Sve činite za dobru vijest

“Sve činim radi dobre vijesti, da bih s drugima bio dionikom u njoj” (1. KORINĆANIMA 9:23, NS).

 1. Koje zajedničko obilježje svi mi posjedujemo, no za što je Bog položio temelj?

IAKO se svi mi u mnogo čemu međusobno razlikujemo, ipak imamo jedno zajedničko obilježje. Temeljem nasljeđa od Adama svi smo rođeni kao grešnici, otuđeni od Jehove Boga, Najvišega (Rimljanima 5:12; Kološanima 1:21). Događa se kako je napisao apostol Pavao: “Svi su sagriješili i ne dostižu Božju slavu” (Rimljanima 3:23, NS). Stoga se ljudi svih rasa i naroda moraju pomiriti s Bogom, da bi mogli biti spašeni. I kako li možemo biti zahvalni što je Jehova u svojoj neusporedivoj ljubavi i milosrđu položio temelj pomirenja s njime!

 2. (a) Koja je služba bila povjerena pomazanim kršćanima? (b) Iz čijeg primjera možemo učiti, i zašto? (1. Korinćanima 11:1).

² Pred 1900 godina bila je pomazanim svjedocima povjerena ‘služba pomirenja’. Pavao je objasnio: “Umjesto Krista molimo: ‘Pomirite se s Bogom’ ” (2. Korinćanima 5:18-20, NS). Kakvo je bilo Pavlovo stajalište prema službi? “Uistinu, iako sam slobodan s obzirom na sve”, rekao je on, “pretvorio sam se u roba svima, da ih pridobijem što više” (1. Korinćanima 9:19, St). Pavao se nesumnjivo savjesno trudio u posredovanju vijesti na djelotvoran način, jer je rekao i ovo: “Sve činim radi dobre vijesti, da bih s drugima bio dionikom u njoj” (1. Korinćanima 9:23, NS). Što možemo mi naučiti iz njegova primjera?

Pomagao je poniznim Židovima

 3. Kako je Pavao u vezi s Timotejem i Židovima pokazao spremnost da učini sve za volju dobre vijesti?

³ Zahvaljujući svom židovskom porijeklu i spremnosti da učini sve za volju dobre vijesti, Pavao je mogao pomagati poniznim Židovima da prihvate Isusa kao Mesiju. Zapazimo primjerice što je apostol učinio kad si je izabrao Timoteja za suputnika. Timotej, čiji je otac bio Grk, nije bio obrezan poput židovskih dječaka (3. Mojsijeva 12:2, 3). Pavao je znao da bi se Židovi mogli spotaknuti ako bi im jedan neobrezani mladić pokušao pomoći da se pomire s Bogom. Što je onda učinio kako iskreni Židovi ne bi bili spriječeni da prihvate Isusa? “Obreza ga [Timoteja] zbog Židova.” Ovo je obrezanje bilo poduzeto iako se nije radilo o kršćanskom zahtjevu (Djela apostolska 16:1-3, St).

 4. Koji je cilj slijedio Pavao, prema 1. Korinćanima 9:20?

⁴ Kad je s puno ljubavi pokazao zanimanje za svoje Židove, Pavao je to učinio za volju dobre vijesti. Pisao je: “Židovima sam bio kao Židov da pridobijem Židove, onima pod zakonom bio sam kao onaj pod zakonom, iako nisam pod zakonom, da pridobijem one pod zakonom” (1. Korinćanima 9:20, NS). Da, kao što je vidljivo iz Timotejevog slučaja, Pavao je dao sve od sebe da bi pridobio Židove, pomažući im postati kršćanima. No, je li se tako ponašao i prema ne-Židovima?

Trudio se pridobiti ne-Židove

 5. Kome je Pavao propovijedao u Korintu i s kakvim rezultatom?

⁵ Kad je Pavao ujesen 50. godine naše ere došao u Korint, držao je u sinagogi svaki tjedan govore pred Židovima i grčkim prozelitima. Ali, svojim je revnim propovijedanjem izazvao takvo protivljenje da je rekao svojim neprijateljima: “Vaša krv na vaše glave! Nevin od toga ja od sada idem k poganima.” Jehova je blagoslovio taj korak, jer “mnogi Korinćani koji su slušali Pavla, pristupali su vjeri i krštavali se [kao kršćani]”. Da, Gospodin je u jednoj viziji uputio Pavla da ostane na tom području i rekao mu: “Ja imam mnogo naroda u ovome gradu” (Djela apostolska 18:1-10, St).

 6. Što je potaklo Pavla da bude zainteresiran za ljude sasvim drugog porijekla od svoga?

