Čvrsto stani za slobodu koju daje Bog!
“Za takvu slobodu Krist nas je oslobodio. Zato čvrsto stojte i ne dajte se ponovo upregnuti u jaram ropstva” (GALAĆANIMA 5:1, NW).
1, 2. Kako je izgubljena sloboda koju daje Bog?
JEHOVIN narod je slobodan. No, oni ne teže za neovisnošću od Boga, jer bi to značilo ropstvo Sotoni. Oni cijene svoj blizak odnos s Jehovom i raduju se u slobodi koju im on daje.
2 Naši praroditelji, Adam i Eva, izgubili su slobodu koju daje Bog time što su sagriješili i postali robovi grijeha, smrti i Đavola (1. Mojsijeva 3:1-19; Rimljanima 5:12). Zaista, Sotona je cijeli svijet doveo na grešni put ka uništenju! No, oni koji čvrsto stoje za slobodu koju daje Bog hode putem k vječnom životu (Matej 7:13, 14; 1. Ivanova 5:19).
Sloboda od ropstva
3. Koju je nadu Bog pružio u Edenu?
3 Jehova je namjeravao da ljudi koji iskazuju čast njegovom imenu budu slobodni od ropstva Sotoni, grijehu i smrti. Ta nada je pružena kad je Bog rekao zmiji koju je u Edenu upotrijebio Sotona: “Postavit ću neprijateljstvo između tebe i žene i između sjemena tvojega i sjemena njezina. Ono će ti glavu zgnječiti, a ti ćeš mu zgnječiti petu” (1. Mojsijeva 3:14, 15, NW). Isus Krist, Sjeme iz Jehovine nebeske organizacije, pretrpio je da mu bude zgnječena peta kad je umro na stupu, ali je Bog time pružio otkupnu žrtvu da oslobodi vjerujuće čovječanstvo od grijeha i smrti (Matej 20:28; Ivan 3:16). S vremenom će Isus zgnječiti glavu Sotone, Prazmije (Otkrivenje 12:9).
4. Kojoj se slobodi radovao Abraham, i što mu je Jehova obećao?
4 Oko 2 000 godina nakon obećanja danog u Edenu, ‘Jehovin prijatelj’ Abraham poslušao je Boga i krenuo iz grada Ura na drugo mjesto (Jakov 2:23, NW; Jevrejima 11:8). Time je dobio slobodu koju daje Bog i više nije živio kao rob Sotoninog svijeta krive religije, pokvarene politike i pohlepne trgovine. Bog je edenskom proročanstvu dodao obećanja da će se sve obitelji i nacije blagosloviti posredstvom Abrahama i njegovog Sjemena (1. Mojsijeva 12:3; 22:17, 18). Abraham je bio slobodan od osude jer je ‘povjerovao Jahvi, i on mu je to uračunao u pravednost’ (Postanak 15:6, St). Danas blizak odnos s Jehovom na isti način donosi slobodu koju daje Bog od osude i od ropstva svijetu koji leži u Sotoninoj vlasti.
Uzbudljiva simbolična drama
5. Sa kakvim je okolnostima bilo povezano Izakovo rođenje?
5 Da bi Abraham mogao imati sjeme, njegova žena Sara, nerotkinja, ponudila mu je svoju sluškinju Agaru, kako bi mu ona rodila dijete. Abraham je s njom dobio Izmaela, ali Bog nije izabrao njega kao obećano Sjeme. Umjesto toga, kad je Abraham imao 100 godina a Sara 90, Jehova im je omogućio da imaju sina koji je nazvan Izak. Kad je Izmael ismijavao Izaka, Agara i njen sin bili su otpušteni, ostavljajući Abrahamovog sina sa slobodnom ženom Sarom kao njegovo neosporno sjeme. Poput Abrahama, i Izak je iskazivao vjeru i radovao se slobodi koju daje Bog (1. Mojsijeva 16:1-16; 21:1-21; 25:5-11).
6, 7. U što su lažni učitelji uvjeravali neke galacijske kršćane, ali što je Pavao objasnio?
