12. POGLAVLJE
Narod koji organizirano služi Bogu mira
1, 2. Što se promijenilo na Stražarskoj kuli od siječnja 1895. i kako su braća reagirala na tu promjenu?
KAD je John Bohnet, gorljivi Istraživač Biblije, dobio svoj primjerak Stražarske kule od siječnja 1895, oduševio se njenim izgledom. Časopis je imao smionu novu naslovnicu s ilustracijom svjetionika koji se uzdiže nad olujnim morem i rasvjetljava noćno nebo. Obavijest o novom izgledu časopisa imala je naslov “Naše novo ruho”.
2 Kako se bratu Bohnetu novi dizajn jako dopao, odlučio je poslati pismo bratu Russellu. “Baš sam se obradovao kad sam vidio KULU u tako krasnom izdanju”, napisao je. “Izgleda sjajno!” A John Brown, još jedan vjerni Istraživač Biblije, o naslovnici je rekao: “Vrlo je upečatljiva! Kula se doima tako čvrstom i postojanom, djeluje kao da joj vjetar i valovi ne mogu ništa.” Nova naslovnica bila je prva promjena uvedena te godine, no ne i posljednja. U studenom je najavljena još jedna značajna novost. Zanimljivo je da je i ona bila povezana s “olujom”.
3, 4. O kojem je problemu govorila Stražarska kula od 15. studenoga 1895. i koja je značajna promjena tada uvedena?
3 U Stražarskoj kuli od 15. studenoga 1895. izašao je opsežan članak koji je na vrlo slikovit način opisao jedan sve prisutniji problem. Naime, nesloga je poput olujnih valova prijetila miru unutar zajednice Istraživača Biblije. Među braćom je sve više dolazilo do prepirki oko toga tko bi trebao predvoditi njihovu skupštinu. Kako bi im se pomoglo uvidjeti što je potrebno poduzeti da bi se takav razoran duh suparništva odstranio iz skupštine, u članku je organizacija bila uspoređena s brodom. Odgovorna braća otvoreno su priznala da je njihov propust što taj “brod” nisu dobro pripremili za olujna vremena. Što je stoga bilo nužno poduzeti?
4 Članak je istaknuo da se iskusan kapetan uvijek pobrine da na brodu ima dovoljno pojaseva za spašavanje te da je u slučaju oluje posada spremna zaštititi palubu. Slično tome oni koji su predvodili organizaciju trebali su se pobrinuti da sve skupštine budu spremne za olujna vremena koja bi ih mogla snaći. Da bi se to postiglo, objavljeno je da se uvodi vrlo značajna promjena koja odmah stupa na snagu. Braća su dobila uputu da “u svakoj skupštini treba izabrati starješine koji će nadgledati stado” (Djela 20:28).
5. (a) Zašto je imenovanje starješina bio pravovremeni korak naprijed? (b) O čemu će biti riječi u nastavku?
5 Tako su se prvi put počeli imenovati starješine. Bio je to pravovremeni korak naprijed, koji je uvelike doprinio organiziranosti i stabilnosti skupština. Pomogao je našoj braći da prebrode olujne nevolje što ih je donio Prvi svjetski rat. Tijekom narednih desetljeća daljnje organizacijske promjene omogućile su Jehovinom narodu da mu služi djelotvornije i kvalitetnije. Koje je biblijsko proročanstvo predvidjelo takav razvoj događaja? Koje si promjene u organizaciji ti osobno doživio? Kako su ti one koristile?
“Dat ću da mir bude nadglednik tvoj”
6, 7. (a) Što znače riječi iz Izaije 60:17? (b) Na što ukazuju izrazi “nadglednik” i “upravitelj”?
6 Kao što smo vidjeli u 9. poglavlju, Izaija je prorekao da će Jehova blagosloviti svoj narod porastom (Iza. 60:22). No Jehova je obećao učiniti i više od toga. U istom je proročanstvu objavio: “Umjesto bakra donijet ću zlato, umjesto željeza donijet ću srebro, umjesto drva bakar, umjesto kamenja željezo. Dat ću da mir bude nadglednik tvoj i pravda upravitelj tvoj” (Iza. 60:17). Što znače te riječi? Kako se odnose na nas danas?
