga, Isus je govorio o razorenju Jeruzalema i njegovog hrama. Možda su se apostoli pitali: ‘Kada i kako će se to dogoditi?’ Pokušavajući razumjeti sve to, apostoli su upitali: “Kaži nam kad će to biti? i kakav će znak biti kad će se to sve svršiti?” (Marko 13:4; Matej 16:21, 27, 28; 23:37–24:2).
5. Kako su se Isusove riječi ispunile u prvom stoljeću?
5 Isus je prorekao da će biti ratova, gladi, pošasti, potresa, mržnje i proganjanja kršćana, lažnih mesija te da će se u velikim razmjerima propovijedati dobra vijest o Kraljevstvu. Tada treba doći kraj (Matej 24:4-14; Marko 13:5-13; Luka 21:8-19). Isus je to rekao početkom 33. n. e. Tijekom narednih desetljeća njegovi budni učenici mogli su prepoznati da se prorečeni događaji zapravo na karakterističan način odigravaju. Da, povijest pruža dokaz da se znak ispunio u to vrijeme, vodeći do svršetka židovskog sustava stvari koji su prouzročili Rimljani u periodu od 66-70. n. e. Kako je došlo do toga?
6. Kako se razvijala situacija između Rimljana i Židova 66. n. e.?
6 Za vrućeg ljeta u Judeji, 66. n. e., židovski zeloti poveli su napad na rimsku stražu u utvrdi nedaleko od jeruzalemskog hrama, pokrenuvši time val nasilja u drugim dijelovima zemlje. U djelu History of the Jews (Povijest Židova) profesor Heinrich Graetz navodi: “Cestije Gal, čija je dužnost kao namjesnika Sirije bila obraniti čast rimske vojske, (...) nije više mogao gledati kako se oko njega širi ustanak, a da ništa ne poduzme da bi spriječio njegovo napredovanje. Sazvao je svoje legije, a vladari okolnih područja dobrovoljno su mu poslali svoje trupe.” Ova je vojska od 30 000 ljudi opkolila Jeruzalem. Nakon što su se neko vrijeme borili, Židovi su se povukli iza zidina u blizini hrama. “Rimljani su pet dana uzastopce jurišali na zidine, no svaki su put bili prisiljeni povući se pred oružjem Judejaca. Tek su šesti dan uspjeli potkopati dio zida na sjeveru ispred Hrama.”
7. Zašto su Isusovi učenici mogli drugačije gledati na situaciju nego većina Židova?
7 Pomisli samo koliko je sve to moralo zbunjivati Židove, budući da su već dugo vremena vjerovali da Bog štiti njih i njihov sveti grad! No, Isusovi su učenici bili unaprijed upozoreni da će katastrofa zadesiti Jeruzalem. Isus je prorekao: “Doći [će] dani na tebe, i okružiće te neprijatelji tvoji opkopima, i opkoliće te, i obuzeće te sa sviju strana; i razbiće tebe i djecu tvoju u tebi, i ne će ostaviti u tebi kamena na kamenu” (Luka 19:43, 44). No je li to značilo da kršćanima unutar Jeruzalema 66. n. e. neminovno slijedi smrt?
8. Kakvu je nevolju Isus prorekao, i tko su bili ‘izabrani’ zbog kojih su dani trebali biti skraćeni?
8 Odgovarajući na pitanje apostolâ dok su bili na Maslinskoj gori, Isus je prorekao: “Ti će dani biti dani nevolje kakve nije bilo od početka stvorenja koje je Bog stvorio sve do tada, i više je neće biti. I kad Jehova ne bi skratio te dane, ne bi bilo spašeno nijedno tijelo. Ali zbog izabranih, koje je izabrao, skratio je te dane” (Marko 13:19, 20, NW; Matej 24:21, 22). Prema tome, dani su trebali biti skraćeni, a ‘izabrani’ spašeni. Tko su bili ti izabrani? Posve sigurno ne buntovnički Židovi koji su tvrdili da obožavaju Jehovu, a odbacili su njegovog Sina (Ivan 19:1-7; Djela apostolska 2:22, 23, 36). Oni koji su doista bili izabrani u to vrijeme bili su oni Židovi i ne-Židovi koji su iskazivali vjeru u Isusa kao Mesiju i Spasitelja. Njih je Bog izabrao i na Pentekost 33. n. e. formirao u novu duhovnu naciju, ‘Izrael Božji’ (Galaćanima 6:16; Luka 18:7; Djela apostolska 10:34-45; 1. Petrova 2:9).
9, 10. Na koji su način dani napada Rimljana bili ‘skraćeni’, i s kakvim rezultatom?
