18. (a) Koje su promjene poduzeli Židovi prema zakonu o ljubavi prema bližnjemu, ali kako je Isus nastupio prema toj promjeni? (b) Što je Isus odgovorio jednom učitelju zakona, koji je želio ograničiti primjenu pojma “bližnji”?

¹⁸ Šestim i zadnjim primjerom Isus je jasno pokazao kako su predaje rabina slabile Mojsijev zakon: “Čuli ste da je rečeno: ‘Ljubi svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja.’ A ja vam kažem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone” (Matej 5:43, 44, St). U Mojsijevom zakonu nije bilo ništa napisano o tome gdje je granica ljubavi. “Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe” (3. Mojsijeva 19:18). Farizejima nije godila ta zapovijed, pa su je pokušali zaobići time što su oznaku “bližnji” ograničili na one koji su se držali predaja. Stoga je jedan učitelj Zakona kad ga je Isus podsjetio na zapovijed: ‘Ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe’, postavio domišljato (lukavo) pitanje: “Tko je zapravo moj bližnji?” Isus mu je odgovorio usporedbom o milosrdnom Samarićaninu. Učini si bližnjim onoga tko te treba (Luka 10:25-37).

20. Kako je Isus u biti stavio veći naglasak na Mojsijev zakon, i kako ga je stupnjevao višim, umjesto da ga odbaci?

²⁰ Kad se Isus osvrnuo na dijelove Mojsijevog zakona, dodao je riječi: “A ja vam kažem (...)”, nije on odbacio taj Zakon, niti ga je nadomjestio nečim drugim, nego ga je u biti još jače naglasio, pokazavši koji duh stoji iza toga. Viši zakon bratstva osuđuje mržnju koja se stalno razvija, kao ubojstvo. Viši zakon čistoće označio je neprestano pohotljivo razmišljanje preljubom. Jedan viši bračni zakon odbija lakomislenu rastavu kao pripremu za preljubničko ponovo sklapanje braka. Jedan viši zakon istine pokazuje da je često zaklinjanje beskorisno. Viši zakon blagosti osuđuje osvećivanje. Jedan viši zakon ljubavi traži ljubav poput Božje, koja ne poznaje nikakve prepreke.