Oponašaj Velikog Učitelja

1, 2. Zašto trebaš obratiti pažnju na to kako je Isus poučavao ljude tijekom svoje službe?

POUČAVAJUĆI svoje sljedbenike kao Veliki Učitelj, Isus Krist im je rekao: “Pazite kako slušate” (Luka 8:16-18). To se načelo odnosi i na tvoju kršćansku službu. Ako pažljivo slušaš duhovne pouke, primjenjivat ćeš ih i biti djelotvoran objavitelj. Naravno, ti danas ne možeš čuti Isusov glas, no iz Biblije možeš saznati što je on govorio i radio. Što ti izvještaji otkrivaju o načinu na koji je Isus poučavao ljude tijekom svoje službe?

² Isus je na izvrstan način prenosio dobru vijest i poučavao druge o biblijskoj istini (Luka 8:1; Ivan 8:28). Činjenje učenika uključuje propovijedanje i poučavanje, no nekim kršćanima koji su dobri propovjednici teško je poučavati druge. Propovijedati znači prenositi neku poruku, dok poučavati ljude o Jehovi i njegovim naumima obično znači da objavitelj treba izgraditi dublji odnos s ljudima (Matej 28:19, 20). To može postići ako oponaša Isusa Krista, Velikog Učitelja (Ivan 13:13).

 3. Zašto je dobro da oponašaš Isusa dok poučavaš ljude?

³ Budeš li oponašao Isusov način poučavanja, postupat ćeš u skladu sa savjetom apostola Pavla: “Mudro se ponašajte prema onima koji su izvan skupštine. Iskupljujte sebi vrijeme. Neka vaša riječ uvijek bude ugodna, solju začinjena, da znate svakome odgovoriti kako treba” (Kološanima 4:5, 6). Istina je da oponašanje Isusa u poučavanju ljudi zahtijeva trud, no to će ti omogućiti da postaneš bolji učitelj jer ćeš znati “svakome odgovoriti kako treba”, u skladu s potrebama pojedine osobe.

 4. Kako znamo da je Isus znao slušati ljude?

⁴ Isus je od djetinjstva imao običaj slušati ljude i poticati ih da kažu svoje mišljenje. Naprimjer, kad je imao 12 godina, roditelji su ga našli među učiteljima u hramu kako ih “sluša i postavlja im pitanja” (Luka 2:46). Isus nije otišao u hram da bi te učitelje svojim znanjem doveo u neugodan položaj. Otišao je tamo da bi slušao, iako im je ujedno postavljao pitanja. To što je znao pažljivo slušati druge bila je jedna od osobina zbog kojih je uživao naklonost Boga i ljudi (Luka 2:52).

5, 6. Kako znamo da je Isus želio čuti mišljenje onih koje je poučavao?

⁵ Nakon što je bio kršten i pomazan za Mesiju, Isus je i dalje s pažnjom slušao ljude. Nije bio toliko zaokupljen onim što je naučavao da je zaboravio na ljude koji su ga došli slušati. Često bi zastao, pitao ih za mišljenje i saslušao njihov odgovor (Matej 16:13-15). Naprimjer, nakon smrti njenog brata Lazara Isus je Marti rekao: “Svatko tko živi i vjeruje u mene, nikada neće umrijeti.” Zatim ju je upitao: “Vjeruješ li to?” Sigurno ju je pažljivo slušao dok je odgovarala: “Da, Gospodine, ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji” (Ivan 11:26, 27). Zacijelo je bio sretan kad je čuo kako je Marta potvrdila svoju vjeru!

⁶ Kad su ga mnogi učenici napustili, Isus je želio čuti mišljenje svojih apostola. Zato ih je upitao: “Hoćete li i vi otići?” Šimun Petar je odgovorio: “Gospodine, kome ćemo otići? Ti imaš riječi vječnog života. Mi smo povjerovali i spoznali da si ti Svetac Božji” (Ivan 6:66-69). Isus je nesumnjivo bio jako sretan kad je čuo te riječi! Sigurno bi i tebe razveselilo da čuješ nešto slično od osobe s kojom proučavaš Bibliju.

