Budite zdravih misli — kraj je blizu
“Kraj se svemu približio. Budite, stoga, zdravih misli, i budni budite s obzirom na molitve” (1. PETROVA 4:7, NW).
1. (a) Kakvo su razočaranje doživjeli jedan vjerski vođa i njegovi sljedbenici? (b) Budući da se određena očekivanja nisu ispunila, kakva se pitanja može postaviti?
“ZA SINOĆNJE zaključne molitve primio sam poziv od Boga. Rekao je da će 116 000 osoba uzaći na nebo i da će se grobovi 3,7 milijuna mrtvih vjernika otvoriti prema nebu.” Tako je rekao vođa Misije za nastupajuće dane uvečer 28. listopada 1992, na dan obračuna koji su oni prorekli. Međutim, kako se pomaljao 29. listopad, nijedna osoba nije uzašla na nebo, i nijedan se grob nije otvorio. Umjesto da su bili naglo odneseni u nebeskom uznesenju, ti su vjernici iz Koreje, koji vjeruju u sudnji dan, vidjeli samo još jedno obično svitanje. Rokovi za dolazak sudnjeg dana dolazili su i prolazili, ali navjestitelji sudnjeg dana ostali su nezaplašeni. Što kršćani trebaju činiti? Trebaju li prestati vjerovati da se kraj brzo približava?
2. Tko je apostolima govorio o budućem danu suda, i pod kakvim su okolnostima oni o tome učili?
2 Da bismo na to odgovorili, prisjetimo se prilike kad je Isus bio u privatnom razgovoru sa svojim učenicima. Tamo su ga, u oblasti Cezareje Filipove, na sjeveroistoku Galilejskog mora, dok im je veličanstvena gora Hermon pružala dramatsku pozadinu, čuli kako otvoreno govori da će biti ubijen (Matej 16:21). Trebale su uslijediti i druge otrežnjavajuće riječi. Objasnivši im da biti učenik znači živjeti život neprestane samopožrtvovnosti, Isus je upozorio: “Sin Čovječji ima doći u slavi Oca svoga, u pratnji anđela, te će tada platiti svakomu prema djelima njegovim” (Matej 16:27, St). Isus je govorio o budućem dolasku. Tom će prigodom, međutim, on biti Sudac. U to vrijeme sve će ovisiti o tome hoće li naći nekoga tko ga vjerno slijedi ili neće. Isusov će se sud temeljiti na ponašanju, bez obzira na to koliko ta osoba ima ili nema svjetovnih dobara. Tu činjenicu Isusovi učenici trebaju čvrsto imati na umu (Matej 16:25, 26). Stoga sam Isus Krist govori svojim sljedbenicima da očekuju njegov slavni dolazak, popraćen njegovim suđenjem.
3. Kako je Isus pokazao izvjesnost svog budućeg dolaska?
3 Ono što Isus nadalje kaže pokazuje izvjesnost njegovog budućeg dolaska. On autoritativno kaže: “Zaista, kažem vam, ima nekih koji neće umrijeti dok ne vide Sina Čovječjega gdje dolazi sa svojom kraljevskom vlasti” (Matej 16:28, St). Ove su se riječi ispunile šest dana kasnije. Sjajna vizija preobraženog Isusa zadivila je njegove bliske učenike. Stvarno su vidjeli kako Isusu lice sija poput Sunca a odjeća mu je bila blještavo bijela. Preobraženje je bilo predodžba Kristove slave i Kraljevstva. Kakve li osnažujuće potvrde proročanstava o Kraljevstvu! Kakvog li silnog poticaja za učenike da budu zdravih misli! (2. Petrova 1:16-19).
Zašto je hitno potrebno biti zdravih misli
4. Zašto kršćani moraju biti duhovno budni s obzirom na njegov dolazak?
4 Manje od godinu dana kasnije nalazimo Isusa kako sjedi na Maslinskoj gori, ponovno u privatnom razgovoru sa svojim učenicima. Dok promatraju grad Jeruzalem, on objašnjava kakav će biti znak njegove buduće prisutnosti, a zatim upozorava: “Dakle: bdijte, jer ne znate u koji dan dolazi vaš Gospodin!” Njegovi učenici moraju neprestano biti budni, jer je vrijeme njegova dolaska nepoznato. Moraju uvijek na njega biti pripravni (Matej 24:42, St).