9 Jesu li dani bili ‘skraćeni’ i pomazani ‘izabranici’ u Jeruzalemu spašeni? Profesor Graetz navodi: “[Cestije Gal] smatrao je da nije pametno nastaviti borbu protiv smionih entuzijasta i upuštati su u dugotrajan vojni pohod u to doba godine, budući da su uskoro trebale otpočeti jesenske kiše (...) koje bi mogle omesti stizanje hrane za vojsku. Vjerojatno je iz tih razloga držao da je mudrije vratiti se istim putem kojim je i došao.” Što god da je Cestije Gal imao u mislima, rimska se vojska povukla iz grada, pretrpjevši velike gubitke od Židova koji su pošli u potjeru za njom.
10 Ovo neočekivano povlačenje Rimljana omogućilo je ‘tijelu’ — Isusovim učenicima kojima je prijetila opasnost unutar Jeruzalema — da bude spašeno. Povijesni zapisi pokazuju da su kršćani, kada im se pružila ova prilika, pobjegli iz tog područja. Kakvog li očitovanja Božje sposobnosti da predvidi budućnost i osigura preživljavanje svojih obožavatelja! No, što se dogodilo s nevjerujućim Židovima koji su ostali u Jeruzalemu i Judeji?
Suvremenici će je doživjeti
11. Što je Isus rekao o ‘ovom naraštaju’?
11 Mnogi su Židovi vjerovali da će njihov sustav obožavanja, čije je središte bio hram, trajati unedogled. No Isus je rekao: “Od smokve naučite se priči: kad se već njezine grane pomlade i ulistaju, znate da je blizu ljeto. Tako i vi kad vidite sve ovo, znajte da je blizu kod vrata. Zaista vam kažem: ovaj naraštaj ne će proći dok se ovo sve ne zbude. Nebo i zemlja proći će, ali riječi moje ne će proći” (Matej 24:32-35, naglašeno od nas).
12, 13. Kako su učenici shvatili ono što je Isus govorio o ‘ovom naraštaju’?
12 Kroz godine koje su prethodile 66. n. e. kršćani su mogli vidjeti ispunjavanje mnogih uvodnih elemenata složenog znaka — ratove, glad, pa čak i opsežno propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu (Djela apostolska 11:28; Kološanima 1:23). No, kada je trebao doći kraj? Na što je Isus mislio kada je rekao: “Ovaj naraštaj [grčki: geneá] ne će proći”? Isus je često mnoštva protivnički nastrojenih Židova, među ostalim i vjerske vođe, koji su bili njegovi suvremenici nazivao ‘pokvarenim i preljubničkim naraštajem’ (Matej 11:16; 12:39, 45, St; 16:4; 17:17; 23:36). Prema tome, kada je na Maslinskoj gori ponovno govorio o ‘ovom naraštaju’, onda očito nije mislio na sav židovski rod kroz čitavu povijest; niti je mislio na svoje sljedbenike, premda su oni bili ‘izabrani rod’ (1. Petrova 2:9). Jednako tako, Isus nije želio reći da “ovaj naraštaj” predstavlja neki vremenski period.
13 Umjesto toga, Isus je mislio na protivnički nastrojene Židove onog vremena koji su trebali doživjeti ispunjenje znaka koji je naveo. Govoreći o izrazu “ovaj naraštaj” iz Luke 21:32, profesor Joel B. Green zapaža: “U Trećem Evanđelju ‘ovaj naraštaj’ (i srodni izrazi) redovito označava kategoriju ljudi koji se odupiru Božjem naumu. (...) [Ukazuje] na ljude koji tvrdoglavo okreću leđa božanskom naumu.”b
14. Što je onaj “naraštaj” doživio, no kakav su drugačiji ishod doživjeli kršćani?
14 Zao naraštaj protivnički raspoloženih Židova koji su mogli vidjeti ispunjavanje znaka trebao je ujedno doživjeti i kraj (Matej 24:6, 13, 14). I stvarno ga je doživio! Rimska se vojska 70. n. e. vratila pod zapovjedništvom Tita, sina cara Vespazijana. Gotovo je nevjerojatno što su sve prošli Židovi koji su se ponovno našli zatočeni u gradu.c Josip Flavije je kao očevidac izvijestio da je, do vremena kad su Rimljani razorili grad, poginulo oko 1 100 000 Židova, a nekih 100 000 bilo je odvedeno u zarobljeništvo, od čega je ubrzo nakon toga većinu snašla strahovita smrt od gladi ili u rimskim arenama. Doista, nevolja koja je trajala od 66-70. n. e. bila je najveća nevolja koju je Jeruzalem i židovski sustav ikad dotada i otada doživio. Koliko su samo drugačiji ishod doživjeli kršćani koji su poslušali Isusovo proročansko upozorenje i napustili Jeruzalem nakon što je rimska vojska otišla 66. n. e.! Pomazani kršćanski ‘izabrani’ bili su 70. n. e. ‘spašeni’, odnosno sačuvani na sigurnom (Matej 24:16, 22, NW).
