Budi preobličen u umu i prosvijetljen u srcu
“Ovo dakle govorim i svjedočim u Gospodinu da više ne hodite kao što hode i ostali neznabošci” (EFEŽANIMA 4:17).
1. Što naš um i srce čine za nas?
UM i srce su dva najdivnija dara koja posjeduju ljudi. Iako su njihova djelovanja bezbrojna, jedinstveni su kod svakog pojedinca. Na našu osobnost, govor, ponašanje, emocije i vrijednosti duboko utječe način na koji djeluje naš um i srce.
2, 3. (a) Kako Biblija koristi izraze “srce” i “um”? (b) Zašto moramo paziti i na srce i na um?
2 U Bibliji se “srce” uglavnom odnosi na motivaciju, emocije i unutrašnje osjećaje, a “um” na intelekt i sposobnosti mišljenja. Međutim, oni ne isključuju jedno drugo. Naprimjer, Mojsije je poticao Izraelce: “Moraš dozvati natrag u srce [fusnota, “moraš dozvati u um”] da je Jehova pravi Bog” (5. Mojsijeva 4:39, NW). Isus je rekao pismoznalcima koji su protiv njega kovali zavjeru: “Za što zlo mislite u srcima svojijem?” (Matej 9:4; Marko 2:6, 7).
3 To pokazuje da su um i srce blisko povezani. U uzajamnom su djelovanju, osnažujući katkad jedno drugo da bi djelovali kao jedinstven tim, mada često vode bitku jedno s drugim u borbi za prevlast (Matej 22:37; usporedi Rimljanima 7:23). Zbog toga, da bismo stekli Jehovinu naklonost, ne samo da moramo paziti na stanje svog uma i srca, nego ih moramo i školovati da skladno zajednički djeluju, da vuku u istom smjeru. Moramo biti preobličeni u umu i prosvijetljeni u srcu (Psalam 119:34; Priče Salamunove 3:1).
‘Kao što hode neznabošci’
4. Kako je Sotona utjecao na um i misli ljudi, i kakav je rezultat?
4 Sotona je majstor prijevare i manipulacije. On zna da se, ukoliko želi ovladati ljudima, mora usmjeriti na njihov um i srce. Od samog početka ljudske povijesti koristio se sredstvima ove ili one vrste kako bi postigao taj cilj. Posljedica je toga da je “sav svijet u vlasti Zloga” (1. Ivanova 5:19, St). U stvari, Sotona je toliko uspješno utjecao na srca i umove ljudi svijeta da ih Biblija opisuje kao ‘nastran i pokvareni naraštaj’ (Filipljanima 2:15, St). Apostol Pavao živopisno opisuje stanje srca i uma tog nastranog i pokvarenog naraštaja, i njegove riječi služe kao upozorenje svima nama danas. Naprimjer, molimo te da pročitaš Efežanima 4:17-19, i usporediš to s Pavlovim riječima iz Rimljanima 1:21-24.
5. Zašto je Pavao napisao snažan savjet Efežanima?
5 Kad se sjetimo kako je grad bio poznat po svojoj moralnoj dekadenciji i poganskom idolskom obožavanju, možemo razumjeti zašto je Pavao napisao tako snažne riječi kršćanima u Efezu. Premda su Grci imali svoje poznate mislioce i filozofe, čini se da je grčko obrazovanje mnogim ljudima dalo više sposobnosti za zlo, a njihova ih je kultura učinila samo još profinjenijima u njihovim zloćama. Pavao je bio duboko zabrinut za svoje sukršćane koji su živjeli u takvoj okolini. Znao je da su mnogi od njih prije bili ljudi iz neznabožaca, te da su “živjeli prema Eonu [“sustavu stvari”, NW] ovoga svijeta”. Ali sada su prihvatili istinu. Njihov se um preobličio, a srca su im prosvijetljena. Pavao je iznad svega htio da oni ‘žive dostojno poziva’ (Efežanima 2:2; 4:1, St).
6. Zašto bismo trebali biti zainteresirani za Pavlove riječi?
6 Situacija je slična danas. I mi živimo u svijetu iskrivljenih vrijednosti, propalog morala i krivih religioznih običaja. Mnogi su među nama nekoć živjeli prema sustavu stvari ovoga svijeta. Drugi iz dana u dan moraju biti među svjetovnim ljudima. Neki od nas žive u kućanstvima gdje prevladava svjetovni duh. Prijeko je potrebno, dakle, da razumijemo značenje Pavlovih riječi i izvučemo korist iz njegovog savjeta.
