Pitanja čitalaca (1)
■ Znače li Isusove riječi iz Mateja 11:24 da će stanovnici Sodome i Gomore koje je Jehova uništio vatrom uskrsnuti?
Savjesno odgovarajući tokom godina na to pitanje razložili smo Isusove riječi iz Mateja 10:14, 15; 11:20-24 te Luke 10:13-15. Novije preispitivanje je pokazalo da se ovi citati ne mogu shvatiti kao izjava o budućnosti stanovnika Sodome i Gomore. Prije nego istražimo daljnja biblijska objašnjenja o tim ljudima iz uništenih gradova, pozabavit ćemo se onim što je Isus rekao.
Kad je Isus boravio u Galileji “počeo je koriti gradove u kojima se dogodila većina njegovih silnih djela, jer se nisu pokajali”. Kod toga je spomenuo imena tri grada: “Jao tebi, Korozaine! Jao tebi Betsaido! jer da su se u Tiru i Sidonu dogodila silna djela koja su se dogodila u vama, odavno bi se pokajali ... Tiru i Sidonu lakše će biti na Dan suda nego vama. I ti Kafarnaume, zar ćeš se do neba uzvisiti? Do hadesa ćeš sići; jer da su se u Sodomi dogodila silna djela koja su se dogodila u tebi, ostao bi do današnjeg dana. ... Sodomskoj zemlji lakše će biti na Dan suda nego tebi” (Matej 11:20-24, NS). Sličnu izjavu je dao kada je 12, a kasnije 70 učenika poslao propovijedati (Matej 10:14, 15; Luka 10:13-15).
Prije 1964. mislili smo da su stanovnici Korozaina, Batsaide i Kafarnauma prema ovim citatima zaslužili vječno uništenje. Ali članci koji su izašli u Kuli stražari 1964. i 1965, razjasnili su da će svi koji se nalaze u hadesu ili šeolu (općem grobu čovječanstva) uskrsnuti i tada biti “suđeni po svojim djelima” (Otkrivenje 20:13).
U tim člancima su izneseni slijedeći dokazi: Iz Mateja 11:23 i Luke 10:15 proizlazi da se Kafarnaum neće do neba podići nego će “do hadesa sići”, što za stanovnike tog grada u najmanju ruku znači poniženje. U vezi s tim je Isus spomenuo drevne gradove Tir i Sidon. Po Ezekijelu 32:21, 30, stanovnici Sidona osuđeni od Boga dospjeli su u šeol (Izaija 23:1-9, 14-18; Ezekijel 27:2-8). Ako je Isus usporedio Tir i Sidon sa Sodomom, to znači da su stanovnici Sodome također u šeolu.
Međutim, prilikom ponovnog razmatranja Mateja 11:20-24 posumnjalo se da je Isus na ovom mjestu govorio o vječnom sudu i uskrsenju. On je u stvari htio reći da su stanovnici Korozaina, Betsaide i Kafarnauma ravnodušni i skoro se ne može očekivati da će u Sudnjem danu promijeniti mišljenje. Ukazivanje da će Tiru i Sidonu kao i Sodomi Gomori na “Dan suda biti lakše” bila je neka vrsta hiperbole (preuveličavanje kroz koje se treba neka određena misao istaći) koju Isus nije bezuvjetno doslovno mislio, kao što je slučaj i kod ostalih njegovih hiperbola. Na primjer rekao je:
“Ali je lakše da nebo i zemlja prođu, nego da se i jedan djelić slova Zakona ne ispuni.” “Nebo i zemlja proći će, ali moje riječi nipošto neće proći” (Luka 16:17, NS; 21:33, NS; Matej 5:18; usporedi sa Jevrejima 1:10-12). Mi znamo da nebo i zemlja doslovno nikada neće proći (Psalam 78:69; 104:5; Propovjednik 1:4). Isus je također ustanovio: “Lakše je devi proći kroz iglene uši nego bogatome ući u kraljevstvo Božje” (Marko 10:25, NS). Time sigurno nije mislio da ni jedan bogataš ne može postati Isusov učenik; jer u prvom stoljeću neki su bogataši postali pomazani kršćani (1. Timoteju 6:17-19). Isus se poslužio preuveličavanjem da bi istakao koliko je teško jednom bogatašu dati prednost Bogu a ne materijalnom blagostanju i udobnostima (Luka 12:15-21).
Dakle, Isus je rekao da će Tiru ili Sidonu biti lakše na Dan suda, a time nije bezuvjetno htio reći da će stanovnici tih gradova na Dan suda biti živi. Možda je svojom izjavom samo podvukao koliko većina stanovnika Korozaina, Betsaide i Kafarnauma zbog svoje ravnodušnosti zaslužuje prijekor. Kažemo većina jer su neki iz Kafarnauma prihvatili Krista (Marko 1:29-31; Luka 4:38, 39). Ali, u biti su ga ti gradovi odbacili. Neki od njihovih stanovnika, kao književnici i farizeji, možda su griješili protiv svetog duha koji grijeh se ne može oprostiti “u sustavu stvari koji dolazi”. Takvi ljudi odlaze u gehenu (Matej 12:31, 32; 23:33).