⁶ Pavlova iskrena želja da pridobije neŽidove i da ih obrati na kršćanstvo potakla ga je da bude zainteresiran i za ljude sasvim drugog porijekla od svoga. “Onima koji su bez zakona bio sam kao bez zakona — iako nisam bez zakona Božjega, štoviše, podložnik sam Kristova zakona — da pridobijem one koji su bez zakona” (1. Korinćanima 9:21, St). Na koji se način apostol trudio pridobiti ne-Židove?

 7. Zašto se Tit po pitanju obrezanja nalazio u drugačijoj situaciji od Timoteja?

⁷ Kad je 49. naše ere Pavao putovao u Jeruzalem na jedan važan sastanak vodećeg tijela kršćanske skupštine, pratio ga je grčki učenik Tit. On je obavijestio sakupljenu braću o djelu propovijedanja koje je provodio među poganima, i kasnije je napisao: “Ali, čak ni Tit, drug moj, premda Grk, nije bio primoran da se obreže” (Galaćanima 2:1-3, St). Za razliku od Timoteja, Tit je provodio svoju službu uglavnom među neobrezanim ljudima iz naroda (poganima). Stoga se u njegovu slučaju nije javljalo pitanje obrezanja (2. Korinćanima 8:6, 16-18, 23; 12:18; Titu 1:4, 5).

 8. Kako je Pavao svjedočio u Ateni?

⁸ Prilikom davanja svjedočanstva u Ateni Pavao je iznova pokazao da čini sve za volju dobre vijesti. On je uzeo u obzir način razmišljanja stanovnika glavnog grada Grčke, pa im je pričao o njima nepoznatom Bogu, citirajući njihove pjesnike Arata i Kleanta, koji su rekli: “Jer smo i mi njegov rod.” Na taj je način apostol pokušao pomoći svojim slušateljima razumjeti da “ne smijemo držati da je Božanstvo slično. . . tvorevini ljudskog umijeća i mašte”. Pavao nastavlja s dokazivanjem: “A sada — zatvorivši oči nad vremenima neznanja — Bog poručuje ljudima da se svi i svagdje obrate.” Djelotvorno je obratio pažnju na Jehovu, ‘Gospodara neba i zemlje’. S kojim rezultatom? “Neki pristadoše uza nj i prigrliše vjeru” (Djela apostolska 17:22-34, St). Da, on je imao uspjeha sa svojim metodama.

 9. Kako je Pavao ‘slabima bio slab’ i zašto?

⁹ “Slabima sam bio kao slab da pridobijem slabe”, rekao je Pavao (1. Korinćanima 9:22a, NS). Njegov je govor bio, doduše, snažan, ali je on uzimao u obzir neutvrđenu savjest nekih Židova i ne-Židova u skupštini. Kršćane u Rimu je pozvao: “Slabog u vjeri primajte u svoje društvo bez osuđivanja različitih mišljenja!” Oni se nisu smjeli igrati sudaca, nego im je Pavao rekao: “Prema tome, težimo za onim što promiče mir i uzajamnu izgradnju!” (Rimljanima 14:1, 13, 19, St). Savjetovao je: “Mi, pak, jaki dužni smo snositi slabosti slabih, a ne sebi ugađati” (Rimljanima 15:1, NS). Svjestan svoje obaveze da se u govoru i postupcima prilagođava drugima, kako bi im mogao pomoći, pisao je: “Ljudima svih vrsta bio sam sve” (1. Korinćanima 9:22b, NS; Galaćanima 3:28).

Poboljšaj spretnost u službi propovijedanja

10. Kako možemo mi danas oponašati Pavla?

¹⁰ Jehovini svjedoci danas trebaju oponašati Pavla, kao što je on oponašao Krista (1. Korinćanima 11:1). Apostol je bio spretan propovjednik, a posjedovao je i misionarski duh. To bi i s nama mogao biti slučaj, iako nam naše okolnosti možda ne dozvoljavaju da služimo u nekom području izvan naše zemlje. I mi bismo trebali poput Pavla ‘sve to činiti radi dobre vijesti, da bismo s drugima bili dionicima u njoj’ (1. Korinćanima 9:23, NS). No, kako možemo poboljšati svoju spretnost u djelu objavljivanja Kraljevstva i stvaranja učenika? (Matej 28:19, 20).