6 Ti događaji nagovještavali su veoma značajne stvari za ljubitelje slobode koju daje Bog. To je zabilježeno u pismu koje je apostol Pavao napisao skupštinama Galacije oko 50. do 52. n. e. Do tada je vodeće tijelo već odlučilo da se od kršćana ne zahtijeva obrezanje. No, lažni učitelji uvjeravali su neke Galaćane da je to presudno obilježje kršćanstva.
7 Pavao je rekao Galaćanima: Osoba je proglašena pravednom kroz vjeru u Krista, a ne djelima mojsijevskog Zakona (1:1–3:14). Zakon nije obesnažio obećanje povezano s abrahamskim savezom, nego je očitovao prijestupe i služio je kao odgojitelj koji vodi do Krista (3:15-25). Svojom smrću, Isus je oslobodio one koji su pod Zakonom, omogućujući im da postanu Božji sinovi. Dakle, povratak uređenju držanja danâ, mjeseci, vremenskih razdoblja i godina značio bi povratak u ropstvo (4:1-20). Pavao je zatim pisao:
8, 9. (a) Ukratko objasni svojim riječima što je Pavao rekao u Galaćanima 4:21-26. (b) Tko ili što je u toj simboličnoj drami predočeno Abrahamom i Sarom, i tko je obećano Sjeme?
8 “Kažite mi vi, koji želite biti pod zakonom: Zar ne čujete Zakon? Stoji, naprimjer, pisano da je Abraham stekao dva sina: jednoga [Izmaela] od sluškinje [Agare], a drugoga [Izaka] od slobodne žene [Sare]; ali onaj od sluškinje zapravo je rođen na način tijela, a drugi od slobodne žene kroz obećanje. Te stvari stoje kao simbolična drama; jer te žene znače dva saveza; jedan [savez Zakona] s gore Sinaja [gdje je Bog uveo taj savez s Izraelcima] koji rađa djecu za ropstvo, a koji je Hagara. [Drugi savez bio je onaj koji je sklopljen s Abrahamom obzirom na njegovo Sjeme.] A ta Hagara znači Sinaj, goru u Arabiji, jer ona odgovara sadašnjem Jeruzalemu, jer je u ropstvu sa svojom djecom [potomcima Abrahama, Izaka i Jakova]. A gornji Jeruzalem slobodna je, i majka je naša” (Galaćanima 4:21-26, NW).
9 U toj simboličnoj drami, Abraham je predstavljao Jehovu. ‘Slobodna žena’, Sara, predočavala je Božju “ženu”, ili svetu univerzalnu organizaciju. Ona je proizvela Krista, Sjeme te simbolične žene i Većeg Abrahama (Galaćanima 3:16). Da bi ljudima pokazao put oslobođenja od nečistog obožavanja, grijeha i Sotone, Isus je poučavao istinu i razotkrio lažnu religiju, ali Jeruzalem i njegova djeca su ostali u religioznom ropstvu zato što su ga odbacili (Matej 23:37, 38). Isusovi židovski sljedbenici postali su slobodni od Zakona, koji je otkrio njihovo ropstvo nesavršenosti, grijehu i smrti. Svi ljudi koji prihvate Isusa kao Onoga koga je rodila Božja “žena” da bude mesijanski Kralj i Osloboditelj koji ‘oglašuje zarobljenima slobodu’ zaista su slobodni! (Izaija 61:1, 2; Luka 4:18, 19).
Izbjegavati ropski jaram
10, 11. Iz kojeg je ropskog jarma Krist oslobodio svoje sljedbenike, i koje se paralele mogu zapaziti danas?
10 Onima koji zajedno s Kristom, Većim Izakom, tvore Abrahamovo sjeme, Pavao kaže: “Gornji Jeruzalem slobodna je, i majka je naša. (...) Mi smo, braćo, djeca koja pripadaju obećanju, isto kao što je bio Izak. Ali kao što je onda onaj koji je rođen na način tijela [Izmael] počeo progoniti onoga koji je rođen na način duha [Izaka], tako i sada. (...) Nismo djeca sluškinje, nego slobodne žene. Za takvu slobodu [od Zakona] Krist nas je oslobodio. Zato čvrsto stojte i ne dajte se ponovo upregnuti u jaram ropstva” (Galaćanima 4:26–5:1, NW).