Osim ovoga što je Isus rekao, iz Ezekijela 32:21, 30 saznajemo da se poganski stanovnici starih gradova Tira i Sidona nalaze u šeolu; znači da im je uskrsenje u izgledu. A kako je onda sa stanovnicima ‘sodomske zemlje na Dan suda’? Samo na osnovu toga što je Isus Sidon usporedio sa Sodomom ne može se reći koja budućnost stoji u izgledu tim zlim ljudima koje je Bog uništio vatrom i sumporom. Ali pogledajmo što još Biblija govori o tom pitanju.
Najjasnije objašnjenje nalazimo u Judinoj poslanici 7. retku. Juda je predhodno spomenuo (1) Izraelce koji su bili uništeni radi pomanjkanja vjere i (2) anđele koji su griješili i “sačuvani su u okovima za sud velikog dana”. Zatim je pisao: “Jednako su i Sodoma i Gomora ... postavljeni nama kao upozoravajući primjer, potpavši pod sudsku kaznu vječne vatre.” Mislilo se da ovaj citat govori o gradovima koji su za vječno uništeni, a ne o njihovim stanovnicima. Ali, s obzirom na riječi iz Jude 5 i 6, većina će prihvatiti da 7. redak govori o sudskoj kazni nad ljudima. (Isto tako, riječi iz Mateja 11:20-24 ne bi mogli shvatiti kao ukor zgradama i kamenju, nego ljudima.) Gledano u ovom svjetlu, Juda 7 znači da su zli stanovnici Sodome i Gomore osuđeni i za vječno uništeni.a
Daljnjim razmatranjem ustanovit ćemo da Biblija više puta potop dovodi u vezu sa Sodomom i Gomorom. U kojoj povezanosti?
Kad su Isusa upitali o “svršetku sustava stvari”, prorekao je dolazeći “kraj” i “veliku nevolju kakve nije bilo od postanka svijeta” (Matej 24:3, 14, 21). Zatim je govorio o “Noinim danima” i o tome što se dogodilo u “Lotovim danima” i pokazao je da se tu radilo o ljudima, suvremenicima tih osoba koji nisu obraćali pažnju upozorenju o dolazećem uništenju. Isus je dodao: “Isto tako bit će u onaj dan kad se pojavi Sin čovječji” (Luka 17:26-30, NS; usporedi Matej 24:36-39). Je li Isus htio predočiti samo određeni stav, ili se iz povezanosti u kojoj je naveo te primjere vidi da se kod oba slučaja radi o vječnom uništenju?
Kasnije je apostol Petar naveo Božje osude i napomenuo da Bog kažnjava one koji to zaslužuju. Kod toga je naveo tri primjera: anđele koji su griješili, nekadašnji svijet u vrijeme Noe i one koji su uništeni u Sodomi i Gomori. Ove posljednje je Bog, kako kaže Petar ‘postavio bezbožnicima kao primjer budućih stvari’ (2. Petrova 2:4-9). Nakon toga je uništenje ljudi potopom usporedio sa dolazećim ‘danom suda i uništenja bezbožnih ljudi’. Ovaj dan prethodi obećanom novom nebu i novoj zemlji (2. Petrova 3:5-13).
Hoće li oni koje će Bog na kraju ovog zlog sustava uništiti također primiti konačnu osudu? Na to se također ukazuje u 2. Solunjanima 1:6-9, NS, riječima: “Pravedno je s Božje strane da vrati nevolje onima koji nanose nevolje vama, a vama koji podnosite nevolje olakšanje zajedno s nama prilikom pojave Gospodina Isusa s neba sa svojim moćnim anđelima u plamenom ognju, kad izvrši osvetu nad onima koji ne poznaju Boga i onima koji ne slušaju dobru vijest o našem Gospodinu Isusu. Oni će primiti sudsku kaznu vječnog uništenja od Gospodinovog lica i od slave moći njegove.”
Postoji zanimljiva sličnost u načinu izražavanja između ovoga i onoga kako Juda opisuje što se dogodilo sa Sodomom. Osim toga, iz Mateja 25:31-46 i Otkrivenja 19:11-21 je vidljivo da će “jarci” u dolazećem Božjem ratu otići u “vječno odrezanje”, u “jezero ognjeno”, što je simbol vječnog uništenja (Otkrivenje 20:10, 14).b
Dakle, Sodoma i Gomora kao i potop u Bibliji su navedeni kao primjer za uništenje ili za kraj sadašnjeg zlog sustava, i to ne samo u Judi 7. Očito su oni koji su prilikom tih kaznenih osuda u prošlosti od Boga uništeni – nepovratno uništeni. U to se može uvjeriti svatko tko se sada dokaže vjernim Jehovi Bogu. Samo tako ćemo steći preduvjete za život u novom svijetu gdje ćemo moći vidjeti koga će Jehova uskrsnuti, a koga neće. Mi znamo da su njegovi sudovi savršeno pravedni. Elijuv nam zasigurava: “Doista Bog ne postupa zlo i Svemogući ne izvrće sud” (Job 34:10, 12, NS).
[Bilješke]
a U Ezekijelu 16:53-55 se doduše spominju ’Sodoma i okolni gradovi‘, ali ne u vezi sa uskrsenjem, nego kao simbol za grad Jeruzalem i njegove kćeri. (Usporedi Otkrivenje 11:8.) (Vidi također Kulu stražaru od 1. 6. 1952, str. 337. engl.)
b Usporedi “Pitanje čitalaca” u Kuli stražari od 1. 8. 1979. engl.