Posljednji dani

Po čemu se može zaključiti da mi danas živimo u “posljednjim danima”?

Biblija opisuje događaje i okolnosti po kojima se može prepoznati to značajno vremensko razdoblje. Mnogo je toga navedeno što sve zajedno čini “znak” posljednjih dana. Stoga se svi dijelovi tog znaka trebaju jasno vidjeti u određenom vremenskom razdoblju u povijesti kako bi se moglo reći da se taj znak ispunjava. Različiti dijelovi tog znaka zapisani su u 24. i 25. poglavlju Mateja, 13. poglavlju Marka i 21. poglavlju Luke, a još su neke pojedinosti zapisane u 2. Timoteju 3:1-5, 2. Petrovoj 3:3, 4 i Otkrivenju 6:1-8. Primjera radi, navest ćemo neka značajnija obilježja tog znaka.

“Narod će ustati na narod i kraljevstvo na kraljevstvo” (Mat. 24:7)

Ratovi već tisućama godina zagorčavaju život ljudima. Kroz povijest su mnoge zemlje međusobno ratovale, a vodili su se i građanski ratovi. No 1914. započeo je Prvi svjetski rat. Taj rat nije bio običan sukob dvije vojske na bojnom polju. Prvi put u povijesti sve su velike sile bile uključene u rat. Čitavi narodi — uključujući i civilno stanovništvo — bili su na neki način angažirani u tom ratu. Procjenjuje se da je pretkraj tog rata 93 posto svjetskog stanovništva bilo uključeno u taj sukob. (Više o povijesnoj važnosti 1914. može se naći na stranicama 264-266.)

Kao što je prorečeno u Otkrivenju 6:4, ‘mir je uzet sa Zemlje’. Stoga stanje u svijetu od 1914. obilježavaju previranja. Drugi svjetski rat vodio se od 1939. do 1945. Prema izjavi umirovljenog admirala Genea La Rocquea, od 1945. do 1982. vodilo se još 270 ratova. Tijekom 20. stoljeća u ratovima je život izgubilo preko 100 milijuna ljudi. Osim toga, prema izvještaju World Military and Social Expenditures, izdanje za 1982, te je godine preko 100 milijuna ljudi bilo, izravno ili neizravno, uključeno u vojne aktivnosti.

Treba li se još na neki način ispuniti ovo proročanstvo? Na desetke tisuća nuklearnih bojevih glava spremno je za upotrebu. Vodeći znanstvenici kažu da bi današnja civilizacija, a možda i cijela ljudska vrsta, bila uništena kad bi se upotrijebio samo mali dio svjetskog nuklearnog arsenala. No takav ishod događaja ne odgovara onome što je Biblija prorekla.

“Bit će gladi (...) po raznim mjestima” (Mat. 24:7)

Glad je često bila prisutna u povijesti ljudskog roda. U kojoj je mjeri ona prisutna u današnje vrijeme? Svjetski ratovi uzrokovali su glad u Europi i Aziji. Afriku pogađaju suše, što dovodi do velikih nestašica hrane. Potkraj 1980-tih Organizacija za prehranu i poljoprivredu procijenila je da se 450 milijuna ljudi suočava s prijetnjom smrti zbog izgladnjelosti, a gotovo milijardu ljudi pati od pothranjenosti. Od tih ljudi svake godine zbog nestašice hrane umre oko 40 milijuna, a nekih godina i do 50 milijuna.

Jesu li te nestašice hrane po nečemu posebne? U Otkrivenju 6:6 ukazuje se na to da će se male količine osnovnih namirnica kao što su pšenica i ječam prodavati za cjelodnevnu plaću (jedan denar; vidi Mateja 20:2) te se daje upozorenje da zalihe ulja i vina treba trošiti štedljivo. Te su namirnice na Bliskom istoku u to vrijeme bile osnovni prehrambeni proizvodi, stoga te riječi proročanski ukazuju na veliku nestašicu hrane. Takvo stanje više nije karakteristično samo za neka područja, nego je to postao svjetski problem. Godine 1981. u listu The New York Times pisalo je: “Porast životnog standarda i povećana potražnja za hranom po cijelome svijetu utječu na porast cijena prehrambenih proizvoda, što najsiromašnijim zemljama otežava uvoz potrebnih količina hrane.” U mnogim zemljama proizvodnja hrane, čak ni uz pomoć suvremenih znanstvenih metoda, nije u stanju pratiti porast stanovništva. Stručnjaci koji se bave problemom prehrane ne vide pravo rješenje za taj problem.