Isprazni i zamračeni umovi
7. Što je Pavao mislio izrazom ‘ispraznost njihova mišljenja’?
7 Kako bi dao snažnu potporu svojoj opomeni da kršćani ‘više ne provode život kako ga provode i pogani’, Pavao je najprije spomenuo ‘ispraznost njihova mišljenja’ (Efežanima 4:17, St). Što to znači? Riječ prevedena ‘ispraznost’, prema The Anchor Bible, “podrazumijeva prazninu, ništavost, taštinu, bezumnost, besmisao i frustraciju”. Tako je Pavao ukazivao na to da su glas i slava grčkog i rimskog svijeta možda izgledale impresivno, ali težnja za njima bila je uistinu prazna, bezumna i besmislena. Oni koji su žudjeli za glasom i slavom konačno nisu doživjeli ništa drugo nego frustraciju i razočaranje. Isto načelo vrijedi i za današnji svijet.
8. Na koje su načine pregnuća svijeta isprazna?
8 Svijet ima svoje intelektualce i svoju elitu od koje ljudi očekuju odgovore na takva duboka pitanja kao što je porijeklo i svrha života i udes čovječanstva. Međutim, kakav oni uvid i vodstvo imaju za ponuditi? Ateizam, agnosticizam, evoluciju i gomilu drugih zbunjujućih i proturječnih predodžbi i teorija koje ništa više ne prosvjetljuju od ritualâ i praznovjerjâ iz prošlosti. Čini se da mnoge svjetovne težnje također nude određenu mjeru zadovoljstva i ispunjenosti. Ljudi govore o uspjehu i dostignuću u znanosti, umjetnosti, glazbi, sportu, politici, i tako dalje. Oni uživaju u svojim kratkotrajnim trenucima slave. Usprkos tome, anali povijesti i današnje knjige o rekordima pune su zaboravljenih junaka. Sve to nije ništa drugo do praznina, ništavilo, taština, bezumnost, besmisao i frustracija.
9. Kakvim se ispraznim težnjama okreću mnogi?
9 Uviđajući ispraznost takvih poduhvata, mnogi se okreću materijalističkim težnjama — nagomilavaju novac i pribavljaju ono što se može kupiti novcem — i te težnje čine svojim životnim ciljem. Uvjereni su da sreća proizlazi iz bogatstva, imetka i traženja zadovoljstava. Ne samo da svoj um usmjeruju na to, nego su i spremni sve žrtvovati — zdravlje, obitelj, pa čak i savjest. Kakva je posljedica? Umjesto ispunjenosti, oni su “proboli sami sebe mnogim teškim mukama” (1. Timoteju 6:10, St). Nije čudo što je Pavao poticao svoje sukršćane da prestanu hoditi kako to neznabošci čine, zbog ispraznosti takvog načina razmišljanja.
10. Kako su ljudi svijeta “zamračeni u svom razumu”?
10 Da bi pokazao kako svijet nema ništa vrijedno na čemu mu treba zavidjeti ili što bi trebalo oponašati, Pavao je nadalje rekao da su oni “zamračeni u svom razumu” (Efežanima 4:18, St). Naravno, svijet ima inteligentne i upućene ljude u skoro svakom području pregnuća. Međutim, Pavao je rekao da su zamračeni u svom razumu. Zašto? Njegove primjedbe ne odnose se na njihovu misaonu stručnost ili sposobnosti. Izraz “um” može se također odnositi na središte ljudskog opažanja, sjedište razumijevanja, unutrašnjeg čovjeka. Zamračeni su zbog toga što nemaju svjetlo koje bi ih vodilo niti osjećaj vodstva u svojim pregnućima. To se može vidjeti po njihovom zbrkanom osjećaju za ispravno i pogrešno. Ljudi mogu misliti da je današnji mentalitet proizvoljnog prosuđivanja i toga da se sve može prosvijetljeni mentalitet, no u stvari je to, prema Pavlu, zamračeni mentalitet. U duhovnom pogledu, oni teturaju u potpunom mraku (Job 12:25; 17:12; Izaija 5:20; 59:6-10; 60:2; usporedi Efežanima 1:17, 18).
11. Koji je uzrok misaone tame u svijetu?
11 Kako to da ljudi mogu biti inteligentni, čak briljantni u mnogim stvarima, a ipak u duhovnoj tami? Pavao nam pruža odgovor u 2. Korinćanima 4:4: “Bog svijeta ovoga [“sustava stvari”, NW] oslijepi razume nevjernikâ, da im ne zasvijetli vidjelo evangjelja slave Kr[i]stove [“slavne dobre vijesti o Kristu”, NW], koji je obličje Boga.” Kakav je to samo dragocjeni blagoslov što oni koji prigrle slavnu dobru vijest postaju preobličeni u umu i prosvijetljeni u srcu!
