Gradivo iz izvora u Radnim listovima (Naš kršćanski život i služba)

2-8. srpnja

BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 6-7

“Kakvom mjerom mjeriš?”

Lk 6:37, bilješka iz nwtsty

Opraštajte, i bit će vam oprošteno: Grčka riječ prevedena s “oprostiti” doslovno znači “osloboditi, otpustiti, odriješiti (od krivnje), pustiti (npr. iz zatvora)”. Kad se ta riječ koristi kao suprotnost suđenju i osuđivanju, kao naprimjer u ovom slučaju, ona podrazumijeva opraštanje i oslobađanje od krivnje, čak i ako se čini da je osoba zaslužila kaznu.

Lk 6:38, bilješka iz nwtsty

Dajte: Grčki glagol nesvršenog je vida, odnosno označava trajnu radnju. Drugim riječima, Isus nas potiče da darežljivost i velikodušnost budu sastavni dio našeg života.

Lk 6:38, bilješka iz nwtsty

krilo: Izvorna grčka riječ doslovno znači “njedra, prsa”, no u ovom kontekstu najvjerojatnije se odnosi na široke nabore gornje haljine koji su se iznad pojasa mogli oblikovati tako da posluže kao vreća. Izraz “sipati u krilo” aluzija je na običaj trgovaca iz Isusovog vremena, koji bi kupcu nasipali robu u nabore njegove haljine.

Tragajmo za duhovnim blagom

Lk 7:35, bilješka iz nwtsty

djeca njezina: Ili “djela njezina”. Rekavši da mudrost ima djecu Isus se poslužio personifikacijom. U paralelnom izvještaju iz Mt 11:19 izražena je identična misao, samo što se ondje umjesto “djece” spominju “djela”. Djeca mudrosti, odnosno djela koja su u ovom slučaju činili Ivan Krstitelj i Isus, dokazala su da su optužbe protiv njih bile neosnovane. Isus je zapravo htio reći: “Promotrite jesu li čovjekova djela pravedna, pa ćete shvatiti jesu li optužbe protiv njega na mjestu ili ne.”

9-15. srpnja

BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 8-9

“Što je potrebno da bismo slijedili Isusa?”

Lk 9:57, 58, it-2-E 494

Gnijezdo

Jedan pismoznanac rekao je Isusu: “Učitelju, ići ću za tobom kamo god pođeš”, a on mu je nato odvratio: “Lisice imaju jazbine i ptice nebeske imaju počivališta, a Sin čovječji nema gdje nasloniti glavu” (Mt 8:19, 20; Lk 9:57, 58). Isus je time istaknuo da onaj tko želi biti njegov sljedbenik mora odustati od težnje za lagodnim životom i da se umjesto toga treba potpuno uzdati u Jehovu. To načelo naglasio je i kad je poučavao svoje učenike kako se moliti: “Kruh naš za ovaj dan daj nam danas”, kao i jednom drugom prilikom kad je rekao: “Nitko od vas tko ne ostavi sve što ima ne može biti moj učenik” (Mt 6:11; Lk 14:33).

Lk 9:59, 60, bilješke iz nwtsty

pokopam oca svojega: Čovjek vjerojatno nije htio reći da mu je otac upravo umro i da samo treba nešto vremena kako bi organizirao pogreb. Da se to dogodilo, očito ne bi tom prilikom bio pored Isusa i razgovarao s njim. U drevno se doba na Bliskom istoku ljude pokapalo vrlo brzo nakon što bi umrli, najčešće već istog dana. Stoga je vjerojatnije da je otac tog čovjeka bio bolestan ili star. Osim toga, budući da Isus ne bi čovjeku rekao da napusti bolesnog i siromašnog oca, očito je bilo i drugih članova obitelji koji su se mogli pobrinuti za očeve potrebe (Mk 7:9-13). Čovjek je zapravo htio reći: “Bit ću tvoj učenik, ali ne dok mi je otac živ. Pričekaj da mi otac umre i da ga sahranim pa ću onda ići za tobom.” No Isusov odgovor pokazuje da tom čovjeku Kraljevstvo nije bilo na prvom mjestu u životu (Lk 9:60, 62).

