“Našli smo mesiju”!

“On [Andrija] rano ujutro susrete svoga brata Šimuna i reče mu: ‘Našli smo Mesiju, to jest Pomazanika’ [‘Krista’]” (IVAN 1:41, St).

 1. Što je Ivan Krstitelj posvjedočio o Isusu iz Nazareta, i što je Andrija zaključio o njemu?

ANDRIJA je dugo, pažljivo gledao Židova imenom Isus iz Nazareta. On nije izgledao poput kralja, ili mudraca, ili rabina. Nije imao carsku raskošnu odjeću, ni sijedu kosu, niti nježne ruke i svijetlu kožu. Isus je bio mlad — oko 30 godina star — sa žuljevitim rukama i brončanom puti fizičkog radnika. Stoga Andrija možda nije bio iznenađen kad je saznao da je on tesar. Međutim, Ivan Krstitelj je o tom čovjeku rekao: “Evo Janje Božje!” Dan ranije, Ivan je rekao nešto što još više zapanjuje: “Ovaj je Sin Božji.” Je li to moglo biti istina? Andrija je tog dana proveo neko vrijeme slušajući Isusa. Ne znamo što je Isus rekao; znamo da su njegove riječi izmijenile Andrijin život. Požurio je da pronađe svog brata, Šimuna, te je uzviknuo: “Nađosmo Mesiju”! (Ivan 1:34-41, Ša).

 2. Zašto je važno razmotriti dokaze s obzirom na to je li Isus bio obećani Mesija?

² Andrija i Šimun (kojem je Isus dao ime Petar) kasnije su postali Isusovi apostoli. Nakon što je više od dvije godine bio njegov učenik, Petar je rekao Isusu: “Ti si Krist [Mesija], Sin Boga živoga!” (Matej 16:16, St). Vjerni apostoli i učenici konačno su se pokazali spremnima umrijeti za to vjerovanje. Danas su milijuni iskrenih ljudi jednako odani. No, na temelju kojih dokaza? Konačno, dokazi znače razliku između vjere i puke lakovjernosti. (Vidi Jevrejima 11:1.) Razmotrimo stoga tri glavna niza dokaza koji pokazuju da je Isus zaista bio Mesija.

Isusova loza

 3. Što Evanđelja Mateja i Luke potanko opisuju o Isusovoj lozi?

³ Isusova loza prvi je dokaz koji Kršćanska grčka pisma pružaju u podupiranju njegovog mesijanstva. Biblija je prorekla da će Mesija doći iz obiteljske linije kralja Davida (Psalam 132:11, 12; Izaija 11:1, 10). Matejevo Evanđelje započinje: “Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova.” Matej podupire tu smjelu tvrdnju slijedeći Isusovo porijeklo preko linije njegovog poočima, Josipa (Matej 1:1-16, St). Lukino Evanđelje slijedi Isusovu lozu preko njegove zakonite majke, Marije, preko Davida i Abrahama sve do Adama (Luka 3:23-38).a Tako pisci Evanđeljâ temeljito dokumentiraju svoju tvrdnju da je Isus Davidov nasljednik, i u zakonskom i u prirodnom smislu.

 4, 5. (a) Jesu li Isusovi suvremenici osporili njegovo porijeklo od Davida, i zašto je to značajno? (b) Kako nebiblijski izvori podupiru Isusovu lozu?

⁴ Čak i najskeptičniji protivnik Isusovog mesijanstva ne može poreći Isusovu tvrdnju da je Davidov sin. Zašto? Postoje dva razloga. Kao prvo, ta se tvrdnja u Jeruzalemu uvelike ponavljala desetljećima prije nego je taj grad uništen 70. n. e. (Usporedi Matej 21:9; Djela apostolska 4:27; 5:27, 28.) Da je ta tvrdnja bila lažna, bilo tko od Isusovih protivnika — a on ih je imao mnogo — mogao bi dokazati da je Isus prijevara jednostavnim provjeravanjem njegove loze u rodoslovljima u javnim arhivima.b No, povijest ne bilježi da je bilo tko osporio Isusovo porijeklo od kralja Davida. Očito, ta tvrdnja bila je neoboriva. Nesumnjivo su Matej i Luka prepisali bitna imena za svoje izvještaje izravno iz javnih registara.