Slijedi još jedno ispunjenje
15. Kako možemo biti sigurni da je Isusovo proročanstvo trebalo imati veće ispunjenje nakon 70. n. e.?
15 Međutim, to nije bio definitivni kraj. Isus je ranije ukazao na to da će on doći u Jehovino ime nakon što grad bude razoren (Matej 23:38, 39; 24:2). Zatim je na to još jasnije ukazao u svom proročanstvu na Maslinskoj gori. Spomenuvši dolazak ‘velike nevolje’, rekao je da će se nakon toga pojavljivati lažni Kristi i da će tijekom dužeg perioda nacije gaziti Jeruzalem (Matej 24:21, 23-28; Luka 21:24). Je li trebalo uslijediti još jedno, veće ispunjenje? Činjenice daju potvrdan odgovor. Uspoređujući Otkrivenje 6:2-8 (koje je napisano nakon nevolje u Jeruzalemu 70. n. e.) s Matejom 24:6-8 i Lukom 21:10, 11, vidimo da su ratovi, nestašice hrane i pošasti u većem razmjeru tek trebali uslijediti. Ovo veće ispunjenje Isusovih riječi odigrava se otkako je 1914. izbio prvi svjetski rat.
16-18. Što još očekujemo da se treba dogoditi?
16 Jehovini svjedoci već niz desetljeća naučavaju da suvremeno ispunjavanje znaka predstavlja dokaz da ‘velika nevolja’ tek treba doći. Sadašnji zao “naraštaj” doživjet će tu nevolju. Izgleda da će ona ponovno imati uvodnu fazu (napad na sve krive religije), jednako kao što je Galov napad 66. n. e. bio uvod u nevolju koja je zadesila Jeruzalem.d Zatim će, nakon perioda čije se trajanje konkretno ne navodi, doći kraj — uništenje u svjetskim razmjerima, odgovarajuće onom koje se zbilo 70. n. e.
17 Govoreći o nevolji koja je neposredno pred nama, Isus je rekao: “Odmah će po nevolji dana tijeh [uništenja krive religije] sunce pomrčati, i mjesec svoju svjetlost izgubiti, i zvijezde s neba spasti, i sile nebeske pokrenuti se. I tada će se pokazati znak sina čovječijega na nebu; i tada će proplakati [“udarat će se jadikujući”, NW] sva plemena na zemlji; i ugledaće sina čovječijega gdje ide na oblacima nebeskima sa silom i slavom velikom” (Matej 24:29, 30).
18 Dakle, sam Isus kaže da će se ‘nakon nevolje tih dana’ pojaviti neka vrsta nebeskih fenomena. (Usporedi Joela 2:28-32; 3:15.) To će toliko zaprepastiti i šokirati neposlušne ljude da će se “udarati jadikujući”. Mnogi će “gubiti svijest od straha i očekivanja onoga što dolazi na nastanjenu zemlju”. Ali ne i pravi kršćani! Oni će ‘podignuti svoje glave, jer se približava njihovo izbavljenje’ (Luka 21:25, 26, 28, NW).
Predstoji sud!
19. Kako možemo utvrditi kada će se ispuniti parabola o ovcama i jarcima?
19 Zapazi da je u Mateju 24:29-31 prorečeno (1) da Sin čovječji dolazi, (2) da će taj dolazak biti s velikom slavom, (3) da će s njim biti anđeli i (4) da će ga vidjeti sva plemena na Zemlji. Isus u paraboli o ovcama i jarcima ponavlja te elemente (Matej 25:31-46). Stoga možemo zaključiti da ta parabola govori o vremenu kada će Isus, nakon početnog izbijanja nevolje, doći sa svojim anđelima i sjesti na prijestolje kako bi sudio (Ivan 5:22; Djela apostolska 17:31; usporedi 1. Carevima 7:7; Danijela 7:10, 13, 14, 22, 26; Mateja 19:28). Kome će se suditi i s kakvim ishodom? Iz parabole je vidljivo da će Isus pokloniti pažnju svim nacijama, kao da su sakupljene ispred njegovog nebeskog prijestolja.
20, 21. (a) Što će se dogoditi s ovcama iz Isusove parabole? (b) Što jarce čeka u budućnosti?