Neka mrtvi pokapaju svoje mrtve: Kao što pokazuje bilješka iz nwtsty za Lk 9:59, otac čovjeka s kojim je Isus razgovarao vjerojatno je bio bolestan ili star, a ne mrtav. Dakle, Isus je očito htio reći: “Neka oni koji su duhovno mrtvi pokapaju svoje mrtve.” Drugim riječima, čovjek je trebao prepustiti ostalim članovima obitelji da se brinu za oca dok je živ i sahrane ga kad umre. Kad bi počeo slijediti Isusa, čovjek bi zapravo krenuo putem koji vodi u vječni život i ne bi bio među onima koje Bog smatra duhovno mrtvima. Isus je tom čovjeku otkrio što je ključno da bi netko ostao duhovno živ — Božje Kraljevstvo i objavljivanje dobre vijesti trebaju mu biti najvažniji u životu.

Luka 9:61, 62, multimedijski sadržaj iz nwtsty

Oranje

Zemlja se obično orala ujesen, kad bi kiše omekšale tlo koje se bilo stvrdnulo tijekom iznimno vrućih ljetnih mjeseci. (Vidi 19. cjelinu u brošuri Istražujmo Božju Riječ!) Neki plugovi bili su načinjeni od zašiljenog komada drva, čiji je vrh možda bio okovan metalom. Taj je komad drva bio pričvršćen za gredu koju je vukla jedna životinja ili više njih. Nakon oranja uslijedila bi sjetva. Budući da su se mnogi Izraelci bavili poljodjelstvom, u usporedbama iz hebrejskih spisa često se aludira na oranje (Su 14:18; Iza 2:4; Jr 4:3; Mi 4:3). I Isus je u svojim usporedbama često govorio o zemljoradnji kako bi ljude poučio nečemu važnom. Naprimjer, osvrnuo se na oranje kad je htio istaknuti koliko je važno da ga njegovi učenici slijede cijelim srcem (Lk 9:62). Kad se orač ne bi koncentrirao na svoj posao, pravio bi neravne brazde. Slično tome Kristov sljedbenik koji nije usredotočen na svoje odgovornosti ili ih izbjegava izvršiti nije dostojan Kraljevstva.

Tragajmo za duhovnim blagom

Lk 8:3, bilješka iz nwtsty

koje su im služile: Ili “koje su ih podupirale, brinule se za njih”. Grčka riječ diakonéo može se odnositi na pružanje različitih usluga kao što su naprimjer nabava, kuhanje i posluživanje hrane ili slično. Ta se riječ u Lk 10:40; 12:37 i 17:8 prevodi s “posluživati”, a u Dj 6:2 prevedena je izrazom “dijeliti hranu”, ali može se odnositi i na druge načine kojima se zbrinjavaju nečije osobne potrebe. Žene spomenute u Lk 8:2, 3 podupirale su Isusa i njegove učenike te su im tako pomagale da izvrše zadatak koji su dobili od Boga. Time su slavile Boga, koji je pokazao da cijeni njihov trud tako što je za sve buduće generacije u Bibliji trajno sačuvao izvještaj o njihovom milosrđu i velikodušnosti (Izr 19:17; He 6:10). Ista grčka riječ koristi se i u Mt 27:55 i Mk 15:41.

16-22. srpnja

BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 10-11

“Čemu nas uči usporedba o milosrdnom Samarićaninu?”

Luka 10:29-32, multimedijski sadržaj iz nwtsty

Put iz Jeruzalema u Jerihon

Put (1) prikazan u ovom kratkom filmu vjerojatno se u znatnoj mjeri podudara s drevnom cestom koja je spajala Jeruzalem i Jerihon. Ta je vijugava cesta prolazila kroz Judejsku pustinju. Bila je duga preko 20 kilometara, a visinska razlika između Jeruzalema i Jerihona iznosila je oko 1 kilometar. U tom pustom i surovom kraju pljačkaši su toliko često haračili da je ondje morao biti postavljen garnizon kako bi se zaštitilo putnike. Rimski grad Jerihon (2) nalazio se na izlazu iz Judejske pustinje. Stari židovski grad Jerihon (3) bio je gotovo 2 kilometra udaljen od rimskog Jerihona.