11. Zašto bi trebao kao sluga Božji razviti dobar dar zapažanja?

¹¹ Potrudi se da razviješ dobar dar zapažanja. Ako si pažljiv, možeš saznati mnogo toga što će ti pomoći da izlaganje dobre vijesti prilagodiš pojedinom stanaru. Primjerice, kad svjedočiš gradskom stanovništvu, obrati pažnju na brave na vratima, zatim religioznim simbolima ili raznim naljepnicama. Ove stvari ti mogu biti dragocjeno uporište koje će ti pomoći svjedočiti na način kojim ćeš dirnuti srce dotičnog stanara. Pavao je sigurno bio dobar promatrač. U Ateni se u svom odličnom svjedočanstvu o ‘Bogu, Stvoritelju svijeta i svega što je u njemu’, osvrnuo na jedan oltar s natpisom “Nepoznatom Bogu” (Djela apostolska 17:22-25, St). Slično možeš i ti postupiti u svojoj službi.

12. Koju ulogu igra sposobnost razlučivanja u službi propovijedanja?

¹² Primjenjuj u službi propovijedanja i sposobnost razlučivanja. Ne daj se obeshrabriti ako netko u početku oklijeva otvoriti ti vrata i započeti s tobom razgovor. Umjesto da se prestrašiš zbog strogog izraza lica, budi prijazan i upotrijebi sposobnost razlučivanja. Potrudi se prilagoditi svoje svjedočanstvo okolnostima. Možda ćeš nakon kratkog razmišljanja u molitvi brzo biti u stanju reći nešto što bi pogodilo osjetljivu žicu dotičnoga. (Usporedi Nehemija 2:4-6.)

13. Kako možemo pokazivati uviđavnost prema onima kojima svjedočimo?

¹³ Budi uviđavan. I u tom pogledu možeš mnogo učiniti za volju dobre vijesti. Ako si uviđavan, tada nećeš starije i bolesne osobe dugo zadržavati na vratima. Mogao bi predložiti da s njima razgovaraš u stanu, gdje im je ugodnije. Ili ćeš u danim okolnostima odlučiti skratiti svoj posjet. Budi u svakom slučaju uviđavan, pokaži da ti je stalo do te osobe (Matej 9:35, 36).

14. Kako možemo prilikom davanja svjedočanstva doprinijeti da se naši slušatelji oslobode zbunjenosti?

¹⁴ Govori tako da se slušaoci oslobode svoje zbunjenosti. Započni svjedočanstvo prijaznim pozdravom, koji je prihvatljiv u tvom području (Matej 10:12). Uzmi u obzir moguću bojazan i predrasude. Razgovaraj pristojno i neizvještačenom prijaznošću. Tako će stanar shvatiti da si mu došao pomoći, ali bez nekih primisli.

15. Zašto trebaš stanaru dati primjerene podatke o sebi i navesti mu svrhu svog posjeta?

¹⁵ Stanar želi znati tko govori s njime i zašto. Stoga mu daj primjerene podatke o sebi. U nekim područjima — posebno u Africi i Aziji — ljudi su toliko zainteresirani za posjetitelje da žele odgovore na pitanja kao što su: Tko ste? Gdje stanujete? Jeste li udati ili oženjeni? Imate li djece? Ti možeš doprinijeti ugodnoj atmosferi ako u skladu s tamošnjim običajem odgovoriš na ova pitanja prije nego uopće objasniš svrhu svog posjeta. Ne smatraj takav način pozdravljanja suvišnim, nego iskoristi to vrijeme za promatranje sugovornika i za održavanje vizuelnog kontakta s njim.

16. Kako se odgovarajućim pitanjima može održati u toku razgovor sa stanarom?

¹⁶ Postavljaj odgovarajuća pitanja, kako bi razgovor sa stanarom održao u toku. Izraz lica nekog čovjeka doduše, govori, nešto, ali ti moraš razumjeti njegove misli i osjećaje. Stoga moraš spretno postavljati pitanja kako bi stanar sam rekao što misli i osjeća. Neka nam slijedeće posluži za primjer: Jedna žena bez djece, koja je poklanjala veliku pažnju životinjama, rekla je o posjetu jedne Svjedokinje Jehove: “Još se dobro prisjećam mira kojim je zračilo smijehom ozareno lice ove dame. Bila sam oduševljena. Upitala me što me najviše uznemirava u prilikama koje danas vladaju na Zemlji. Rekla sam kako sam zabrinuta zbog načina na koji čovjek postupa sa životinjama. Tada mi je pokazala Izaiju 11:6-9, gdje se govori o tome da će životinje živjeti u miru. Željela sam znati više o tome.”