11 Svi Isusovi sljedbenici koji bi se podložili Zakonu bili bi upregnuti u jaram ropstva. Kriva religija je današnji ropski jaram, a kršćanstvo odgovara drevnom Jeruzalemu i njegovoj djeci. No, pomazanici su djeca gornjeg Jeruzalema, Božje slobodne nebeske organizacije. Oni i suvjernici sa zemaljskom nadom nisu dio ovog svijeta i nisu u ropstvu Sotoni (Ivan 14:30; 15:19; 17:14, 16). Oslobođeni istinom i Isusovom žrtvom, stojmo čvrsto za svoju slobodu koju daje Bog.
Zauzeti stav za slobodu koju daje Bog
12. Koji su korak poduzeli vjernici, i što će sada biti razmotreno?
12 Kao Jehovini svjedoci, danas se milijuni raduju pravoj slobodi. Biblijski studiji vode se sa daljnjim milijunima, od kojih su mnogi “ispravno naklonjeni vječnom životu”. Kad postanu vjernici, oni će zauzeti stav za slobodu koju daje Bog time što će se krstiti (Djela apostolska 13:48, NW; 18:8). No, koji koraci prethode kršćanskom krštenju?
13. Kakav odnos postoji između spoznaje i krštenja?
13 Prije nego se krsti, osoba mora steći točnu spoznaju Biblije i postupati po njoj (Efežanima 4:13). Zato je Isus rekao svojim sljedbenicima: “Pođite (...) i učinite učenike od ljudi iz svih nacija, krsteći ih u ime Oca i Sina i svetog duha, učeći ih da drže sve što sam vam zapovjedio” (Matej 28:19, 20, NW).
14. Koju spoznaju zahtijeva krštenje u ime Oca, Sina i svetog duha?
14 Biti kršten u ime Oca znači priznati Jehovin položaj i vlast kao Boga, Stvoritelja i Univerzalnog Suverena (1. Mojsijeva 17:1; 2. Carevima 19:15; Otkrivenje 4:11). Krštenje u ime Sina zahtijeva priznanje Kristovog položaja i vlasti kao uzvišenog duhovnog stvorenja, mesijanskog Kralja i onoga kroz koga je Bog pružio “odgovarajuću otkupninu” (1. Timoteju 2:5, 6, NW; Danijel 7:13, 14; Filipljanima 2:9-11). Osoba koja je krštena u ime svetog duha uviđa da je to Božja djelatna sila koju je Jehova koristio u stvaranju i da nadahne pisce Biblije, kao i na druge načine (1. Mojsijeva 1:2; 2. Petrova 1:21). Naravno, o Bogu, Kristu i svetom duhu može se naučiti mnogo više.
15. Zašto osoba mora iskazivati vjeru prije nego se krsti?
15 Prije krštenja, osoba mora iskazivati vjeru temeljenu na točnoj spoznaji. “Bez vjere nije moguće ugoditi [Jehovi]” (Jevrejima 11:6). Pojedinac koji iskazuje vjeru u Boga, Krista i božanski naum željet će biti jedan od Jehovinih svjedoka, živjeti u skladu s Božjom riječi i imati značajan udio u propovijedanju dobre vijesti. On će govoriti o slavi Jehovinog kraljevanja (Psalam 145:10-13; Matej 24:14).
16. Što je pokajanje, i kako je povezano s kršćanskim krštenjem?
16 Pokajanje je još jedan preduvjet za krštenje. Pokajati se znači “promijeniti svoj um obzirom na prijašnje (ili namjeravano) postupanje, ili ponašanje, zbog žaljenja ili nezadovoljstva”, ili “osjećati žaljenje, kajanje ili grižnju savjesti za ono što je netko učinio ili propustio učiniti”. Židovi prvog stoljeća trebali su se pokajati za svoje grijehe prema Isusu Kristu (Djela apostolska 3:11-26). Neki vjernici u Korintu pokajali su se za blud, idolopoklonstvo, preljub, homoseksualnost, krađu, pohlepu, pijanstvo, svađe i iznuđivanje. Kao posljedica, bili su ‘oprani’ u Isusovoj krvi, ‘posvećeni’ kao oni koji su odvojeni za Jehovinu službu i ‘proglašeni pravednima’ u ime Isusa Krista i Božjeg duha (1. Korinćanima 6:9-11, NW). Zato je pokajanje korak ka dobroj savjesti i slobodi koju daje Bog od mučne krivnje zbog grijeha (1. Petrova 3:21).