Izaija nije prorekao promjenu s lošeg na dobro, već s dobrog na još bolje
7 Izaija je prorekao da će jedna vrsta materijala biti zamijenjena drugom. No zanimljivo je da se ne radi o promjeni s lošeg na dobro, već s dobrog na još bolje. Zamijeniti bakar zlatom doista je značajno poboljšanje, a jednako je i s drugim materijalima koji se spominju u tom retku. Stoga Jehova tom usporedbom otkriva da će njegov narod napredovati korak po korak. O kakvom je napretku riječ? Izrazima “nadglednik” i “upravitelj” Jehova ukazuje na poboljšanja u načinu na koji će njegov narod biti duhovno zbrinut i organiziran.
8. (a) Tko je zaslužan za poboljšanja o kojima govori Izaijino proročanstvo? (b) Kako nam koriste organizacijske promjene? (Vidi i okvir “Ponizno je prihvatio savjet”.)
8 Tko potiče taj napredak? Govoreći u prvom licu, Jehova kaže: “Donijet ću zlato, (...) donijet ću srebro (...). Dat ću da mir bude nadglednik tvoj.” Iz toga možemo zaključiti da za poboljšanja u organizaciji skupštine nisu zaslužni ljudi, već sam Jehova. A otkako je njegov Sin, Isus, postavljen za Kralja, Jehova je poboljšanja uvodio preko njega. Kako nama koriste sve te promjene? Isti redak kaže da će one donijeti mir i pravdu. Kad prihvaćamo Božje vodstvo i promjene koje on uvodi, među nama vlada mir, a raste i naša ljubav prema pravednosti, koja nas potiče da služimo Jehovi, Bogu mira (Filip. 4:9).
9. Na čemu se temelje jedinstvo i red u skupštini? Objasni.
9 Pavao je o Jehovi napisao da on nije “Bog nereda, nego mira” (1. Kor. 14:33). Zanimljivo, kao opreku neredu nije naveo red, nego mir. Zašto? Razmisli o sljedećem: Red sam po sebi ne mora nužno voditi do mira. Naprimjer, vojna jedinica može u savršenom redu marširati do prvih borbenih linija, no rezultat toga neće biti mir, nego prolijevanje krvi. Pravi kršćani ne smiju zaboraviti jednu važnu činjenicu: svako uređenje koje se ne temelji na miru propast će prije ili kasnije. Za razliku od toga uređenje koje počiva na božanskom miru može trajati vječno. Stoga smo doista sretni što našu organizaciju vodi i usavršava “Bog koji daje mir”! (Rim. 15:33). Upravo na tom miru temelje se izuzetan red i pravo jedinstvo koji krase skupštine diljem svijeta, služe za našu dobrobit i pružaju nam veliku radost (Psal. 29:11).
10. (a) Koje je promjene uvela naša organizacija tijekom svojih suvremenih početaka? (Vidi okvir “Organizacijska poboljšanja”.) (b) O kojim ćemo pitanjima govoriti u nastavku?
10 Okvir “Organizacijska poboljšanja” pruža nam pregled promjena koje su pospješile red i organiziranost Božjeg naroda tijekom njegovih suvremenih početaka. No kako je u novije vrijeme Jehova preko svog Kralja “bakar” zamijenio “zlatom”? Kako su te promjene ojačale mir i jedinstvo u našim skupštinama? Kako to tebi osobno pomaže da služiš Bogu mira?
Kako Krist vodi skupštinu
11. (a) Koju su činjenicu braća bolje razumjela nakon temeljitog istraživanja Biblije? (b) Što su braća koja su služila kao vodeće tijelo svim srcem željela?
11 Od 1964. do 1971. braća koja su služila kao vodeće tijelo nadgledala su opsežan projekt kojemu je cilj bio temeljito istražiti što Biblija kaže o brojnim temama, između ostalog i o načinu na koji je skupština u 1. stoljeću bila organizirana.a Istraživanje je pokazalo da tada skupštine nije nadgledao samo jedan starješina, ili nadglednik, već čitava grupa njih, odnosno starješinstvo. (Pročitaj Filipljanima 1:1 i 1. Timoteju 4:14.) Kad je to pitanje postalo jasnije, braća iz vodećeg tijela zaključila su da ih njihov Kralj potiče da poboljšaju organizacijsku strukturu Božjeg naroda. A oni su, naravno, svim srcem željeli slijediti njegovo vodstvo. Stoga su odmah poduzeli potrebne korake kako bi organizaciju uskladili s biblijskim uzorom. Koje su promjene uveli početkom 1970-ih?