17. Zašto treba pripaziti na izjavu stanara o njegovim osobnim životnim okolnostima?

¹⁷ U često obrađivanim područjima posebno pazi na to što stanar kaže o svojim osobnim životnim okolnostima. Tako ćeš čak u kratkom razgovoru vjerojatno saznati o njemu nešto što bi mogao uzeti u obzir. Zabilježi si to odmah nakon razgovora u svoje bilješke iz službe od kuće do kuće. No, što ako stanar postavi neko pitanje na koje mu ne možeš odgovoriti? Tada istražuj po publikacijama Društva Kula stražara, kako bi prilikom slijedećeg posjeta mogao na najbolji način iznijeti dobru vijest.

Primjer za misionare

18. Što mogu naučiti od Pavla misionari, kao i svi ostali?

¹⁸ Među one koji sve čine za volju dobre vijesti ubrajamo misionare, koji se školuju u Biblijskoj školi Gilead Društva Kula stražara. I oni mogu učiti od Pavla, koji je posjedovao izvanredan misionarski duh. Primjerice, on nije želio biti odgovoran za zapreke koje bi spriječile Židove i ne-Židove da prihvate istinu. Stoga je savjesno pazio što jede, a i kršćane Korinta je savjetovao da paze da njihovo pravo uzimanja određene hrane ne bi za druge bilo razlogom spoticanja (1. Korinćanima 8:8, 9). Profesor F.F. Bruce piše u djelu New Century Bible (Biblija novog stoljeća): “U svim beznačajnim stvarima (kao što je hrana, o kojoj se raspravlja u 8. poglavlju [1. Korinćanima]) [Pavao] se prilagođavao običajima onih kod kojih se upravo nalazio, kako im ne bi stavljao na put zapreke, i da bi ih ‘pridobio’ za evanđelje” (Rimljanima 14:21). Jednako tako ne pokušavaju niti misionari Jehovinih svjedoka mijenjati običaje ljudi u svom području, iako pomažu novima u duhovnom pogledu, kako bi mogli poduzeti potrebne promjene da se dopadnu Bogu (Rimljanima 12:1, 2).

19. Koje je prilagođavanje kod stvaranja učenika potrebno (a) za misionare? (b) za sve objavitelje Kraljevstva?

¹⁹ Svaki novi misionar mora upoznati način života i običaje ljudi svog područja. To iskustvo obogaćuje misionare i pomaže im djelotvornije izvršavati službu propovijedanja. Da ne bi nikome dali razloga za spoticanje, možda će čak morati prilagoditi svoju odjeću i vanjski izgled. Kad je primjerice jedna sestra došla kao misionarka u Zapadnu Afriku utvrdila je da bi zbog svog načina dotjerivanja mogla u tom području biti uspoređena sa ženama slobodnog morala. Da joj ne bi pripisivali krive poticaje, odmah se počela drugačije dotjerivati. Naravno, svi Jehovini svjedoci moraju obzirom na odijevanje i vanjski izgled pokazivati dobru sposobnost razlučivanja, kako bi drugima mogli biti od koristi u duhovnom pogledu. Ako su kršćani upozoreni da ‘ne daju bratu razloga za spoticanje’ i da teže za onim što promiče mir i uzajamnu izgradnju, onda sigurno ne žele spoticati ni bilo koga drugoga (Rimljanima 14:13, 19).

20. (a) Što će nam sve pomoći ‘sve činiti radi dobre vijesti’? (b) Koja još pitanja ostaju otvorena?

²⁰ Naš uspjeh kao objavitelja Kraljevstva prvenstveno ovisi o Jehovinom blagoslovu (1. Korinćanima 3:6, 7). Ipak, moramo se naprezati. Dakle, budimo jednako pažljivi promatrači kao što je bio i Pavao u svojoj službi. Upotrebljavajmo sposobnost razlučivanja, budimo uviđavni, doprinesimo tome da se stanari oslobode zbunjenosti, te prikladnim pitanjima podržavajmo razgovor s njima. Prilagođavajmo se običajima koji nam, doduše, mogu biti strani, ali nisu protivni Pismu. Da, ‘činimo sve radi dobre vijesti, da bismo s drugima bili dionicima u njoj’ (1. Korinćanima 9:23, NS). Ali, kako je s onima koji već pripadaju našem kršćanskom bratstvu? Kako postupamo s njima?

Kako bi odgovorio?

◻ Što je radio Pavao kako bi pomogao Židovima postati kršćanima?

◻ Kako se Pavao trudio da pridobije ne-Židove?

◻ Koje mogućnosti postoje da budemo spretniji u službi propovijedanja?

◻ Kako je Pavao primjer za misionare i ostale objavitelje Kraljevstva?