17. Što znači obraćenje, i što ono zahtijeva od osobe koja se planira krstiti?
17 Prije nego se osoba može krstiti kao jedan od Jehovinih svjedoka, mora doći i do obraćenja. Obraćenje pokajnika usljeđuje nakon što odbaci svoj pogrešan životni put i odluči činiti što je ispravno. Hebrejski i grčki glagoli koji se odnose na obraćenje znače “okrenuti se, odvratiti se, vratiti se”. Kad je upotrijebljeno u dobrom duhovnom smislu, to se odnosi na vraćanje Bogu s neispravnog puta (1. Carevima 8:33, 34). Obraćenje zahtijeva “djela dostojna pokajanja”, da činimo ono što Bog zapovjeda, napustimo krivu religiju i svoje srce postojano upravimo Jehovi tako da služimo samo njemu (Djela apostolska 26:20; 5. Mojsijeva 30:2, 8, 10; 1. Samuelova 7:3). To zahtijeva “novo srce i nov duh” za promjenu razmišljanja, naravi i cilja u životu (Ezehijel 18:31). Nova osobnost koja time nastaje zamjenjuje bezbožna obilježja božanskim osobinama (Kološanima 3:5-14). Da, pravo pokajanje zaista uzrokuje da se osoba ‘obrati’ (Djela apostolska 3:19).
18. Zašto se u molitvi predati Bogu, i koje je značenje tog koraka?
18 Krštenju mora prethoditi predanje Bogu u molitvi. (Usporedi Luka 3:21, 22.) Predanje znači odvajanje za svetu svrhu. Taj korak je tako važan da bismo u molitvi trebali izraziti Bogu svoju odluku da mu budemo isključivo odani i služimo mu zauvijek (5. Mojsijeva 5:8, 9; 1. Dnevnika 29:10-13). Naravno, mi se ne predajemo nekom djelu, već samom Bogu. Ta misao bila je razjašnjena na sahrani prvog predsjednika Društva Kula stražara, Charlesa Tazea Russella. Tom prilikom, 1916, tajnik-blagajnik Društva, W. E. Van Amburgh, rekao je: “Ovo veliko svjetsko djelo nije djelo jedne osobe. Ono je za takvo nešto preveliko. To je Božje djelo i ono se ne mijenja. Bog je u prošlosti koristio mnoge sluge i nesumnjivo će koristiti mnoge u budućnosti. Naše posvećenje [predanje] nije čovjeku, ili djelu čovjeka, već vršenju Božje volje, kako će nam On otkriti kroz Svoju Riječ i milosrdno vodstvo. Bog je još uvijek na kormilu.” No, što se još mora učiniti u vezi predanja Bogu?
19. (a) Kako pojedinci pružaju javni dokaz predanja Jehovi? (b) Čega je simbol krštenje u vodi?
19 Kad se osoba krsti, pružen je javni dokaz predanja Jehovi. Krštenje je simbol koji pokazuje da se osoba koja se podvrgava podranjanju u vodu bezuvjetno predala Jehovi Bogu kroz Isusa Krista. (Usporedi Matej 16:24.) Kad se kandidat za krštenje podroni pod vodu i zatim podigne iz nje, on simbolično umire obzirom na svoj prijašnji životni put i podignut je u novi način života, da bi sada bezrezervno vršio Božju volju. (Usporedi Rimljanima 6:4-6.) Kad se Isus krstio, on se na bezrezervan način predstavio svom nebeskom Ocu (Matej 3:13-17). A Biblija opetovano pokazuje da su se osposobljeni vjernici trebali krstiti (Djela apostolska 8:13; 16:27-34; 18:8). Prema tome, da bi osoba danas postala jedan od Jehovinih svjedoka, mora biti vjernik koji zaista iskazuje vjeru i krstiti se. (Usporedi Djela apostolska 8:26-39.)