Lk 10:33, 34, bilješke iz nwtsty

neki je Samarićanin: Židovi su prezirali Samarićane i nisu htjeli imati nikakva posla s njima (Iv 4:9). Neki su čak koristili izraz “Samarićanin” kad su nekoga htjeli poniziti i uvrijediti (Iv 8:48). Prema Mišni, jedan je rabin rekao: “Onaj tko jede samarićanski kruh isti je kao i onaj koji jede svinjsko meso” (Šebit 8:10). Mnogi Židovi nisu vjerovali svjedočenju Samarićana niti su prihvaćali njihove usluge. Svjestan toga da većina Židova prezire Samarićane, Isus im je pomoću priče o milosrdnom i dobrom Samarićaninu prenio snažnu poruku.

povio mu rane, zalivši ih uljem i vinom: Liječnik Luka detaljno je ispričao Isusovu usporedbu, a njegov opis liječenja rana u skladu je s metodama koje su se koristile u to doba. U gotovo svakoj kući bilo je i ulja i vina, koji su često služili kao lijek. Ulje se ponekad koristilo za ublažavanje rana (usporedi Iza 1:6), a s medicinske točke gledišta vino je djelovalo kao antiseptik i blagi dezinficijens. Luka također navodi da su rane bile povijene, očito da bi lakše zacijelile.

konačište: Grčka riječ doslovno znači “mjesto na kojem se svakoga prima ili dočekuje”. Putnici su na takvim mjestima mogli pronaći smještaj i za sebe i za svoje životinje. Vlasnici konačišta brinuli bi se za osnovne potrebe putnika, a uz dodatnu naknadu pazili bi i na one koji su im bili povjereni na brigu.

Tragajmo za duhovnim blagom

Lk 10:18, bilješka iz nwtsty

Gledao sam Sotonu kako je kao munja pao s neba: Te su Isusove riječi očito bile proročanske. Naime, on je vidio Sotonin pad s neba kao da se već odigrao. U Ot 12:7-9 opisuje se velika bitka na nebu, te se zbacivanje Sotone na Zemlju povezuje s rođenjem Mesijanskog Kraljevstva. Isus ovdje naglašava da će Sotona i njegovi demoni sasvim sigurno doživjeti poraz u toj budućoj bici. U prilog tome ide činjenica da su sedamdesetorica učenika, obični nesavršeni ljudi, uz Božju pomoć uspjeli istjerati demone (Lk 10:17).

Lk 11:5-9, bilješke iz nwtsty

Prijatelju, posudi mi tri kruha: Kao što je vidljivo iz ove usporedbe, gostoljubivost je bila duboko utkana u bliskoistočnu kulturu — ona je za ljude bila dužnost i iznimna čast. Iako je gost iznenada došao u ponoć, što je detalj koji otkriva da u to doba nije bilo jednostavno planirati putovanje, domaćinu je bilo jako stalo da mu pripremi jelo. Čak je bio spreman u gluho doba noći svog prijatelja dići iz kreveta kako bi posudio kruh.

Ne dosađuj mi: Prijatelj iz ove usporedbe oklijevao je pomoći naprosto zato što je cijela obitelj već bila u krevetu, a ne zato što je bio škrt, hladan ili negostoljubiv. U to su vrijeme kuće, a naročito kuće siromašnih, uglavnom imale samo jednu veliku sobu. Da je prijatelj iz ove usporedbe ustao i otišao po kruh, vjerojatno bi probudio cijelu obitelj, uključujući i malu djecu.

njegove upornosti: Grčka riječ prevedena s “upornost” doslovno se može prevesti kao “drskost” ili “besramnost”. Međutim, u ovom kontekstu ona označava ustrajnost, odlučnost ili nepopustljivost. Čovjek iz ove Isusove usporedbe ne srami se, odnosno ne ustručava se, uporno tražiti ono što treba. Time je Isus svoje učenike potaknuo da i oni budu ustrajni u molitvi (Lk 11:9, 10).

23-29. srpnja

BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 12-13

“Vi ste vredniji od mnogo vrabaca!”

Lk 12:6, bilješka iz nwtsty

vrabaca: Grčka riječ strouthíon umanjenica je koja se može odnositi na bilo koju malu pticu, ali često se odnosi baš na vrapce, najjeftinije od svih ptica koje su se koristile u prehrani.

Lk 12:7, bilješka iz nwtsty

vama su i vlasi na glavi sve izbrojene: Smatra se da čovjek u prosjeku ima preko 100 000 vlasi. Činjenica da Jehova o nama zna čak i takve sitnice dokaz je da se živo zanima za svakog Kristovog sljedbenika.