⁵ Kao drugo, izvanbiblijski izvori potvrđuju općenito prihvaćanje Isusove loze. Naprimjer, Talmud bilježi kako rabin iz četvrtog stoljeća besramno napada Mariju, Isusovu majku, da ‘igra bludnicu s tesarima’; ali isti odlomak priznaje da je “bila potomak kneževa i vladara”. Raniji primjer je povjesničar iz drugog stoljeća Hegesip. On je naveo da su, kad je rimski car Domicijan želio iskorijeniti sve potomke Davida, neki neprijatelji ranih kršćana odali unuke Jude, Isusovog polubrata, “da pripadaju Davidovoj obitelji”. Ako je Juda bio poznat kao potomak Davida, nije li to bio i Isus? Neosporno! (Galaćanima 1:19; Juda 1:1).

Mesijanska proročanstva

 6. Koliko Hebrejska pisma obiluju mesijanskim proročanstvima?

⁶ Još jedan niz dokaza da je Isus bio Mesija jest ispunjeno proročanstvo. Hebrejska pisma obiluju proročanstvima koja se odnose na Mesiju. U svom djelu The Life and Times of Jesus the Messiah, Alfred Edersheim je zabilježio 456 odlomaka iz Hebrejskih pisama koje su drevni rabini smatrali mesijanskim. Međutim, rabini su imali mnoge pogrešne predodžbe o Mesiji; mnogi odlomci na koje su ukazivali uopće nisu mesijanski. Ipak, u najmanju ruku, postoji mnoštvo proročanstava koja Isusa identificiraju kao Mesiju. (Usporedi Otkrivenje 19:10.)

 7. Koja su neka od proročanstava koja je Isus ispunio tokom svog boravka na Zemlji?

⁷ Među njima su: mjesto njegovog rođenja (Mihej 5:2; Luka 2:4-11); tragedija masovnog ubijanja male djece koja se odigrala nakon njegovog rođenja (Jeremija 31:15; Matej 2:16-18); bit će pozvan iz Egipta (Ozej 11:1; Matej 2:15); vladari nacija ujedinit će se da ga unište (Psalam 2:1, 2; Djela apostolska 4:25-28); njegovo izdavanje za 30 srebrnjaka (Zaharija 11:12; Matej 26:15); čak i način njegove smrti (Psalam 22:16, fusnota u New World Translation; Ivan 19:18, 23; 20:25, 27).c

Njegov dolazak prorečen

 8. (a) Koje proročanstvo točno određuje kad će Mesija doći? (b) Koja se dva činioca moraju poznavati da bi se razumjelo to proročanstvo?

⁸ Usredotočimo se na samo jedno proročanstvo. U Danijelu 9:25, Židovima je bilo rečeno kad će Mesija doći. Tamo stoji: “Znaj i razumij: Od časa kad izađe riječ ‘Neka se vrate i neka opet sagrade Jeruzalem’ pa do Kneza Pomazanika [“Mesije Vođe”, NW]: sedam sedmica, a onda šezdeset i dvije sedmice” (St). Ovo proročanstvo na prvi pogled može biti zagonetno. No, općenito uzevši, ono od nas zahtijeva da pronađemo samo dvije informacije: početnu točku i vremenski razmak. Da to prikažemo: ako imaš mapu koja ukazuje na blago koje leži zakopano “50 aršina istočno od bunara u gradskom parku”, možda ćeš ustanoviti da te upute zbunjuju — posebno ako ne znaš gdje se nalazi bunar ili koliko je dug ‘aršin’. Zar ne bi potražio te dvije činjenice kako bi mogao pronaći blago? Pa, Danijelovo proročanstvo gotovo je isto, osim što pronalazimo početno vrijeme i odmjeravamo razdoblje koje slijedi.

 9, 10. (a) Koja je polazna točka od koje se mjeri 69 sedmica? (b) Koliko je trajalo 69 sedmica, i kako to znamo?

