“Svatko će nositi svoj vlastiti teret”

 1. Koja je odgovornost ležala na trojici Hebreja?

TRI mlada Hebreja koja su živjela u Babilonu morala su donijeti odluku o kojoj je ovisio njihov život. Hoće li se pokloniti golemom liku, što je zahtijevao zakon te zemlje, ili će to odbiti, i biti bačeni u užarenu peć? Sidrah, Mizah i Abdenago nisu imali vremena tražiti savjet, a nisu ni trebali. Bez oklijevanja su rekli: “Znaj, kralju, da bogovima tvojim nećemo služiti niti ćemo se pokloniti zlatnom liku, koji si postavio” (Danijel 3:1-18). Ta tri Hebreja ispunila su svoju odgovornost i ‘ponijela svoj teret’.

 2. Tko je utjecao na Pilatovu odluku u vezi s Isusom Kristom, i je li to rimskog upravitelja oslobodilo odgovornosti?

² Oko 600 godina nakon toga upravitelj je saslušao optužbe iznesene protiv jednog čovjeka. Nakon što je razmotrio slučaj, bio je uvjeren da je optuženik nevin, no narod je tražio da ga se pogubi. Premda se pokušao oduprijeti tome, upravitelj nije želio preuzeti na sebe teret odgovornosti, pa je popustio pritisku ljudi. Oprao je ruke, govoreći: “Nevin sam od krvi ovog čovjeka.” Tada ga je predao da ga se pribije na stup. Umjesto da je izvršio svoju odgovornost i sam odlučio što će učiniti s Isusom Kristom, Poncije Pilat odluku je prepustio drugima. Koliko god da je prao ruke, snosio je odgovornost za izricanje nepravedne presude nad Isusom (Matej 27:11-26; Luka 23:13-25).

 3. Zašto ne bismo trebali prepuštati drugima da donose odluke umjesto nas?

³ Kako je s tobom? Kad donosiš odluke, jesi li poput trojice Hebreja ili drugi odlučuju umjesto tebe? Istina, nije lako donositi odluke. Potrebna je zrelost da bi se donosile ispravne odluke. Tako, naprimjer, roditelji moraju donositi mudre odluke umjesto svoje maloljetne djece. Naravno, veoma je teško donositi odluke u nekoj složenoj situaciji kada treba odvagnuti mnogo činilaca. Međutim, donošenje odluka nije toliko teška odgovornost da bi spadala u “bremena” koja “duhovno osposobljeni” trebaju nositi umjesto nas (Galaćanima 6:1, 2). Umjesto toga, to je teret za koji će ‘svatko od nas položiti Bogu račun za sebe’ (Rimljanima 14:12). “Svatko će nositi svoj vlastiti teret”, kaže Biblija (Galaćanima 6:5). A kako možemo donositi mudre odluke u životu? Najprije trebamo priznati ograničenja koja imamo kao ljudi i potom saznati što nam pomaže da ih nadvladamo.

 4. Koju važnu pouku o donošenju odluka učimo iz neposlušnosti prvog ljudskog para?

⁴ Na početku ljudske povijesti prvi muškarac i žena donijeli su odluku koja je imala pogubne posljedice. Odlučili su okusiti plod s drveta spoznaje dobra i zla (1. Mojsijeva 2:16, 17). Na temelju čega su donijeli tu odluku? ‘Žena je vidjela da je rod na drvetu dobar za jelo i da ga je milina gledati te da je drvo vrlo drago radi znanja’, kaže Biblija. Zato “uzabra roda s njega i okusi, pa dade i mužu svojemu, te i on okusi” (1. Mojsijeva 3:6). Evina se odluka temeljila na sebičnoj želji, a svojim je postupkom navela i Adama da učini isto što i ona. Tako su se grijeh i smrt ‘proširili na sve ljude’ (Rimljanima 5:12). Iz neposlušnosti Adama i Eve učimo nešto jako važno o ljudskim ograničenjima: Ljudi su bez Božjeg vodstva skloni donositi pogrešne odluke.