20 Muškarci i žene koji su nalik ovcama bit će smješteni Isusu zdesna kao znak njegove naklonosti. Zašto? Zato što su koristili prilike da čine dobro njegovoj braći — pomazanim kršćanima koji će biti sudionici u Kristovom nebeskom Kraljevstvu (Danijel 7:27; Jevrejima 2:9–3:1). U skladu s tom parabolom, milijuni ovcama nalik kršćana prepoznali su Isusovu duhovnu braću te im svojom suradnjom pružaju podršku. Zbog toga ovo “veliko mnoštvo” gaji biblijsku nadu da će preživjeti ‘veliku nevolju’ i potom zauvijek živjeti u Raju, zemaljskom području Božjeg Kraljevstva (Otkrivenje 7:9, 14, NW; 21:3, 4; Ivan 10:16).
21 Koliko samo drugačiji ishod očekuje jarce! Matej 24:30 (NW) opisuje ih kako se ‘udaraju jadikujući’ kada Isus dolazi. A imaju itekakvog razloga za to, jer su si izgradili reputaciju kao oni koji su odbijali dobru vijest o Kraljevstvu, protivili se Isusovim učenicima i više voljeli svijet koji prolazi (Matej 10:16-18; 1. Ivanova 2:15-17). Isus — a ne netko od njegovih učenika na Zemlji — odlučuje tko su jarci. On o njima kaže: “Ovi će otići u muku vječnu [“vječno odrezanje”, NW]” (Matej 25:46).
22. Koji dio Isusovog proročanstva zaslužuje našu daljnju pažnju?
22 Naš napredak u razumijevanju proročanstva iz 24. i 25. poglavlja Mateja zaista je uzbudljiv. No, jedan dio Isusovog proročanstva zaslužuje da mu poklonimo daljnju pažnju — ‘odvratna stvar koja uzrokuje opustošenje i stoji na svetom mjestu’. Isus je svoje sljedbenike poticao da u vezi s tim upotrijebe razbor i da budu spremni poduzeti određene korake (Matej 24:15, 16, NW). Što predstavlja tu “odvratnu stvar”? Kada ona stoji na svetom mjestu? I kakve to veze ima s našim životnim izgledima sada i u budućnosti? Sljedeći će članak razmotriti ta pitanja.
[Bilješke]
a Vidi studijske članke u izdanjima Kule stražare od 15. veljače 1994; 15. listopada i 1. studenoga 1995. te 15. kolovoza 1996.
b Britanski izučavatelj G. R. Beasley-Murray zapaža: “Izraz ‘ovaj naraštaj’ ne bi trebao prevodiocima predstavljati problem. Iako je istina da je riječ genea u ranijoj fazi grčkog jezika značila rođenje, potomstvo i, prema tome, rod, (...) u [grčkoj Septuaginti] njome se najčešće prevodio hebrejski izraz dôr, koji znači razdoblje, ljudsko razdoblje ili naraštaj u smislu ljudi koji žive u istom vremenu. (...) U izjavama koje se pripisuju Isusu taj izraz izgleda ima dvostruko značenje: s jedne strane uvijek se odnosi na njegove suvremenike, a s druge strane uvijek neizravno sadrži u sebi osudu.”
c U svom djelu History of the Jews profesor Graetz kaže da su Rimljani ponekad znali dnevno po 500 zatvorenika pribiti na stup. Drugim su zarobljenim Židovima odrezali ruke i poslali ih natrag u grad. Kakvi su uvjeti vladali u gradu? “Novac je izgubio vrijednost, jer se njime nije mogao kupiti kruh. Ljudi su se po ulicama očajnički tukli za najogavniju i najodvratniju hranu, za šaku slame, komad neke kože ili za iznutrice koje bi se bacalo psima. (...) Budući da je broj nepokopanih leševa naglo rastao, sparnim ljetnim zrakom širila se zaraza i stanovništvo je postalo plijenom bolesti, gladi i mača.”
d Sljedeći članak razmatra ovaj aspekt predstojeće nevolje.
Sjećaš li se?
◻ Kako su se riječi iz Mateja 24:4-14 ispunile u prvom stoljeću?
◻ Kako su u vrijeme apostola dani bili skraćeni i tijelo spašeno, kao što je i prorečeno u Mateju 24:21, 22?
◻ Što je obilježavalo “naraštaj” spomenut u Mateju 24:34?
◻ Kako znamo da proročanstvo dano na Maslinskoj gori treba imati još jedno, veće ispunjenje?
◻ Kada i kako će se ispuniti parabola o ovcama i jarcima?
[Slika na stranici 12]
Detalj s Titovog slavoluka u Rimu koji prikazuje plijen odnesen nakon razorenja Jeruzalema
[Zahvala]
Soprintendenza Archeolgica di Roma