Filozofija
Objašnjenje pojma: Riječ “filozofija” potječe od grčke složenice koja znači “ljubav prema mudrosti”. Ovo poglavlje govori o ljudskoj mudrosti i filozofiji koja se ne temelji na vjerovanju u Boga, nego nastoji prenijeti ljudima jedinstven pogled na svijet i potaknuti ih da kritički razmišljaju. Takva potraga za istinom uglavnom se temelji na nagađanjima i pretpostavkama, a ne na promatranju.
Kako možemo steći pravu mudrost i znanje?
Izr. 1:7; Psal. 111:10: “Strah je Jehovin prvo što je potrebno da bi se steklo znanje.” “Strah Jehovin prvo je što je potrebno da bi se stekla mudrost.” (Ako svijet koji nas okružuje nije stvorio razumni Stvoritelj, nego je nastao pod utjecajem neke slijepe, nerazumne sile, onda ne bi bilo moguće imati jedinstven pogled na svijet, zar ne? Iz proučavanja nečega što nema razuma ne može proizići ništa što bi se moglo nazvati mudrošću, zar ne? Oni koji pokušavaju razumjeti svijet oko sebe ili sam život, a pritom nastoje isključiti Boga i njegov naum, suočavaju se sa stalnim razočaranjima. Oni pogrešno tumače ono što su saznali i pogrešno primjenjuju istine do kojih dolaze. Isključivanjem vjere u Boga izostavlja se ključni faktor za stjecanje znanja i onemogućava se bilo kakvo sustavno razmišljanje.)
Izr. 2:4-7: “Ako sve to potražiš kao srebro i tragaš za svim tim kao za skrivenim blagom, tada ćeš razumjeti što znači imati strah pred Jehovom i znanje o Bogu naći ćeš. Jer Jehova daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost. Čestitima pomaže da postupaju mudro.” (Jehova pruža potrebnu pomoć putem svoje pisane Riječi i preko svoje vidljive organizacije. No potrebno je i imati iskrenu želju za stjecanjem mudrosti i truditi se u tom pogledu, što uključuje i konstruktivnu upotrebu uma.)
Je li realno očekivati da se na takav način pronađe apsolutna istina?
2. Tim. 3:16: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga.” U Ivanu 17:17 Isus je svom nebeskom Ocu rekao: “Tvoja je riječ istina.” (Nije li razumno zaključiti da Stvoritelj svijeta u potpunosti razumije sve što je stvorio? U Bibliji nam on nije otkrio sve o svijetu koji nas okružuje, ali ono što je zapisano u njoj nije nagađanje, nego istina. Bog je u Bibliji opisao i kakav je njegov naum sa Zemljom i ljudima na njoj te kako će taj naum ostvariti. Njegova svemoćnost, nenadmašna mudrost, savršena pravednost i velika ljubav služe kao jamstvo da će se njegov naum u potpunosti ispuniti, i to na najbolji mogući način. Njegove osobine jamče nam da su njegova obećanja u potpunosti pouzdana — ona se temelje na istini.)
Što se može reći o porijeklu ljudske mudrosti i filozofije?
Ljudska mudrost i filozofija potječe od ljudi, koji su sami po sebi ograničeni: Biblija nam poručuje: “Čovjek koji hoda ne može upravljati koracima svojim” (Jer. 10:23). Povijest pokazuje da poricanje tog ograničenja nije donijelo dobre rezultate. U jednoj je prilici “Jehova iz vihora odgovorio Jobu: ‘Tko to zamračuje naum Božji riječima bez znanja? Podvij, molim te, skute haljine svoje kao čovjek, i pusti da te pitam, a ti me pouči! Gdje si bio kad sam zemlju utemeljio? Reci mi, ako to razumiješ!’” (Job 38:1-4). (Ljudi sami po sebi imaju određena ograničenja. Osim toga, njihovo je životno iskustvo ograničeno kratkoćom života i obično je vezano za jednu kulturu ili jedno okruženje. Stoga je njihovo znanje ograničeno, a sve na svijetu u tolikoj je mjeri međusobno povezano da im se stalno događa da neki aspekt nečega nisu uspjeli dovoljno dobro sagledati. Sve ideje i teorije koje ljudi smisle odražavaju ta ograničenja.)