Čvrsto stajati!
20. Koji su neki biblijski primjeri koji pokazuju da ćemo biti blagoslovljeni za zauzimanje stava za slobodu koju daje Bog kao kršteni Svjedoci Jehove?
20 Ako si zauzeo čvrst stav za slobodu koju daje Bog time što si postao kršteni Svjedok Jehove, on će te blagosloviti kao što je blagoslovio svoje sluge u prošlosti. Primjerice, Jehova je blagoslovio ostarjelog Abrahama i Saru bogobojaznim sinom, Izakom. Vjerom je prorok Mojsije izabrao da zajedno s Božjim narodom bude zlostavljan, umjesto da ‘ima časovito grešno uživanje. Sramotu [zato što je bio drevni uzor] Krista [ili Božjeg Pomazanika] smatrao je većim bogatstvom od egipatskog blaga’ (Hebrejima 11:24-26, St). Mojsije je imao prednost da ga Jehova upotrijebi da izvede Izraelce iz egipatskog ropstva. Osim toga, zato što je vjerno služio Bogu, on će uskrsnuti i služit će kao jedan od ‘knezova na svoj zemlji’ pod Većim Mojsijem, Isusom Kristom (Psalam 45:17, St; 5. Mojsijeva 18:17-19).
21. Koji su ohrabrujući primjeri pruženi obzirom na bogobojazne žene drevnog vremena?
21 Predani kršćani danas mogu biti ohrabreni i razmišljanjem o ženama koje su postale zaista slobodne i radosne. Među njima je bila Moapka Ruta, koja je doživjela i tugu udovištva i radost slobode koju daje Bog od krive religije. Ostavljajući svoj narod i svoje bogove, ostala je uz svoju obudovjelu svekrvu, Noemu. “Kuda god ti ideš, idem i ja”, rekla je Ruta, “i gdje se god ti nastaniš, nastani[t]ću se i ja; tvoj je narod moj narod, i tvoj je Bog moj Bog” (Ruta 1:16). Kao Boazova žena, Ruta je postala majkom Davidovog djeda Obeda (Ruta 4:13-17). Zaista, Jehova je toj poniznoj ne-Izraelki dodijelio ‘potpunu plaću’ time što joj je dozvolio da postane pretkinja Isusa Mesije! (Ruta 2:12). Kako će Ruta samo biti radosna kad uskrsne i sazna da je imala takvu prednost! Ista radost će nesumnjivo ispuniti srce nekadašnje bludnice Rahabe, koja je bila oslobođena od nemorala i krivog obožavanja, kao i srce Betsabeje, koja je pogriješila ali se pokajala, jer će i one saznati da im je Jehova dozvolio da postanu pretkinje Isusa Krista (Matej 1:1-6, 16).
22. Što će biti razmotreno u sljedećem članku?
22 Razmatranje primatelja slobode koju daje Bog moglo bi se nastaviti i dalje. Naprimjer, njihov broj uključuje muškarce i žene vjere spomenute u 11. poglavlju Hebrejima. Oni su pretrpjeli nevolju i zlostavljanje, “oni kojih svijet ne bijaše dostojan” (St). Dodajmo njihovom broju lojalne Kristove sljedbenike iz prvog stoljeća i druge vjerne pojedince od tada, uključujući milijune koji sada služe Jehovi kao njegovi Svjedoci. Kao što ćemo nadalje vidjeti, ako si s njima zauzeo stav za slobodu koju daje Bog, imaš mnogo razloga za radost.
Kako bi odgovorio?
◻ Koju je nadu Bog pružio kad je izgubljena sloboda koju daje Bog?
◻ Iz kog je ‘jarma ropstva’ Krist oslobodio svoje sljedbenike?
◻ Koji koraci prethode krštenju neke osobe kao jednog od Jehovinih svjedoka?
◻ Koji biblijski primjeri pokazuju da ćemo biti blagoslovljeni za zauzimanje stava za slobodu koju daje Bog?
[Slika na stranici 16]
Znaš li koji koraci prethode krštenju neke osobe kao jednog od Jehovinih svjedoka?