12. (a) Do koje je promjene došlo u vodećem tijelu? (b) Opiši kako je organizirano današnje Vodeće tijelo. (Vidi okvir “Kako Vodeće tijelo zastupa i podupire Kraljevstvo”.)
12 Prva promjena ticala se samog vodećeg tijela. Do 1971. sačinjavala su ga sedmorica pomazanika koji su ujedno bili i članovi upravnog odbora korporacije Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania (Pensilvanijsko biblijsko i traktatno društvo Stražarska kula). No te se godine vodeće tijelo povećalo sa 7 na 11 članova te je jasno istaknuta razlika između njega i upravnog odbora pensilvanijske korporacije. Otada su njegovi članovi bili međusobno ravnopravni, a svake su se godine abecednim redom izmjenjivali u ulozi predsjedatelja.
13. (a) Tko je nadgledao skupštine u razdoblju od 1932. do 1972? (b) Što je Vodeće tijelo poduzelo 1972?
13 Sljedeća je promjena utjecala na sve skupštine. Na koji način? Od 1932. do 1972. nadgledanje skupštine uglavnom je bilo povjereno jednom bratu. Oni koji su bili imenovani za to zaduženje savjesno su vodili brigu o duhovnoj dobrobiti stada. Do 1936. nazivalo ih se voditeljima službe. Nakon toga više se nije koristilo to ime već nazivi “sluga grupe”, pa “sluga skupštine” i na koncu “nadglednik skupštine”. Nadglednik je obično donosio odluke u ime skupštine, a da se nije savjetovao s drugom imenovanom braćom. No tijekom 1972. Vodeće tijelo pripremilo je teren za uvođenje jedne izuzetno značajne promjene. O čemu je riječ?
14. (a) Koja je promjena stupila na snagu 1. listopada 1972? (b) Kako koordinatori starješinstva primjenjuju savjet iz Filipljanima 2:3?
14 Odlučeno je da više neće jedan brat služiti kao nadglednik, već da će skupštinu nadgledati starješinstvo sačinjeno od braće koja zadovoljavaju biblijske preduvjete za starješine te su teokratski imenovana. Ta je promjena stupila na snagu 1. listopada 1972. Danas koordinatori starješinstva ne smatraju sebe važnijima od drugih starješina, već se vladaju “kao manji” (Luka 9:48). Ta su ponizna braća pravi blagoslov za naše međunarodno bratstvo! (Filip. 2:3).
Naš je Kralj mudrim potezima omogućio svojim sljedbenicima da u pravo vrijeme dobiju potrebne pastire
15. (a) Zašto se može reći da je uvođenje starješinstva bilo veliko poboljšanje? (b) Po čemu se vidi da je naš Kralj mudro vodio svoje sljedbenike?
15 Odluka da se briga o skupštini povjeri svim članovima starješinstva, koji će tu odgovornost zajednički nositi, doista je bila veliko poboljšanje. Zašto se to može reći? Kao prvo i najvažnije, takav način nadgledanja pomaže svim starješinama — kakve god bile njihove dužnosti — da nikad ne zaborave tko je “glava skupštini” (Efež. 5:23). Kao drugo, u skladu s riječima iz Mudrih izreka 15:22, “uspjeh leži u mnoštvu savjetnika”. Kad se starješine međusobno savjetuju u vezi s pitanjima koja se tiču duhovne dobrobiti skupštine te pritom uzimaju u obzir tuđe prijedloge, to im pomaže da donesu odluke koje su u skladu s biblijskim načelima (Izr. 27:17). Jehova takve odluke blagoslivlja i one uvijek vode do uspjeha. Kao treće, zahvaljujući tome što imamo više osposobljenih starješina organizacija može udovoljiti sve većoj potrebi za pastirima i nadglednicima koji bi vodili brigu o skupštinama (Iza. 60:3-5). Zamisli samo, 1971. u cijelom je svijetu bilo 27 000 skupština, a 2013. čak više od 113 000! Iz toga se jasno vidi da je naš Kralj mudrim potezima omogućio svojim sljedbenicima da u pravo vrijeme dobiju potrebne pastire (Mih. 5:5).
“Budite uzor stadu”
16. (a) Koju dužnost imaju starješine? (b) Kako su Istraživači Biblije gledali na Isusovu zapovijed da pasu njegove ovčice?