Razvijaju ih ljudi koji su nesavršeni: “Svi su sagriješili i ne odražavaju slavu Božju” (Rim. 3:23). “Neki se put čovjeku čini ispravnim, ali na kraju vodi u smrt” (Izr. 14:12). (Budući da su ljudi nesavršeni, njihove ideje i teorije često odražavaju sebičnost koja je čovjeku urođena. Ona možda vodi do trenutnog užitka, ali donosi razočaranje i puno nezadovoljstva u životu.)
Na njih utječu demonska duhovna stvorenja: “Cijeli je svijet pod vlašću Zloga” (1. Ivan. 5:19). “Onaj koji se zove Đavo i Sotona zavodi sav svijet” (Otkr. 12:9). “Nekada ste živjeli kako živi ovaj svijet, po volji vladara koji vlada zrakom, duhom koji sada djeluje u sinovima neposlušnim” (Efež. 2:2). (Ideje i teorije koje potiču ljude da krše Božje korisne i ispravne zahtjeve odraz su takvog utjecaja. Nije nikakvo čudo što je povijest pokazala da ljudske ideje i zamisli često donose tugu i jad velikom dijelu čovječanstva.)
Zašto je proučavanje učenja Isusa Krista, a ne ljudske mudrosti i filozofije, dokaz zdravog rasuđivanja?
Kol. 1:15-17: “On [Isus Krist] je slika nevidljivog Boga, prvorođenac svega što je stvoreno. Jer preko njega je sve stvoreno na nebesima i na zemlji (...). Sve je stvoreno preko njega i za njega. On je prije svega ostalog i preko njega je sve nastalo.” (Budući da je Isus u bliskom odnosu s Bogom, u stanju je pomoći nam da saznamo istinu o Bogu. Osim toga, budući da je sve stvoreno preko njega, on dobro pozna sav materijalni i nematerijalni svijet. Ništa od toga ne može se reći ni za jednog ljudskog mislioca.)
Kol. 1:19, 20: “Božja je volja bila da sva punina prebiva u njemu [Isusu Kristu] i da preko njega — uspostavivši mir njegovom krvlju prolivenom na mučeničkom stupu — pomiri sa sobom sve.” (Dakle, Bog je naumio da preko Isusa Krista omogući svim stvorenjima da ponovno budu u dobrom odnosu s njim. Bog je Isusu povjerio i vlast nad cijelom Zemljom, što se vidi iz Danijela 7:13, 14. Stoga, da bismo u budućnosti dobili život, moramo upoznati Isusa Krista i pridržavati se njegovih učenja.)
Kol. 2:8: “Pazite da vas tko ne odmami mudrovanjem [ili, doslovno prema grčkom tekstu: “filozofijom”] i ispraznom prijevarom što se temelji na ljudskoj predaji, na načelima ovoga svijeta, a ne na Kristovim učenjima.” (Učinili bismo veliku grešku kad bismo se oslanjali na isprazna ljudska mudrovanja i filozofiju, a ne na pravu mudrost koju sadrže učenja Isusa Krista, koji je po uzvišenosti prvi do samog Boga!)
Kako Bog gleda na ljudsku “mudrost” i filozofiju?
1. Kor. 1:19-25: “Pisano je: ‘Uništit ću mudrost mudraca i odbacit ću umnost umnih.’ Gdje su mudraci ovoga svijeta? Gdje su pismoznanci? Gdje su oni što vole rasprave? Nije li Bog mudrost svijeta pretvorio u ludost? Jer Božja se mudrost očituje u ovome: svijet svojom mudrošću nije upoznao Boga, ali Bog je odlučio da ludošću onoga što se propovijeda [odnosno onim što ovaj svijet smatra ludošću] spasi one koji vjeruju. (...) Jer Božja je ‘ludost’ mudrija od ljudi i Božja je ‘slabost’ jača od ljudi.” (Takvo Božje gledište sigurno nije samovoljno niti nerazumno. Bog je u Bibliji, najdostupnijoj knjizi na svijetu, jasno objasnio svoj naum. On šalje svoje svjedoke kako bi o tom naumu razgovarali sa svima koji to žele slušati. Doista je nerazumno da bilo tko misli kako je mudriji od Boga!)