⁹ Kao prvo, trebamo našu početnu točku, datum kad je ‘izašla riječ da se vrate i opet sagrade Jeruzalem’. Kao sljedeće, trebamo znati razmak od te točke, koliko je trajalo tih 69 (7 plus 62) sedmica. Nijednu informaciju nije teško saznati. Nehemija nam sasvim jasno govori da je riječ da se oko Jeruzalema ponovno izgradi zid, čime će grad konačno biti obnovljen, izašla “godine dvadesete Artakserksa cara” (Nehemija 2:1, 5, 7, 8). Time naša polazna točka postaje 455. pr. n. e.d

¹⁰ Što se tiče 69 sedmica, mogu li one biti doslovne sedmice od sedam dana? Ne, jer se Mesija nije pojavio samo nešto više od godinu dana nakon 455. pr. n. e. Većina bibličara i brojni prijevodi (uključujući židovski Tanakh u fusnoti za taj redak) slažu se da su to sedmice “godina”. Taj koncept ‘sedmice godina’, ili sedmogodišnjeg perioda, bio je poznat drevnim Židovima. Baš kao što su držali sabatni dan svakog sedmog dana, držali su i sabatnu godinu svake sedme godine (2. Mojsijeva 20:8-11; 23:10, 11). Zato bi 69 sedmica godina iznosilo 69 puta 7 godina, ili 483 godine. Sve što nam je ostalo da učinimo je da brojimo. Pribrojavajući 483 godine na 455. pr. n. e., dolazimo do godine 29. n. e. — upravo one godine kad se Isus krstio i postao mashíach, Mesija! (Vidi “Sedamdeset sedmica”, Insight on the Scriptures, svezak 2, stranica 899.)

11. Kako možemo odgovoriti onima koji kažu da je to samo današnji način tumačenja Danijelovog proročanstva?

¹¹ Netko bi mogao prigovoriti da je to samo današnji način tumačenja proročanstva kako bi odgovaralo povijesti. Ako je tako, zašto je narod u Isusovo vrijeme očekivao da se Mesija pojavi u to vrijeme? Kršćanski povjesničar Luka, rimski povjesničari Tacit i Svetonije, židovski povjesničar Josip Flavije i židovski filozof Filon svi su živjeli nekako u to vrijeme i svjedočili za to stanje očekivanja (Luka 3:15). Neki današnji izučavatelji uporno tvrde da je rimsko tlačenje navelo Židove da priželjkuju i očekuju Mesiju u to vrijeme. Zašto su onda Židovi očekivali Mesiju tada prije nego u vrijeme brutalnog grčkog progonstva stoljećima ranije? Zašto je Tacit rekao da je “misteriozno proročanstvo” navelo Židove da očekuju da moćni vladari dođu iz Judeje i “uspostave univerzalno carstvo”? Abba Hillel Silver, u svojoj knjizi A History of Messianic Speculation in Israel, priznaje da je “Mesija očekivan oko druge četvrtine prvog stoljeća n. e.”, ne zbog rimskog progonstva, već zbog “popularne kronologije tog vremena”, izvedene djelomično iz knjige Danijela.

Identificiran odozgo

12. Kako je Jehova identificirao Isusa kao Mesiju?

¹² Treća vrsta dokaza Isusovog mesijanstva svjedočanstvo je samog Boga. Prema Luki 3:21, 22, nakon što se krstio, Isus je bio pomazan najsvetijom i najsnažnijom silom u svemiru, svetim duhom samog Jehove Boga. A Jehova je svojim vlastitim glasom priznao da odobrava svog Sina, Isusa. U drugim dvjema prilikama, Jehova je s neba govorio izravno Isusu, pokazujući time svoje odobravanje: jednom prilikom pred trojicom Isusovih apostola, a drugi put pred mnoštvom promatrača (Matej 17:1-5; Ivan 12:28, 29). Nadalje, odozgo su bili poslani anđeli da potvrde Isusov položaj kao Krista, ili Mesije (Luka 2:10, 11).

13, 14. Kako je Jehova pokazao svoje odobravanje Isusa kao Mesije?