 5. Kako nas Jehova vodi, i što trebamo činiti da bismo imali korist od toga?

⁵ Doista možemo biti sretni što nas Jehova Bog vodi! Biblija nam kaže: “Uši će tvoje slušati riječ iza tebe gdje govori: to je put, idite njim, ako biste svrnuli na desno ili na lijevo” (Izaija 30:21). Jehova nam govori putem svoje nadahnute Riječi, Biblije, a mi je trebamo proučavati i dobro je upoznati. Da bismo donosili ispravne odluke, trebamo uzimati ‘jaku hranu koja pripada zrelima’. Isto tako, mi ‘upotrebom uvježbavamo moć zapažanja da razlikujemo i ispravno i neispravno’ (Hebrejima 5:14). Svoju moć zapažanja možemo uvježbavati tako da primjenjujemo ono što učimo iz Božje Riječi.

 6. Što je neophodno da bi savjest ispunila svoju ulogu?

⁶ Savjest koja nam je svima urođena igra važnu ulogu u donošenju odluka. Ona nam može pomoći da prosudimo svoje postupke tako što nas ‘optužuje ili pak opravdava’ (Rimljanima 2:14, 15). No da bi savjest ispunila svoju ulogu, moramo je oblikovati na temelju dobrog poznavanja Božje Riječi, a i izoštriti primjenjujući tu Riječ. Budući da na neizgrađenu savjest lako utječu običaji, okolina i mišljenje drugih, ona nas može pogrešno usmjeriti. Što se događa kad se često zanemaruje glas savjesti i krše Božja načela? Savjest s vremenom može postati “obilježena kao željezom za žigosanje”, može poput opečenog tkiva postati neosjetljiva, otupjeti (1. Timoteju 4:2). S druge strane, savjest oblikovana u skladu s Božjom Riječi siguran je vodič.

 7. Koji su osnovni preduvjeti za donošenje mudrih odluka?

⁷ Dakle, dobro poznavanje Biblije i primjenjivanje njenih savjeta osnovni su preduvjeti koje trebamo ispuniti da bismo mogli preuzeti na sebe odgovornost da donosimo mudre odluke. Umjesto da odluke donosimo nepromišljeno i na brzinu, trebamo odvojiti vrijeme kako bismo pronašli odgovarajuća biblijska načela i primjenjivali ih koristeći svoju sposobnost prosuđivanja. Čak i kad odluku moramo donijeti isti čas — kao što je bio slučaj sa Sidrahom, Mizahom i Abdenagom — bit ćemo spremni na to ako dobro poznajemo Božju Riječ i ako nam je savjest oblikovana u skladu s njom. Osvrnut ćemo se na dva područja života da bismo razumjeli kako nam napredovanje prema zrelosti pomaže da donosimo bolje odluke.

8, 9. (a) Koja načela pokazuju da se moramo kloniti lošeg društva? (b) Da li se izraz “loše društvo” odnosi samo na izravno druženje s pokvarenim ljudima? Objasni.

⁸ “Nemojte se zavaravati”, napisao je apostol Pavao. “Loše društvo kvari korisne navike” (1. Korinćanima 15:33). Isus Krist je rekao svojim učenicima: “Niste dio svijeta” (Ivan 15:19). Kad smo saznali za ta načela, nije nam bilo teško zaključiti da se ne smijemo družiti s bludnicima, preljubnicima, lopovima, pijanicama i sličnim osobama (1. Korinćanima 6:9, 10). No kako smo sve više upoznavali biblijsku istinu, razumjeli smo da je jednako štetno provoditi vrijeme u društvu takvih osoba gledajući ih u kinu, na televiziji, na kompjuterskom ekranu ili čitajući o njima u knjigama. Isto vrijedi i za posjećivanje pričaonica na Internetu gdje se možda družimo s onima “koji prikrivaju kakvi su” (Psalam 26:4, NS).

⁹ A što je s druženjem s osobama koje žive čestito, ali ne vjeruju u pravog Boga? U Bibliji nam se kaže: “Cijeli svijet leži u vlasti zloga” (1. Ivanova 5:19). Jasno nam je da u loše društvo ne spadaju samo pretolerantni ili moralno iskvareni ljudi. Dakle, mudro je razvijati blisko prijateljstvo samo s onima koji ljube Jehovu.