Tragajmo za duhovnim blagom

Lk 13:24, bilješka iz nwtsty

Snažno se naprežite: Ili “ustrajno (neprestano) se borite”. Isus je tim riječima istaknuo da moramo poduzeti sve što možemo kako bismo prošli kroz uska vrata. Različiti biblijski priručnici pokazuju da taj izraz u ovom kontekstu znači “boriti se svim silama; dati sve od sebe”. Grčki glagol agonízomai dolazi od imenice agón, koja se često odnosila na atletska natjecanja. Ta imenica u He 12:1 u prenesenom smislu označava kršćansku “trku” za život. Kad se koristi u općenitijem smislu, ona se odnosi na “borbu” (Flp 1:30; Kol 2:1; 2Ti 4:7) ili “bitku” (1Ti 6:12). Različiti oblici grčkog glagola upotrijebljenog u Lk 13:24 mogu se prevesti izrazima “natjecati se” (usp. 1Ko 9:25), “naprezati se” (1Ti 4:10) i “boriti se” (Kol 1:29; 4:12; usp. 1Ti 6:12). Budući da je taj izraz usko povezan s atletskim natjecanjima, neki bibličari kažu da Isus svoje sljedbenike ovdje potiče da se naprežu poput atletičara koji se iz petnih žila trudi osvojiti nagradu, boreći se do zadnjeg atoma snage.

Lk 13:33, bilješka iz nwtsty

ne priliči: Ili “nije moguće, ne može; nezamislivo je”. Iako nijedno biblijsko proročanstvo ne kaže izravno da će Mesija umrijeti u Jeruzalemu, to se može zaključiti na temelju Da 9:24-26. Osim toga, logično je pretpostaviti da bi Židovi pogubili proroka upravo u tom gradu, tim više ako je taj prorok ujedno i Mesija. U Jeruzalemu je zasjedalo Sudbeno vijeće, židovski vrhovni sud koji je imao 71 člana, stoga se ondje i inače sudilo onima koji bi bili optuženi da su lažni proroci. Nadalje, Isus je možda imao na umu i to da su se u Jeruzalemu redovito prinosile žrtve Bogu te da se ondje klalo pashalno janje. Pokazalo se da je Isus bio u pravu. On je doveden pred Sudbeno vijeće u Jeruzalemu. Ondje je osuđen te je kao simbolično pashalno janje pogubljen nedaleko od gradskih zidina (1Ko 5:7).

30. srpnja — 5. kolovoza

BLAGO IZ BOŽJE RIJEČI | LUKA 14-16

“Usporedba o rasipnom sinu”

Lk 15:11-16, bilješke iz nwtsty

Neki je čovjek imao dva sina: Ova usporedba poznata je i kao usporedba o razmetnom odnosno izgubljenom sinu. Neka njena obilježja specifična su u odnosu na sve druge Isusove usporedbe. To je jedna od njegovih najdužih usporedbi. Ona je posebna po tome što se bavi obiteljskim odnosima. U drugim usporedbama Isus je često stvarao slike pomoću neživih stvari, primjerice govorio je o sjemenu i tlu, ili se pak osvrtao na formalan odnos između gospodara i njegovih robova (Mt 13:18-30; 25:14-30; Lk 19:12-27). Međutim, u ovoj usporedbi Isus stavlja naglasak na prisan odnos između oca i sinova. Ona na mnoge ostavlja dubok dojam, naročito ako u svom životu možda nisu imali tako brižnog oca punog ljubavi. Isus je njome upečatljivo predočio duboko suosjećanje i ljubav koju naš nebeski Otac osjeća prema svojoj zemaljskoj djeci, kako prema onima koji su mu cijelo vrijeme odani tako i prema onima koji mu se vrate nakon što su mu okrenuli leđa.

mlađi od njih: Prema Mojsijevom zakonu, prvorođencu je pripadao dvostruki dio nasljedstva (5Mo 21:17). Dakle, ako otac iz usporedbe nije imao još sinova te ako je stariji sin bio prvorođenac, to bi značilo da je mlađi sin dobio upola manje nasljedstvo od svog starijeg brata.

rasuo: Grčka riječ doslovno znači “raspršiti (u svim smjerovima)” (Lk 1:51; Dj 5:37). U Mt 25:24, 26 prevedena je riječju “vijati”. Ovdje je upotrijebljena u značenju: “razbacivati se, uludo i lakomisleno trošiti”.