Neznanje i okorjelost srca
12. Na koji je način svijet ‘otuđen od Božjeg života’?
12 Da bi nam nadalje pomogao uvidjeti zašto moramo biti preobličeni u umu i prosvijetljeni u srcu, Pavao nam je usmjerio pažnju na činjenicu da je put svijeta ‘otuđen od Božjeg života’ (Efežanima 4:18, St). To ne znači da ljudi više ne vjeruju u Boga ili da su postali potpuno bezbožni. Jedan je novinski kolumnist to ovako izrazio: “Umjesto riječi bezbožan, hajde da izumimo novu riječ: malobožan. Malobožni ljudi žele da im se pripiše zasluga zbog vjerovanja u Božanstvo dok ga u isto vrijeme drže u kutiji i puštaju ga van samo nedjeljom ujutro, ne dopuštajući mu nikada da u vrijeme između nedjeljâ utječe na njihovo političko gledište o svijetu ili na njihov osobni život. [Oni] više-manje vjeruju u Boga, ali ne vjeruju da on ima mnogo za reći o suvremenom društvu.” Pavao je to na sljedeći način izrazio u svom pismu Rimljanima: “Iako su upoznali Boga, nisu mu iskazali ni slavu ni zahvalnost kao Bogu” (Rimljanima 1:21, St). Svakoga dana vidimo ljude koji prolaze kroz život uopće ne pomišljajući na Boga. Zasigurno mu ne iskazuju ni slavu ni zahvalnost.
13. Što je ‘Božji život’?
13 Izraz ‘Božji život’ značajan je. On nadalje pokazuje kako je misaona i duhovna tama pomutila ljudima osjećaj za vrijednosti. Grčka riječ koja je ovdje prevedena “život” nije bíos (od koje dolaze riječi kao “biologija”, “biografija”), koja znači način života, ili životni stil. Umjesto toga, ovdje je riječ zoé (od koje dolaze riječi kao “zoološki”, “zoologija”). Ona znači “život kao princip, život u apsolutnom smislu, život kakvog Bog posjeduje. (...) Od tog je života čovjek postao otuđen kao posljedica Pada”, prema Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words (Vineov rječnik s tumačenjima starozavjetnih i novozavjetnih riječi). Tako nam je Pavao rekao kako misaona i duhovna tama nije samo ljude svijeta odvela u iskvarenost u tijelu, nego ih je i odvojila od nade vječnog života koju nudi Bog (Galaćanima 6:8). Zašto? Pavao nam dalje navodi razloge.
14. Koji je jedan razlog tome što je svijet otuđen od Božjeg života?
14 Kao prvo, rekao je kako je to “zbog neznanja koje u njima vlada” (Efežanima 4:18, St). Izraz “koje u njima vlada” naglašava kako neznanje nije zbog nedostatka prilike, nego zbog hotimičnog odbacivanja spoznaje o Bogu. Drugi prijevodi ovog izraza glase: “njihovo naslijeđeno odbijanje da upoznaju Boga” (The Anchor Bible); “bez spoznaje jer zatvaraju svoja srca za nju” (Jerusalem Bible). Zbog toga što odbacuju, ili hotimično prezirno odbijaju točnu spoznaju o Bogu, oni nemaju temelj za dobivanje onakvog života kakvog Bog nudi onima koji iskazuju vjeru u njegovog Sina, koji je rekao: “Ovo je vječni život: upoznati tebe, jedinoga pravoga Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3, Rupčić; 1. Timoteju 6:19).
15. Što doprinosi otuđenosti ovoga svijeta od Božjeg života?
15 Drugi razlog što je svijet općenito otuđen od Božjeg života, prema Pavlu, jest ‘okorjelost njihova srca’ (Efežanima 4:18, St). ‘Okorjelost’ ovdje u osnovi znači otvrdnuće, kao da je pokriveno zadebljalom kožom. Svi znamo kako se zadebljala koža stvara. Koža je možda najprije mekana i osjetljiva, ali ako se uvijek iznova izlaže određenom pritisku ili trenju, otvrdne i odeblja, te se stvara zadebljala koža. Više se ne osjeća nadražaj. Isto tako, ljudi se ne rađaju s otvrdnulim ili zadebljalim srcem, tako da su automatski bez osjećaja prema Bogu. Ali, budući da živimo u svijetu i izloženi smo njegovu duhu, ne treba puno pa da srce, ukoliko ga se ne čuva, postane zadebljalo ili okorjelo. Zato je Pavao upozorio: “Pazite (...) da koji od vas ne otvrdne zavodljivošću grijeha” (Hebrejima 3:7-13, St; Psalam 95:8-10). Koliko je, stoga, hitno da ostanemo preobličeni u umu i prosvijetljeni u srcu!