10. Što nam pomaže da donosimo mudre odluke o kontaktiranju s ljudima iz svijeta?

¹⁰ Nemoguće je izbjeći svaki kontakt s ljudima u svijetu niti se to od nas traži (Ivan 17:15). U službi propovijedanja, u školi ili na poslu dolazimo u doticaj sa svijetom. Kršćanin koji je u braku s osobom koja nije Jehovin svjedok možda provodi više vremena s ljudima iz svijeta nego ostali. Međutim, ako je naša moć zapažanja uvježbana, shvaćamo da je jedno dolaziti u doticaj s ljudima iz svijeta onoliko koliko je to neophodno, a nešto sasvim drugo razvijati s njima bliske veze (Jakov 4:4). To nam pomaže da donesemo ispravnu odluku o tome hoćemo li sudjelovati u izvanškolskim aktivnostima, naprimjer u nekom sportskom događaju ili školskom plesu, te ići na zabave i večere koje organizira poduzeće u kojem radimo.

11. O čemu najprije trebamo razmisliti kad tražimo posao?

¹¹ Kad mudro primjenjujemo biblijska načela, lakše ćemo donositi odluke u vezi s ispunjavanjem svoje obaveze da se ‘brinemo za ukućane’ (1. Timoteju 5:8). Prva stvar o kojoj trebamo razmisliti jest priroda posla — što ćemo sve morati raditi. Nipošto ne bi bilo ispravno izabrati posao koji promiče ono što Biblija otvoreno osuđuje. Zato pravi kršćani ne prihvaćaju poslove koji mogu biti povezani s idolopoklonstvom, krađom, zloupotrebom krvi i drugim nebiblijskim postupcima. Isto tako, nećemo lagati ni varati čak ni kad to poslodavac zahtijeva od nas (Djela apostolska 15:29; Otkrivenje 21:8).

12, 13. Koji činioci, osim same prirode posla, utječu na naš odabir zaposlenja?

¹² Što ako se posao sam po sebi ne kosi s Božjim zahtjevima? Kako sve bolje upoznajemo istinu i izoštravamo svoju moć zapažanja, tako otkrivamo daljnje činioce koje trebamo uzeti u obzir. Što ako bismo na radnom mjestu dolazili u vezu s nebiblijskim postupcima, kao što je to slučaj s nekim tko se javlja na telefon u objektima za igre na sreću? Trebamo razmisliti i o tome tko nas plaća i gdje ćemo morati raditi. Naprimjer, hoće li kršćanin koji ima privatni obrt dati ponudu za bojenje neke crkve i tako podupirati krivu religiju? (2. Korinćanima 6:14-16).

¹³ Što ako naš poslodavac jednom prihvati posao bojenja nekog objekta krive religije? U tom slučaju trebamo razmisliti o tome da li nam naš položaj ili radno mjesto omogućava da izbjegnemo taj posao i koliko ćemo mi osobno sudjelovati u radovima. Što je s poslom kojim se ne krše biblijska načela, kao što je raznošenje pošte u cijelom mjestu, pa tako i u objekte u kojima se promiču neispravni postupci? Zar načelo iz Mateja 5:45 neće utjecati na našu odluku? Dobro je razmisliti kako će posao koji iz dana u dan radimo utjecati na našu savjest (Hebrejima 13:18). Da bismo donosili mudre odluke u vezi s poslom i tako ispunili svoju odgovornost, doista trebamo izoštriti svoju moć zapažanja i oblikovati savjest koju smo dobili od Boga.

14. Što trebamo učiniti kad donosimo odluke?

¹⁴ A što je s odlukama o drugim životnim pitanjima, primjerice o izboru obrazovanja te prihvaćanju ili odbijanju određene vrste liječenja? Kad donosimo odluke, uvijek moramo ustanoviti koja su biblijska načela s njima povezana, a potom ih primijeniti koristeći svoju sposobnost prosuđivanja. “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim, a na svoj razum ne oslanjaj se”, kaže mudri kralj Salamun iz drevnog Izraela. “Na svim putovima svojim imaj ga na umu, i on će upravljati staze tvoje” (Priče Salamunove 3:5, 6).