¹³ Jehova je pokazao svoje odobravanje svog pomazanika tako što ga je opunomoćio da provodi velika djela. Naprimjer, Isus je izrekao proročanstva koja su unaprijed potanko opisala povijest — od kojih se neka protežu do u naše vrijeme.e On je provodio i čuda, kao što je hranjenje gladnih mnoštava i liječenje bolesnih. Čak je uskrsavao mrtve. Jesu li njegovi sljedbenici jednostavno naknadno izmislili priče o tim moćnim postupcima? Pa, Isus je mnoga svoja čuda izvršio pred svjedocima, ponekad pred tisućama ljudi. Čak ni Isusovi neprijatelji nisu mogli poreći da je zaista činio te stvari (Marko 6:2; Ivan 11:47). Osim toga, da su Isusovi sljedbenici bili skloni izmisliti takve izvještaje, zašto bi onda bili tako otvoreni kad se radi o vlastitim propustima? Zaista, da li bi bili spremni umrijeti za vjeru temeljenu na pukim mitovima koje su osobno izmislili? Ne. Isusova čuda povijesne su činjenice.

¹⁴ Božje svjedočanstvo o Isusu kao Mesiji išlo je i dalje. On se preko svetog duha pobrinuo da dokazi Isusovog mesijanstva budu zapisani i da postanu dio knjige koja se najviše prevodila i distribuirala u cijeloj povijesti.

Zašto Židovi nisu prihvatili Isusa?

15. (a) Koliko su obimna svjedočanstva koja Isusa identificiraju kao Mesiju? (b) Koja su očekivanja mnoge Židove navela da odbace Isusa kao Mesiju?

¹⁵ Sve u svemu, te tri grupe dokaza uključuju doslovno stotine činjenica koje Isusa identificiraju kao Mesiju. Zar to nije dovoljno? Zamisli da podnosiš molbu za vozačku dozvolu ili kreditnu karticu i da ti je rečeno da tri dokaza identifikacije nisu dovoljna — moraš donijeti stotine. Kako nerazumno! Stoga je sasvim sigurno da je Isus u Bibliji obimno identificiran. Ipak, zašto su mnogi članovi Isusovog vlastitog naroda poricali sve te dokaze da je on Mesija? Zato što dokaz, ma kako da je važan za istinsku vjeru, ne jamči vjeru. Nažalost, mnogi vjeruju ono što žele vjerovati, čak unatoč nadmoćnim dokazima. S obzirom na Mesiju, većina Židova imala je veoma određene predodžbe o tome što su željeli. Željeli su političkog mesiju, onoga tko bi okončao rimsko tlačenje i obnovio Izrael do slave koja bi u materijalističkom pogledu odgovarala slavi Salamunovog vremena. Kako su stoga mogli prihvatiti tog poniznog tesarevog sina, tog Nazarećanina koji nije pokazao zanimanje za politiku ili bogatstvo? Kako je pogotovo mogao biti Mesija nakon što je patio i sramotno umro na mučeničkom stupu?

16. Zašto su Isusovi sljedbenici trebali prilagoditi svoja očekivanja s obzirom na Mesiju?

¹⁶ Isusovi vlastiti učenici bili su smeteni njegovom smrću. Nakon njegovog slavnog uskrsnuća, oni su se očito nadali da će odmah “obnoviti kraljevstvo u Izraelu” (Djela apostolska 1:6, St). No, nisu odbacili Isusa kao Mesiju samo zato što se ta osobna nada nije ostvarila. Iskazali su vjeru u njega na temelju obilnih dokaza koji su im stajali na raspolaganju, tako da je njihovo razumijevanje postupno raslo; misteriji su bili razjašnjeni. Uvidjeli su da Mesija tokom svog kratkog vijeka kao čovjek na Zemlji nije mogao ispuniti sva proročanstva koja se odnose na njega. Pa, jedno proročanstvo govori o njegovom poniznom dolasku, jašući na mladom magaretu, dok drugo govori o njegovom dolasku u slavi na oblacima! Kako su oba mogla biti istinita? Očito će trebati doći drugi put (Danijel 7:13; Zaharija 9:9).