“Izgubivši svaki ćudoredni osjećaj”
16. Koja je posljedica misaone tame svijeta i otuđenosti od života koji pripada Bogu?
16 Posljedica takve tame i otuđenosti sažeta je u Pavlovim daljnjim riječima: “Oni su se, izgubivši svaki ćudoredni osjećaj, predali raspuštenosti da sa svom pohlepom čine nečistoću svake vrste” (Efežanima 4:19, St). Izraz “izgubivši svaki ćudoredni osjećaj” doslovno znači “prestavši osjećati bol”, moralnu bol. Takvo postaje srce koje je zadebljalo. Kad jednom prestane osjećati boli savjesti i osjećaj odgovornosti pred Bogom, više nema nikakvih ograničenja. Tako je Pavao rekao da su se “predali” raspuštenosti i nečistoći. To je namjeran, hotimičan korak. ‘Raspuštenost’, kako se koristi u Bibliji, označava drzak, besraman stav, koji prezire zakon i vlast. Isto tako, ‘nečistoća svake vrste’ ne uključuje samo seksualne izopačenosti, nego i ponižavajuće stvari koje se čine u ime religije, kao što su obredi plodnosti i rituali koji su se obavljali u Artemidinom hramu u Efezu, sa čime su Pavlovi čitatelji bili dobro upoznati (Djela apostolska 19:27, 35).
17. Zašto je Pavao rekao da ljudi koji su izgubili svaki ćudoredni osjećaj griješe ‘s pohlepom’?
17 Kao da upuštanje u raspuštenost bez ograničenja i nečistoću svake vrste već nije dovoljno loše, Pavao dodaje da takve osobe postupaju ‘s pohlepom’. Kad ljudi koji još uvijek posjeduju određenu mjeru moralnog osjećaja počine grijeh, oni u najmanju ruku možda osjećaju grižnju savjesti i jako se trude da to ne bi ponovili. Međutim, oni koji su ‘izgubili svaki ćudoredni osjećaj’ griješe ‘s pohlepom’ (“i traže još”, The Anchor Bible). Žurno padaju sve dublje i dublje dok ne upadnu u dubine izopačenosti — i smatraju kako to nije ništa. Kako je to točan opis ‘volje neznabožačke’ (1. Petrova 4:3, 4).
18. Kakvu je, sve u svemu, Pavao iznio sliku misaonog i duhovnog stanja svijeta?
18 Tako Pavao u samo tri stiha, u Efežanima 4:17-19, razotkriva pravo moralno i duhovno stanje svijeta. On ukazuje na to da su ideje i teorije koje unapređuju svjetovni mislioci, kao i neprekidna težnja za bogatstvom i zadovoljstvom, potpuno beskorisne. On jasno daje do znanja da je svijet, zbog misaone i duhovne tame, u moralnoj kaljuži, i stalno tone sve dublje. Konačno, svijet je, zbog svog dobrovoljno odabranog neznanja i neosjetljivosti, postao beznadno otuđen od Božjeg života. Svakako, imamo dobre razloge da ne hodimo više kao što hode neznabošci.
19. Koja se važna pitanja još mora razmotriti?
19 Budući da je tama u umu i srcu uzrokom toga što je svijet postao otuđen od Jehove Boga, kako mi možemo odstraniti svu tamu iz svog uma i srca? Da, što bismo trebali činiti kako bismo mogli nastaviti hoditi kao djeca svjetla i zadržati Božju naklonost? To će se razmatrati u sljedećem članku.
Možeš li objasniti?
◻ Što je nagnalo Pavla da dade snažan savjet iz Efežanima 4:17-19?
◻ Zašto su putevi svijeta isprazni i zamračeni?
◻ Što je mišljeno izrazom “otuđeni od Božjeg života”?
◻ Koje su posljedice zamračenog uma i neosjetljivog srca?
[Slike na stranici 9]
Efez je bio poznat po svojoj moralnoj dekadenciji i obožavanju idola
1. Rimski gladijator u Efezu
2. Ruševine Artemidina hrama
3. Kazalište u Efezu
4. Efeška Artemida, božica plodnosti
[Slika na stranici 10]
Kakav uvid ima za ponuditi svjetska elita?
Neron
[Zahvala]
Musei Capitolini, Rim