15. Što o donošenju odluka učimo od kršćana iz prvog stoljeća?

¹⁵ Naše odluke često utječu na druge i to nipošto ne bismo smjeli zanemariti. Naprimjer, kršćani u prvom stoljeću nisu se morali držati mnogih ograničenja u prehrani koja su bila propisana Mojsijevim zakonom. Mogli su jesti hranu koja se prema Zakonu smatrala nečistom, ali ni po čemu drugom nije bila sporna. Međutim, o mesu životinje koja je možda bila žrtvovana u idolskom hramu apostol Pavao je napisao: “Ako hrana navodi mog brata na spoticanje, više nikada neću jesti meso, da ne navedem svog brata na spoticanje” (1. Korinćanima 8:11-13). Pavao je potaknuo prve kršćane da imaju obzira prema savjesti drugih kako ih ne bi navodili na spoticanje. Naše odluke ne bi smjele drugima biti “uzrok spoticanju” (1. Korinćanima 10:29, 32).

16. Kako nam molitva pomaže prilikom donošenja odluka?

¹⁶ Molitva je od neprocjenjive pomoći prilikom donošenja odluka. “Ako bilo kome od vas nedostaje mudrosti”, kaže učenik Jakov, “neka traži od Boga, jer on daje velikodušno svima i bez prekoravanja; i dat će mu se” (Jakov 1:5). S pouzdanjem se možemo obratiti Jehovi moleći ga za mudrost koja nam je potrebna da bismo donosili ispravne odluke. Kad pravom Bogu otkrijemo svoje brige i tražimo njegovo vodstvo, sveti duh nam može pomoći da bolje razumijemo biblijske retke koje razmatramo i podsjetiti nas na neke koje smo možda previdjeli.

17. Kako nam drugi mogu pomoći prilikom donošenja odluka?

¹⁷ A mogu li nam drugi pomagati oko donošenja odluka? Svakako. Zato nam je Jehova i dao zrele kršćane u skupštinama (Efežanima 4:11, 12). Njih možemo pitati za savjet, naročito kad donosimo neku važnu odluku. Osobe koje su u duhovnom pogledu vrlo razborite i imaju životno iskustvo mogu nam skrenuti pažnju na dodatna biblijska načela koja mogu utjecati na našu odluku i pomoći nam da se ‘uvjerimo što su važnije stvari’ (Filipljanima 1:9, 10). No, riječ opreza: Pazimo da ne bi drugi donosili odluke umjesto nas. Sami moramo nositi svoj teret odgovornosti.

18. Što se može reći o ishodu dobrih odluka?

¹⁸ Hoće li odluke koje su donesene u skladu s biblijskim načelima i na temelju ispravno oblikovane savjesti uvijek imati pozitivan ishod? Dugoročno gledano, hoće. No isprva posljedice ponekad znaju biti nepovoljne. Sidrah, Mizah i Abdenago znali su da njihova odluka da se ne poklone golemom liku može završiti smrću (Danijel 3:16-19). Slično tome, nakon što su apostoli rekli židovskom Sanhedrinu da moraju slušati Boga kao vladara, a ne ljude, članovi tog suda dali su ih išibati prije nego što su ih oslobodili (Djela apostolska 5:27-29, 40). Osim toga, “vrijeme nevolje i nepredviđeni događaji” mogu negativno utjecati na ishod bilo koje odluke (Propovjednik 9:11, NS). Ako smo donijeli ispravnu odluku, a ipak patimo na neki način, možemo biti uvjereni da će nam Jehova pomoći da ustrajemo i na koncu nas blagosloviti (2. Korinćanima 4:7).

19. Kako donošenjem odluka možemo pokazati da hrabro nosimo svoj teret odgovornosti?

¹⁹ Dakle, kad donosimo odluke, najprije moramo pronaći biblijska načela koja su povezana s njima, a potom ih primijeniti koristeći svoju sposobnost prosuđivanja. Koliko samo možemo biti zahvalni Jehovi za pomoć koju nam daje putem svog svetog duha i zrelih kršćana u skupštini! Uz to vodstvo i pomoć koju dobivamo na različite načine hrabro nosimo svoj teret odgovornosti donoseći mudre odluke!