Zašto je Mesija trebao umrijeti

17. Kako je Danijelovo proročanstvo razjasnilo da će Mesija trebati umrijeti, i zbog čega će umrijeti?

¹⁷ Nadalje, mesijanska su proročanstva razjasnila da je Mesija trebao umrijeti. Naprimjer, to isto proročanstvo koje je proreklo kada će Mesija doći proreklo je u sljedećem retku: “Poslije šezdeset i dvije sedmice [koje su uslijedile nakon sedam sedmica] bit će Pomazanik pogubljen” (Daniel 9:26, St). Hebrejska riječ karáth koja je ovdje upotrijebljena za “pogubljen” ista je riječ koja je upotrijebljena za smrtnu kaznu pod Mojsijevim Zakonom. Mesija je bez sumnje trebao umrijeti. Zašto? Redak 24 pruža nam odgovor: “Da se stavi pečat grijehu, da se zadovolji za bezakonje [“načini pomirenje za prestupak”, NW], da se uvede vječna pravednost” (St). Židovi su dobro znali da samo žrtva, smrt, može načiniti pomirenje za prestupak (3. Mojsijeva 17:11; usporedi Jevrejima 9:22).

18. (a) Kako 53. poglavlje Izaije pokazuje da Mesija mora patiti i umrijeti? (b) Koji se naizgledan paradoks javlja u tom proročanstvu?

¹⁸ Izaija u 53. poglavlju govori o Mesiji kao posebnom Jehovinom Sluzi koji će, da bi pokrio grijehe drugih, trebati patiti i umrijeti. Redak 5 kaže: “Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe” (St). Isto proročanstvo, nakon što nam kaže da taj Mesija mora umrijeti kao “žrtva za grijeh”, otkriva da će upravo On “dugo (...) živjeti, i volja će se Gospodnja [“radost Jehovina”, NW] ispuniti po njemu” (Redak 10, Ša). Nije li to paradoks? Kako je Mesija mogao umrijeti, a zatim “dugo (...) živjeti”? Kako je mogao biti prinesen kao žrtva i nakon toga učiniti da se ‘volja Gospodnja po njemu ispuni’? Zaista, kako je mogao umrijeti i ostati mrtav a da ne ispuni najvažnija proročanstva o sebi, naime, da će vladati zauvijek kao Kralj i donijeti mir i sreću cijelom svijetu? (Izaija 9:6, 7).

19. Kako Isusovo uskrsnuće usklađuje naizgled proturječna proročanstva o Mesiji?

¹⁹ Taj naizgledni paradoks bio je riješen jednostavnim, spektakularnim čudom. Isus je uskrsnuo. Stotine iskrenih Židova bili su očevici te slavne realnosti (1. Korinćanima 15:6). Apostol Pavao je kasnije pisao: “On [Isus Krist] pošto je prinio samo jednu žrtvu za grijehe, zauvijek ‘sjede Bogu s desne strane’, gdje ubuduće čeka ‘dok njegovi neprijatelji ne budu postavljeni podnožjem njegovim nogama’ ” (Hebrejima 10:10, 12, 13, St). Da, nakon što je Isus uskrsnuo u nebeski život i nakon razdoblja ‘čekanja’, on će konačno biti ustoličen kao Kralj i nastupit će protiv neprijatelja svog Oca, Jehove. U svojoj ulozi nebeskog Kralja, Isus Mesija utječe na život svake osobe koja danas živi. Na koji način? To će razmotriti naš sljedeći članak.

[Bilješke]

Kako bi odgovorio?

◻ Zašto istražiti dokaze s obzirom na to je li Isus obećani Mesija?

◻ Kako Isusova loza podupire njegovo mesijanstvo?

◻ Kako biblijska proročanstva pomažu dokazati da je Isus bio Mesija?

◻ Na koje je načine Jehova osobno potvrdio Isusov identitet kao Mesije?

◻ Zašto je tako mnogo Židova odbacilo Isusa kao Mesiju, i zašto su ti razlozi bili neosnovani?

[Slika na stranici 12]

Svako od Isusovih mnogih čuda pružilo je daljnji dokaz njegovog mesijanstva