“Bit će jakih potresa” (Luka 21:11)

Istina je da je i u prošlosti bilo jakih potresa. Osim toga, suvremena oprema omogućava seizmolozima da svake godine zabilježe preko milijun potresa. No nikakvi posebni instrumenti nisu potrebni da bi se prepoznao jak potres.

Da li se od 1914. dogodio veći broj jakih potresa? Na temelju podataka dobivenih od National Geophysical Data Centera iz Bouldera (Colorado, SAD) te podataka uzetih iz mjerodavnih znanstvenih djela, godine 1984. napravljen je tabelarni prikaz u koji su bili uvršteni samo potresi koji su odgovarali sljedećim kriterijima: oni koji su bili jačine najmanje 7,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici ili koji su uzrokovali materijalnu štetu od najmanje pet milijuna američkih dolara ili koji su odnijeli najmanje 100 ljudskih života. Izračunato je da je u razdoblju od 2 000 godina prije 1914. bilo 856 takvih potresa. Tabela je pokazala da je u svega 69 godina nakon 1914. bilo 605 takvih potresa. To znači da je u razdoblju nakon 1914. svake godine u prosjeku bilo 20 puta više takvih potresa nego u prethodnih 2 000 godina.

“Po raznim mjestima bit će pošasti” (Luka 21:11)

Po završetku Prvog svjetskog rata španjolska groznica poharala je svijet i odnijela više od 20 milijuna života, više nego ijedna druga bolest u povijesti. Unatoč napretku medicine, svake godine mnogi ljudi obolijevaju od teških bolesti kao što su rak, srčane bolesti, brojne spolno prenosive bolesti, multipla skleroza, malarija, riječno sljepilo i Chagasova bolest.

“Bezakonje će porasti, pa će kod većine ohladnjeti ljubav” (Mat. 24:11, 12)

Jedan uvaženi kriminolog rekao je: “Čovjeka doista smeta kad vidi da je kriminal raširen po cijelome svijetu i da je u stalnom porastu u svim dijelovima svijeta. Iznimke koje postoje doista su rijetke i vjerojatno neće još dugo biti iznimkama” (Sir Leon Radzinowicz i Joan King, The Growth of Crime, New York, 1977, stranice 4, 5). Porast bezakonja i kriminala je stvaran — to nije samo stvar dojma stvorenog na temelju boljeg izvještavanja medija. Istina je da je i ranije u povijesti bilo zločina, ali nikada prije zločin nije bio u tolikom porastu kao danas. Stariji ljudi to mogu posvjedočiti iz osobnog iskustva.

Bezakonje o kojem govori proročanstvo ukazuje na to da će ljudi prezirati Božje zakone koji su im poznati, da će ugađati samo sebi, a ne Bogu. Zbog takvog stava vrtoglavo raste stopa razvoda, spolni odnosi izvan braka i homoseksualnost općenito su prihvaćeni, a svake se godine izvrši na desetke milijuna abortusa. Takvo bezakonje povezano je (u Mateju 24:11, 12) s utjecajem lažnih proroka, onih koji svoja učenja stavljaju iznad Božje Riječi. Primjena njihovih savjeta umjesto držanja onoga što kaže Biblija pridonosi nestajanju ljubavi u svijetu (1. Ivan. 4:8). (Pročitaj kako je to opisano u 2. Timoteju 3:1-5.)

“Bit će strahota” (Luka 21:11)

“Strah je danas najjača emocija koja upravlja našim životom”, pisalo je u časopisu U.S. News & World Report (11. studenoga 1965, stranica 144). “Nikad prije čovječanstvo nije živjelo u tolikom strahu kao danas”, stajalo je u njemačkom časopisu Hörzu (br. 25, 20. lipnja 1980, stranica 22).