16 Već od samih početaka Istraživači Biblije uviđali su da je dužnost starješina pomagati suvjernicima da ustrajno služe Bogu. (Pročitaj Galaćanima 6:10.) Godine 1908. u Stražarskoj kuli izašao je članak koji je govorio o Isusovoj zapovijedi: “Pasi ovčice moje!” (Ivan 21:15-17). Obraćajući se starješinama, članak je istaknuo: “Ta zapovijed našeg Učitelja mora imati važno mjesto u našem srcu. To što možemo hraniti njegove sljedbenike i paziti na njih velika je čast koju trebamo duboko cijeniti.” Potom je 1925. Stražarska kula ponovno naglasila važnost pastirske službe uputivši starješinama sljedeće upozorenje: “Skupština pripada Bogu (...) i njemu će odgovarati svi koji su dobili čast služiti svojoj braći.”
17. Kako se nadglednicima pomaže da budu dobri duhovni pastiri?
17 Kako je Jehovina organizacija pomogla starješinama da bolje izvršavaju svoju službu i da takoreći željezo zamijene srebrom? Ključnu ulogu u tome odigralo je teokratsko obrazovanje. Godine 1959. održan je prvi Tečaj za imenovanu braću. Jedna programska točka imala je naslov “Poklanjati pažnju pojedincima”. Nadglednike se potaknulo da naprave “plan za posjećivanje objavitelja u njihovom domu”. Izneseni su različiti prijedlozi koji su starješinama mogli pomoći da svojim pastirskim posjetima hrabre braću. Godine 1966. revidiran je nastavni program tog tečaja. Jedna od novih tema bila je “Važnost pastirske službe”. Što je bila glavna poruka te točke? Istaknuto je da braća koja predvode “trebaju s ljubavlju voditi brigu o Božjem stadu, no pritom ne smiju zanemariti vlastitu obitelj niti službu propovijedanja”. U novije vrijeme organizirani su i drugi tečajevi i seminari za starješine. Je li sav taj trud koji je Jehovina organizacija uložila u poučavanje imenovane braće donio dobre rezultate? Danas u skupštinama imamo na tisuće zrele braće koja se kao duhovni pastiri brinu o svojim suvjernicima.
18. (a) Koji je zahtjevan zadatak povjeren starješinama? (b) Zašto Jehova i Isus ljube naše vrijedne starješine?
18 Jehova je preko svog Kralja starješinama povjerio izuzetno zahtjevan zadatak. Zadužio ih je da predvode njegovo stado tijekom najkritičnijeg razdoblja u ljudskoj povijesti (Efež. 4:11, 12; 2. Tim. 3:1). Jehova i Isus doista ljube naše vrijedne starješine jer oni postupaju u skladu s biblijskom zapovijedi da pasu Božje stado koje im je povjereno, da čine to dragovoljno i gorljivo te da budu uzor stadu (1. Petr. 5:2, 3). Razmotrimo samo dva načina na koja kršćanski pastiri služe kao uzor stadu te doprinose miru i radosti skupštine.
Kako današnji starješine vode brigu o Božjem stadu
19. Koliko nam znači to što starješine s nama idu u službu propovijedanja?
19 Kao prvo, starješine s članovima skupštine idu u službu propovijedanja. Evanđelist Luka o Isusu je napisao: “Pošao je od grada do grada i od sela do sela, propovijedajući i objavljujući dobru vijest o kraljevstvu Božjem. S njim su bila dvanaestorica” (Luka 8:1). Kao što je Isus propovijedao zajedno s apostolima, tako i uzorni starješine surađuju sa svojim suvjernicima u službi propovijedanja. Svjesni su da time uvelike doprinose pozitivnom duhu skupštine. Kako objavitelji gledaju na suradnju sa starješinama? Jeannine, sestra koja ima već blizu 90 godina, rekla je: “Volim ići u službu propovijedanja sa starješinama, jer to mi je prilika da razgovaram s njima i bolje ih upoznam.” A Steven, koji ima oko 35 godina, rekao je: “Kad starješina propovijeda sa mnom od kuće do kuće, imam osjećaj da mi doista želi pomoći. Takva mi pomoć puno znači.”
20, 21. Kako starješine mogu postupati poput pastira iz Isusove usporedbe? Navedi primjer. (Vidi i okvir “Tjedni posjeti urodili su plodom”.)