 7. Zašto su mnogi Samarićani povjerovali u Isusa?

⁷ Isusu je bilo stalo do ljudi i slušao ih je s poštovanjem. To je još jedan razlog zašto je bio djelotvoran učitelj. Naprimjer, jednom je prilikom svjedočio nekoj Samarićanki blizu Jakovljevog zdenca u Siharu. Tijekom razgovora nije samo Isus govorio nego je pustio i nju da kaže što misli. Dok ju je slušao, zapazio je da je zanimaju duhovne stvari i rekao joj da Bog traži one koji će ga obožavati duhom i istinom. Iskazao je poštovanje prema toj ženi i pokazao iskreno zanimanje. Ona je nakon toga rekla drugima za njega i “mnogi Samarićani iz onoga grada povjerovali su u njega zbog riječi [te] žene” (Ivan 4:5-29, 39-42).

 8. Kako ti činjenica da ljudi obično vole iznositi svoje mišljenje može pomoći da započneš razgovor u službi?

⁸ Ljudi obično rado iznose svoje mišljenje. Naprimjer, stanovnici drevne Atene voljeli su govoriti o svojim nazorima i čuti nešto novo. To je apostolu Pavlu pomoglo da u tom gradu održi upečatljiv govor na Areopagu (Djela apostolska 17:18-34). Tako bi i ti u službi propovijedanja mogao sljedećim riječima započeti razgovor: “Posjećujem vas jer me zanima vaše mišljenje o [navedi neku temu].” Saslušaj mišljenje osobe, prokomentiraj ga ili postavi neko pitanje u vezi s onim što kaže. Potom taktično ukaži na ono što Biblija govori o tome.

 9. Što je Isus učinio prije nego što je ‘rastumačio Pisma’ Kleofi i njegovom suputniku?

⁹ Isus nikada nije došao u situaciju da ne zna što bi rekao. Osim što je pažljivo slušao, često je znao što ljudi misle i znao je što točno mora reći (Matej 9:4; 12:22-30; Luka 9:46, 47). Naprimjer, nedugo nakon što je uskrsnuo, dvojica njegovih učenika išla su iz Jeruzalema u Emaus. “Dok su (...) razgovarali i raspravljali”, piše u izvještaju iz Evanđelja, “pristupio im je sam Isus i pošao s njima. Ali njihovim očima nije bilo dano da ga prepoznaju. On ih je upitao: ‘O čemu to putem raspravljate među sobom?’ A oni su se, žalosna lica, zaustavili. Jedan od njih, po imenu Kleofa, odgovorio mu je: ‘Zar si ti stranac u Jeruzalemu i živiš u osami, pa ne znaš što se u njemu događalo ovih dana?’ A on ih je upitao: ‘Što?’” Veliki Učitelj ih je slušao dok su mu govorili kako je Isus Nazarećanin poučavao narod, činio čuda i bio pogubljen. Također su mu rekli kako su neki govorili da je uskrsnuo iz mrtvih. Isus je pustio Kleofu i njegovog suputnika da kažu što misle. Nakon toga im je “tumačeći Pisma” objasnio ono što su trebali saznati (Luka 24:13-27, 32).