Mnogi činioci pridonose osjećaju straha koji je prisutan kod ljudi u cijelome svijetu, a to su: nasilje, zločini, nezaposlenost, ekonomska nestabilnost koju uzrokuje velika zaduženost mnogih zemalja, zagađenost našeg planeta, nedostatak ljubavi i prisnosti među članovima obitelji te prijetnja sveopćeg nuklearnog uništenja.

‘Svi će narodi mrziti prave Kristove učenike zbog njegovog imena’ (Mat. 24:9)

Takva netrpeljivost prema Kristovim sljedbenicima ne javlja se zbog toga što se oni miješaju u politiku, nego ‘zbog imena Isusa Krista’, odnosno zbog toga što podržavaju Krista kao Jehovinog Mesijanskog Kralja, što njegove zapovijedi stavljaju ispred zahtjeva bilo kojeg ljudskog vladara, što vjerno podupiru njegovo Kraljevstvo i ne miješaju se u politička zbivanja. Suvremena povijest pokazuje da se te riječi ispunjavaju na Jehovinim svjedocima u svim dijelovima svijeta.

“Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat će se po svemu svijetu za svjedočanstvo” (Mat. 24:14)

Poruka koja se treba propovijedati zapravo je vijest da Božje Kraljevstvo, s Isusom Kristom na čelu, već vlada na nebu, da će ono uskoro uništiti današnji zli svjetski poredak te da će pod vlašću tog Kraljevstva čitav ljudski rod postati savršen, a Zemlja će biti pretvorena u raj. Ta se dobra vijest danas propovijeda u preko 230 zemalja i otočnih teritorija, doista po cijelome svijetu. Jehovini svjedoci svake godine utroše preko milijardu sati na propovijedanje i pritom uvijek iznova idu od kuće do kuće kako bi svatko dobio priliku čuti tu vijest.

Na što ukazuje sve to što je prorečeno za “posljednje dane”?

Luka 21:31, 32: “Kad vidite da se sve to događa, znajte da je blizu kraljevstvo Božje [to jest, blizu je vrijeme kad će Božje Kraljevstvo uništiti današnji zli svijet i početi vladati nad cijelom Zemljom]! Zaista, kažem vam, ovaj naraštaj neće proći dok se sve to ne dogodi.” (Znak “posljednjih dana” vidljiv je od 1914, stoga ovom zlom svijetu nije preostalo još puno vremena. Stanje u svijetu pokazuje da je to doista tako.)

Zašto Jehovini svjedoci kažu da su “posljednji dani” započeli 1914?

Na godinu 1914. ukazuju biblijska proročanstva. Kronološke pojedinosti detaljnije su obrađene pod temom “Datiranje”, na stranicama 68-70. Budući da od 1914. u svijetu vlada upravo onakvo stanje kakvo je prorečeno za “posljednje dane”, s pravom se može reći da je to vremensko razdoblje započelo upravo 1914. Podaci navedeni u prethodnim odlomcima to potvrđuju.

Kako povjesničari gledaju na godinu 1914?

“Gledajući iz današnje perspektive jasno se vidi da je izbijanje Prvog svjetskog rata bilo uvod u ‘vrijeme nevolja’ — kao što se britanski povjesničar Arnold Toynbee slikovito izrazio — koje je zavladalo u dvadesetom stoljeću i iz kojega se naša civilizacija još nije izvukla. Izravno ili neizravno, sva previranja u posljednjih pola stoljeća vuku korijene iz 1914” (Edmond Taylor, The Fall of the Dynasties: The Collapse of the Old Order, New York, 1963, stranica 16).