živeći raskalašeno: Ili “živjeti neobuzdano, divlje”. Slično značenje ima i srodna grčka riječ koja se koristi u Ef 5:18, Tit 1:6 i 1Pe 4:4. Ta se grčka riječ može odnositi na rasipanje i razbacivanje, odnosno rastrošan način života, a u nekim prijevodima Biblije nalazimo još i izraze “raspušteno” i “razuzdano”.

čuvati svinje: Takav posao Židovima nije samo bio ispod časti nego je za njih predstavljao krajnje poniženje jer su svinje prema Mojsijevom zakonu bile nečiste životinje (3Mo 11:7, 8).

rogačima: Plodovi, odnosno mahune, rogača imaju sjajnu kožnatu ovojnicu ljubičastosmeđe boje. Ti duguljasti, blago zakrivljeni plodovi izgledom podsjećaju na rog. Otuda i njihov naziv na grčkom (kerátion) koji doslovno znači “roščić”. Rogači se do dan-danas naveliko koriste u hrani za stoku, konje i svinje. Koliko je mlađi sin nisko pao vidljivo je iz toga što je čak bio spreman jesti hranu za svinje. (Vidi prethodnu bilješku, čuvati svinje.)

Lk 15:17-24, bilješke iz nwtsty

najamnici: Na povratku kući mlađi sin nije namjeravao zamoliti oca da ga primi kao sina, nego kao najamnika. Za razliku od robova, najamnici nisu pripadali obitelji za koju su radili, nego su naprosto bili unajmljeni kako bi po potrebi odradili neki posao, često samo na jedan dan (Mt 20:1, 2, 8).

izljubio ga: Ili “srdačno, žarko ga izljubio”. Smatra se da grčki izraz preveden s “izljubio” ima veću snagu od srodnog glagola philéo, koji se ponekad doslovno prevodi s “poljubiti” (Mt 26:48; Mk 14:44; Lk 22:47), ali češće ima značenje “voljeti” (Iv 5:20; 11:3; 16:27). Time što je tako iskreno i toplo dočekao svog skrušenog sina, otac je pokazao da ga rado prima natrag k sebi.

zvati se tvojim sinom: Neki rukopisi na kraju 21. retka sadrže dodatak: “Primi me kao jednog od svojih najamnika!” Međutim, ta se rečenica ne nalazi u brojnim mjerodavnim i vrlo starim rukopisima. Neki stručnjaci smatraju da je taj dio naknadno umetnut kako bi se još bolje poklapao s 19. retkom.

haljinu... prsten... sandale: Sin je dobio najbolju haljinu, a ne tek običan komad odjeće. Možda se radilo o bogato ukrašenoj svečanoj odjeći kakvu se obično davalo uvaženim gostima. Time što je stavio prsten na ruku svog sina, otac mu nije iskazao samo naklonost i privrženost nego i puno više od toga. Tim je činom vratio sinu dostojanstvo, ugled i čast. Prsten i sandale obično nisu bili nešto što se moglo vidjeti na robovima. Dakle, otac je srdačno prigrlio sina i svima jasno dao na znanje da je ponovno punopravni član obitelji.

Tragajmo za duhovnim blagom

Lk 14:26, bilješka iz nwtsty

više ljubi: Doslovno “ne mrzi”. U Bibliji značenje riječi “mržnja” ima nekoliko nijansi. Ta se riječ može odnositi na neprijateljstvo i zlobu koji potiču čovjeka da nekome naudi. Nadalje, ona opisuje snažnu antipatiju odnosno osjećaj krajnje odbojnosti prema kome ili čemu, zbog čega osoba izbjegava bilo kakav kontakt s kim ili s čim. No taj izraz jednostavno može značiti i “manje voljeti”. Primjerice, kad Biblija kaže da je Jakov volio Rahelu, a da je Lea bila “omrznuta”, to ustvari samo znači da je Leu volio manje od Rahele (1Mo 29:31, bilješka; 5Mo 21:15, bilješka). Ta se riječ u istom smislu koristi i u drugim starim židovskim spisima. Prema tome, Isus nije htio reći da njegovi sljedbenici trebaju osjećati averziju prema članovima svoje obitelji ili prezirati sami sebe. To bi bilo u potpunoj suprotnosti s onim što piše u ostalim nadahnutim spisima. (Usporedi Mk 12:29-31 i Ef 5:28, 29, 33.) Isus je ustvari htio reći da onaj tko više ljubi članove svoje obitelji ili samog sebe ne može biti njegov učenik.