10. Kako možeš saznati u što vjeruje osoba na koju naiđeš u službi propovijedanja?

¹⁰ Kad u službi propovijedanja dođeš na nečija vrata, vjerojatno ne znaš ništa o vjerskim gledištima te osobe. Da bi saznao u što vjeruje, mogao bi reći da voliš čuti kako ljudi gledaju na molitvu. Potom bi mogao upitati: “Što mislite, sluša li uopće netko naše molitve?” Na temelju odgovora osobe možeš mnogo saznati o njenom gledištu i vjerovanjima. Ako vjeruje u Boga, njena uvjerenja možeš bolje upoznati ako je upitaš: “Smatrate li da Bog sluša sve molitve ili postoje neke molitve koje ne prihvaća?” Takva ti pitanja mogu pomoći da vodite opušten razgovor. Kad ti se ukaže prilika da joj pokažeš što Biblija uči, trebaš to učiniti taktično i ne bi smio napadati njena vjerovanja. Bude li uživala u vašem razgovoru, možda će te rado ponovno primiti. No što ako ti postavi neko pitanje na koje ne znaš odgovor? Možeš ga kod kuće istražiti i ponovno doći da bi joj pružio ‘obrazloženje nade koja je u tebi, čineći to blago i s dubokim poštovanjem’ (1. Petrova 3:15).

11. Što će ti pomoći da pronađeš pojedince koji su dostojni dobre vijesti?

¹¹ Kao savršen čovjek, Isus je znao procijeniti ljude i prepoznati one koji su bili dostojni dobre vijesti. Nama je mnogo teže pronaći pojedince koji “ispravno gledaju na vječni život” (Djela apostolska 13:48). Tako je bilo i apostolima kojima je Isus rekao: “U koji god grad ili selo uđete, potražite tko je u njemu dostojan primiti vas” (Matej 10:11). Poput Isusovih apostola, i ti moraš tražiti ljude koji su spremni slušati i upoznati biblijsku istinu. Njih ćeš moći pronaći budeš li pažljivo slušao sve s kojima razgovaraš, zapažajući stav svakog pojedinca.

12. Kako možeš nastaviti pomagati zainteresiranoj osobi?

¹² Nakon razgovora s osobom koja je pokazala izvjestan interes za poruku o Kraljevstvu dobro je da nastaviš razmišljati o njenim duhovnim potrebama. Ako zapišeš što si saznao nakon što si s nekim razgovarao o dobroj vijesti, to će ti pomoći da mu nastaviš duhovno pomagati. Na ponovnim posjetima trebaš pažljivo slušati ljude da bi saznao više o njihovim vjerovanjima, stavovima i životnim okolnostima.

13. Što ti može pomoći da shvatiš kako netko gleda na Bibliju?

¹³ Kako možeš potaknuti ljude da ti kažu kako gledaju na Božju Riječ? U nekim je područjima dobro postaviti pitanje: “Je li vam bilo teško razumjeti Bibliju kad ste je čitali?” Po odgovoru osobe često možemo procijeniti kakav stav ima prema duhovnim stvarima. Osim toga, možeš pročitati neki biblijski redak i upitati: “Kako vam to zvuči?” Poput Isusa, i ti možeš mnogo postići u službi ako koristiš odgovarajuća pitanja. Međutim, pritom treba biti oprezan.

14. Kako možeš pokazati da ti je stalo do gledišta ljudi, a da se oni pritom ne osjećaju kao da su na saslušanju?

¹⁴ Pokaži zanimanje za gledišta drugih, a da ih ne dovodiš u neugodnu situaciju. Oponašaj Isusa u tome. On nije netaktično ispitivao ljude, nego je koristio pitanja koja potiču na razmišljanje. Isus je također bio obziran dok je slušao ljude i pružao je okrepu iskrenim osobama, pa su se uz njega osjećale ugodno (Matej 11:28). Sve vrste ljudi slobodno su mu se obraćale sa svojim problemima (Marko 1:40; 5:35, 36; 10:13, 17, 46, 47). Da bi ljudi i tebi bez ustručavanja rekli što misle o Bibliji i njenim učenjima, ne smiju se osjećati kao da su na saslušanju.

15, 16. Kako možeš ljude uključiti u razgovor o religiji?

¹⁵ Osim što možeš djelotvorno koristiti pitanja, razgovor možeš započeti tako da kažeš nešto zanimljivo i potom saslušaš što osoba ima reći. Naprimjer, Isus je rekao Nikodemu: “Ako se tko ponovno ne rodi, ne može vidjeti kraljevstvo Božje” (Ivan 3:3). Te su riječi bile toliko zanimljive da ih Nikodem nije mogao prešutjeti, nego je postavio Isusu pitanja i saslušao njegov odgovor (Ivan 3:4-20). Možda i ti možeš na sličan način uključiti ljude u razgovor.