“Pripadnici pokoljenja koje je proživjelo drugi svjetski rat, moga pokoljenja, uvijek će misliti da je taj sukob bio najveća razmeđa suvremene povijesti. (...) Treba dopustiti našoj taštini da se iživi, treba nam priuštiti vjerovanje da smo imali osobni rendez-vous s historijom. Ali, moramo ipak shvatiti da je, u društvenom pogledu, neusporedivo odlučnije promjene donio prvi svjetski rat. Raspali su se (u nekim slučajevima u samo nekoliko tjedana) politički i društveni sistemi stvarani stoljećima, a oni koji se nisu raspali trajno su se izmijenili. Upravo u prvom svjetskom ratu propale su neke stoljetne izvjesnosti. (...) Drugi svjetski rat samo je nastavio, povećao, proširio i konsolidirao tu mijenu; sa stajališta društvenog razvoja, drugi svjetski rat bio je samo posljednja bitka prvoga svjetskog rata” (John Kenneth Galbraith, Doba neizvjesnosti, preveo Konstantin Miles, Stvarnost, Zagreb, 1988, stranica 145).

“Prošlo je već pola stoljeća, ali ožiljak koji je tragedija Prvog svjetskog rata ostavila na tijelu i duši nacije još nije nestao. (...) Ta je muka bila toliko teška u fizičkom i moralnom pogledu da ništa što je nakon nje preostalo više nije bilo isto kao prije. Cjelokupan društveni poredak: državne vlasti, državne granice, zakoni, vojne snage, međudržavni odnosi, ali i ideologije, obiteljski život, sudbine, položaji, odnosi među ljudima — sve se to iz temelja promijenilo. (...) Čovječanstvo je ispalo iz ravnoteže, i do dana današnjega više se nije oporavilo” (general Charles de Gaulle, govor iz 1968, objavljen u časopisu Le Monde, 12. studenoga 1968, stranica 9).

Hoće li itko na Zemlji preživjeti uništenje ovog zlog svijeta?

Sasvim sigurno hoće. Sadašnji zli svijet bit će uništen, ali ne tako da svi ljudi, bez razlike, stradaju u nuklearnom ratu, nego će to uništenje doći u obliku velike nevolje, koja će doseći svoj vrhunac u “ratu koji će se zbiti na veliki dan Boga Svemogućega” (Otkr. 16:14, 16). U tom ratu neće biti uništena Zemlja niti će ljudski rod biti istrijebljen.

Mat. 24:21, 22: “Tada će biti velika nevolja kakve nije bilo od početka svijeta do sada, niti će je više biti. I kad se ne bi skratili ti dani, nitko se ne bi spasio. Ali zbog izabranih skratit će se ti dani.” (Dakle, bit će onih koji će preživjeti.)

Izr. 2:21, 22: “Čestiti će živjeti na zemlji i neporočni će ostati na njoj. A zli će biti istrijebljeni sa zemlje i oni koji nevjerno postupaju bit će iščupani iz nje.”

Psal. 37:29, 34: “Pravednici će posjedovati zemlju i živjet će na njoj zauvijek. Uzdaj se u Jehovu i drži se puta njegova! On će te uzvisiti i zemlju ćeš u posjed uzeti. Kad zli budu istrijebljeni, ti ćeš to vidjeti.”

Zašto Bog nije već odavno uništio zle?

2. Petr. 3:9: “Jehova ne kasni s ispunjenjem svog obećanja, kao što neki misle da kasni, nego je strpljiv s vama jer ne želi da itko propadne, nego da svi dođu do pokajanja.”

Mar. 13:10: “U svim se narodima najprije mora propovijedati dobra vijest.”

Mat. 25:31, 32, 46: “Kad Sin čovječji [Isus Krist] stigne u slavi svojoj i svi anđeli s njim, tada će sjesti na slavno prijestolje svoje. I svi će se narodi skupiti pred njim i on će odvojiti ljude jedne od drugih, kao što pastir odvaja ovce od jaraca. I ovi [koji ne budu priznali Kristovu duhovnu braću za predstavnike samoga Kralja] otići će u vječnu smrt, a pravednici u vječni život.”

Vidi i stranice 325 i 326 te 421-423.

‘Stanje u svijetu danas nije ništa lošije nego što je bilo kroz cijelu povijest — uvijek je bilo ratova, gladi, potresa i zločina’

Možeš reći: ‘Razumijem zašto tako mislite. Takve nevolje gledamo i o njima slušamo otkad smo se rodili. Međutim, povjesničari kažu da je ovo što se danas događa u svijetu ipak nešto posebno. (Pročitaj citate na stranicama 265 i 266.)’