20 Kao drugo, Jehovina organizacija uči starješine da poklanjaju pažnju i onima koji su se udaljili od skupštine (Hebr. 12:12). Zašto bi starješine trebali pomagati osobama koje su duhovno oslabile i kako to mogu činiti? Odgovor nalazimo u Isusovoj usporedbi o pastiru i izgubljenoj ovci. (Pročitaj Luku 15:4-7.) Kad pastir vidi da je jedna ovca nestala iz stada, on krene u potragu za njom i traži je kao da je jedina koju ima. Kako današnji starješine postupaju po uzoru na tog pastira? Kao što odlutala ovca nije izgubila vrijednost u očima pastira, tako i oni koji su prestali surađivati s Božjim narodom nisu izgubili vrijednost u očima starješina. Osoba koja je duhovno oslabila za njih je izgubljena ovca, a ne izgubljen slučaj. I kao što pastir traži odlutalu ovcu “dok je ne nađe”, tako i duhovni pastiri traže načine da dopru do onih koji su oslabjeli i pomognu im.
21 Što je pastir iz usporedbe učinio kad je pronašao ovcu? Nježno ju je podignuo, stavio na ramena i odnio natrag u stado. Slično tome kad starješina pokaže duhovno slaboj osobi da mu je iskreno stalo do nje, to joj može podignuti duh i potaknuti je da se vrati u skupštinu. Tako je bilo i s Victorom, bratom iz Afrike koji se otuđio od skupštine. On je ispričao: “Osam godina bio sam neaktivan, a starješine su se cijelo to vrijeme trudili pomoći mi.” Što ga je posebno dirnulo? Victor je objasnio: “Jednog mi je dana u posjet došao John, starješina s kojim sam pohađao Tečaj za pionire. Pokazao mi je neke naše fotografije koje je snimio za vrijeme tečaja. Te su fotografije probudile u meni mnoge drage uspomene i želju da ponovno osjetim radost koju mi je pružala služba Jehovi.” Ubrzo nakon tog posjeta Victor se vratio u skupštinu. Sada ponovno služi kao pionir. Doista možemo reći da nam brižni starješine uvelike pomažu da radosno služimo Jehovi (2. Kor. 1:24).b
Organizacijska poboljšanja jačaju jedinstvo
22. Kako pravda i mir jačaju jedinstvo kršćanske skupštine? (Vidi i okvir “Bili smo zadivljeni”.)
22 Kao što smo već rekli, Jehova je prorekao da će pravda i mir biti sve istaknutija obilježja njegovog naroda (Iza. 60:17). Obje te odlike jačaju jedinstvo skupštine. Na koji način? Kad je riječ o pravdi, dobro je imati na umu ono što Biblija kaže u 5. Mojsijevoj 6:4: “Jehova, Bog naš, jedan je Jehova!” Njegova se pravedna načela, njegova mjerila za dobro i zlo, ne razlikuju od zemlje do zemlje. Ona su jednaka za sve i vrijede “u svim skupštinama svetih” (1. Kor. 14:33). Stoga skupština može napredovati samo ako postupa u skladu s Božjim pravednim načelima. A kad je riječ o miru, naš Kralj ne želi samo da mir vlada u našim skupštinama već i da mi sami budemo “mirotvorci” (Mat. 5:9). Zato nastojimo “promicati mir”. Spremno poduzimamo potrebne korake kako bismo riješili nesuglasice koje se s vremena na vrijeme mogu pojaviti (Rim. 14:19). Na taj način doprinosimo miru i jedinstvu svoje skupštine (Iza. 60:18).
23. Što krasi današnje Jehovine sluge?
23 Kad je u studenome 1895. Stražarska kula prvi put objavila da će se početi imenovati starješine, odgovorna su braća opisala i s kojim su ciljem donijela tu odluku. Naime, iskreno su željeli i molili se da ta organizacijska promjena pomogne Božjim slugama da “što prije postanu ujedinjeni u vjeri”. Kad se danas osvrnemo na protekla desetljeća, sretni smo što su organizacijska poboljšanja koja je Jehova preko svog Kralja uvodio doista osnažila jedinstvo među nama (Psal. 99:4). Zahvaljujući tome danas sav Jehovin narod u čitavom svijetu jednako razmišlja, jednako postupa te složno i radosno služi Bogu mira (Pročitaj Sefaniju 3:9; 2. Kor. 12:18).
a Rezultati tog opsežnog istraživanja objavljeni su u priručniku Pomoć za razumijevanje Biblije.
b Vidi članak “Starješine — suradnici koji nam pomažu da budemo radosni” u Stražarskoj kuli od 15. siječnja 2013, stranice 27-31.