¹⁶ Danas se u mnogim mjestima diljem Afrike, istočne Europe i Latinske Amerike mnogo govori o novim religijama. U takvim mjestima razgovor često možeš započeti tako da kažeš: “Zabrinjava me što ima toliko religija. No nadam se da će uskoro ljudi iz svih naroda biti ujedinjeni i pripadati pravoj religiji. Biste li i vi voljeli to doživjeti?” Ako im o svojoj nadi kažeš nešto što će privući njihovu pažnju, možda ih potakneš da izraze svoje mišljenje. A na pitanja je lakše odgovoriti ako postoje samo dva moguća odgovora (Matej 17:25). Nakon što osoba odgovori na tvoje pitanje, i ti pomoću jednog ili dva biblijska retka prokomentiraj pitanje koje si postavio (Izaija 11:9; Sefanija 3:9). Budeš li pažljivo slušao osobu i pratio njen odgovor, moći ćeš odrediti o čemu biste mogli razgovarati sljedeći put.

17. Kako znamo da je Isus pokazivao zanimanje za djecu?

¹⁷ Isus nije pokazivao zanimanje samo za odrasle nego i za djecu. Poznavao je njihove igre i razgovore. Ponekad bi pozvao djecu da dođu k njemu (Luka 7:31, 32; 18:15-17). Mnoga djeca bila su među mnoštvima koja su slušala Isusa. Kad su neki dječaci naglas slavili Mesiju, Isus je to zapazio i rekao je da je to bilo prorečeno u Svetom pismu (Matej 14:21; 15:38; 21:15, 16). Danas mnoga djeca postaju Isusovi učenici. Kako im možeš pomoći?

18, 19. Kako možeš u duhovnom pogledu pomagati svom djetetu?

¹⁸ Da bi u duhovnom pogledu pomogao svom djetetu, moraš ga slušati. Trebaš saznati koja njegova gledišta možda nisu u skladu s Jehovinim načinom razmišljanja. Što god da ti dijete kaže, dobro je da nato najprije kažeš nešto pozitivno. Potom možeš pomoću prikladnih biblijskih redaka pomoći djetetu da razumije kako Jehova gleda na neku stvari.

¹⁹ Pitanja imaju svoju svrhu. No djeca ne vole da ih se ispituje, kao što to ne vole ni odrasli. Umjesto da opterećuješ svoje dijete mnoštvom teških pitanja, zašto ne bi ukratko rekao nešto o sebi? (Matej 13:51, 52). Ovisno o temi razgovora, možeš mu pričati o nekim svojim osjećajima i objasniti zašto si se tako prije osjećao. Potom možeš upitati: “Osjećaš li se i ti tako?” Djetetov odgovor može voditi do biblijskog razgovora koji će mu pomoći i ohrabriti ga.

20, 21. Zašto trebaš u službi propovijedanja pažljivo slušati ljude?

²⁰ Bez obzira na to razgovaraš li o nekoj temi sa svojim djetetom ili s nekom odraslom osobom, neophodno je da pažljivo slušaš. Time pokazuješ ljubav. Kad slušaš druge, postupaš ponizno i iskazuješ im poštovanje, ljubav i obzirnost. Naravno, dok nekoga slušaš, moraš obratiti pažnju onome što govori.

²¹ U službi propovijedanja pažljivo slušaj ljude. Ako dobro slušaš što ti govore, vjerojatno ćeš primijetiti koje bi im biblijske misli bile naročito zanimljive. Potom se trudi pomoći im koristeći različite metode koje je Isus koristio u poučavanju. Budeš li oponašao Velikog Učitelja, osjetit ćeš radost i zadovoljstvo.