Možeš reći i ovako: ‘Nije samo stvar u tome ima li u svijetu ratova, gladi, potresa i zločina. Znak “posljednjih dana” o kojem je govorio Isus obilježavaju mnogi događaji koji se odvijaju po cijelom svijetu.’ Zatim možeš nastaviti: ‘On nije rekao da će bilo koji od tih događaja sam po sebi biti dokaz “posljednjih dana”. Ali ako se ispunjava sve što je prorečeno kao znak, onda je to vrlo značajno — posebno kad se to događa po cijelom svijetu i započinje od godine na koju ukazuje biblijska kronologija.’ (Vidi stranice 260-264 te 68-70.)

‘Kako znate da se to proročanstvo neće još bolje ispuniti na nekom budućem naraštaju?’

Možeš reći: ‘To je zanimljivo pitanje, a odgovor zapravo potvrđuje da mi doista živimo u “posljednjim danima”. Kako to? Jedan od događaja koje je Isus naveo kao znak jesu ratovi između naroda i kraljevstava. No što bi se dogodilo ako bi ispunjenje tog znaka podrazumijevalo da treba izbiti još jedan sveopći rat između svjetskih velesila? Ako uzmemo u obzir suvremeno naoružanje, teško da bi itko preživio takav rat. Međutim, Bog nije naumio da ljudi budu istrijebljeni sa Zemlje, nego da ostanu živjeti na njoj, iz čega možemo zaključiti da će uskoro doći kraj ovog svjetskog poretka.’

Možeš reći i ovako: ‘Uspoređivanje svjetskih događaja s tim proročanstvom može se usporediti s utvrđivanjem identiteta pomoću otiska prstiju. Pojedini otisak prsta može pripadati samo jednoj jedinoj osobi. Isto tako, svi događaji koji se događaju od 1914. neće se više na takav način ponoviti u nekom budućem naraštaju.’ Zatim možeš nastaviti: (1) ‘Sve što se treba dogoditi kao znak događa se upravo u naše vrijeme.’ (2) ‘Mi sigurno ne želimo biti poput ljudi u Noinim danima (Mat. 24:37-39).’

‘Kraj neće doći za našeg života’

Možeš reći: ‘No pretpostavljam da vjerujete da će Bog jednog dana nešto poduzeti, zar ne?’ Zatim možeš nastaviti: (1) ‘No nitko od nas ne može znati kada će to biti, osim ako mu Bog to ne obznani. Isus je jasno rekao da nitko od ljudi ne zna ni dan ni čas u koji će se to dogoditi, ali detaljno je opisao što će se događati za života naraštaja koji će doživjeti kraj.’ (2) ‘Taj opis navodi događaje koji su vama poznati. (Ako bude moguće, razmotri s osobom pojedinosti tog znaka, služeći se podacima navedenim na prethodnim stranicama.)’

‘Ja se ne zamaram takvim stvarima, živim od danas do sutra’

Možeš reći: ‘Istina je da nije dobro brinuti se pretjerano zbog onoga što donosi budućnost. Međutim, svi mi pravimo neke planove u životu kako bismo zaštitili sebe i svoje voljene. Korisno je praviti realne planove. Biblija pokazuje da nas u budućnosti očekuju predivne stvari, a mudro je planirati da ih doživimo (Izr. 1:33; 2. Petr. 3:13).’

‘Ja ne razmišljam o takvim lošim stvarima, s optimizmom gledam na budućnost’

Možeš reći: ‘Zanimljivo je da je Isus rekao da će njegovi sljedbenici u današnje vrijeme doista imati razloga s optimizmom gledati na budućnost (Luka 21:31).’ Zatim možeš nastaviti: ‘No Isus ovdje nije rekao svojim sljedbenicima da zatvaraju oči pred onim što se događa u svijetu i da tako budu sretni. Rekao je da za njihov optimizam mora postojati valjani razlog, naime trebaju biti sretni zbog toga što razumiju značenje svjetskih zbivanja i znaju kamo sve to vodi.’