5. Kako se može ilustrirati potrebu za budnošću?
5 Način svog dolaska Gospodin uspoređuje s lopovom. Nadalje on kaže: “Ovo zapamtite: kad bi domaćin znao u koju će noćnu stražu doći lopov, bdio bi i ne bi dopustio da mu prokopa kuću!” (Matej 24:43, St). Provalnik ne daje najavu kako bi obavijestio kućedomaćina kad će doći; njegovo je glavno oružje iznenađenje. Prema tome, kućedomaćin mora stalno biti na oprezu. Međutim, kod vjernih kršćana neumorna budnost ne proizlazi iz slutnje pune straha. Umjesto toga, ona je motivirana gorljivim očekivanjem Kristovog dolaska u slavi da bi uveo Milenij mira.
6. Zašto moramo biti zdravih misli?
6 Usprkos svemu bdijenju, nitko nikada neće unaprijed procijeniti točan datum kad on dolazi. Isus kaže: “Zato i vi budite pripravni, jer će Sin Čovječji doći u čas kad se ne nadate” (Matej 24:44, St). Otuda potreba za zdravim mislima. Kad bi kršćanin mislio da u neki određeni dan Krist neće doći, možda bi on došao upravo u taj dan! Naravno, dobronamjerni, vjerni kršćani iz prošlosti iskreno su pokušavali predvidjeti kad će doći kraj. Međutim, uvijek se iznova pokazalo istinitim Isusovo upozorenje: “Što se tiče onog dana i časa, o tome nitko ništa ne zna; ni anđeli nebeski, ni Sin, već jedino Otac” (Matej 24:36, St).
7. Kako moramo živjeti da bismo mogli biti Kristovi sljedbenici?
7 Što bismo, dakle, trebali zaključiti? Da, ako želimo biti Kristovi sljedbenici, neprestano moramo živjeti u uvjerenju da je kraj ovom zlom sustavu neposredno pred nama.
8. Koje je bilo obilježje kršćana od najranijih dana kršćanstva?
8 Takav je stav uvijek bio obilježje kršćana, što uviđaju svjetovni povjesničari i izučavatelji Biblije. Naprimjer, urednici izdanja The Translator’s New Testament, pod riječju “Dan” u svom glosariju kažu: “Kršćani novozavjetnih vremena živjeli su u očekivanju Dana (to jest, vremena) kad će sadašnji svijet sa svim svojim zlom i bezbožništvom biti okončan a Isus se vratiti na Zemlju da sudi cijelom čovječanstvu, uvede novu eru mira i započne sa svojom Vlašću nad cijelim svijetom.” Encyclopædia Britannica bilježi: “Jedinstveno globalno širenje kršćanstva izravno je povezano s kršćanskim očekivanjem vremena kraja, u obliku neposrednog očekivanja Kristovog povratka. Kršćansko očekivanje vremena kraja nikad se nije sastojalo samo od pasivne čežnje za nadolazećim Kraljevstvom Božjim.”
Što znači biti zdravih misli
9. Iako su neka Petrova očekivanja u vezi s Mesijom bila netočna, zašto je mogao i dalje biti pun povjerenja?
9 Apostol Petar se, nekih 30 godina nakon tih bliskih razgovora koje je Isus vodio sa svojim najbližim učenicima, nije umorio čekajući da dođe kraj. Iako su njegova očekivanja i očekivanja ostalih učenika o Mesiji u početku bila netočna, on je i dalje bio uvjeren u to da su Jehovina ljubav i moć jamstvo ostvarenja njihove nade (Luka 19:11; 24:21; Djela apostolska 1:6; 2. Petrova 3:9, 10). On izražava misao koja se dosljedno čuje kroz čitava Grčka pisma kad kaže: “Kraj se svemu približio.” Zatim potiče sukršćane: “Budite, stoga, zdravih misli i budni budite s obzirom na molitve” (1. Petrova 4:7, NW).
10. (a) Što znači biti zdravih misli? (b) Što znači vidjeti stvari u njihovom pravilnom odnosu prema Božjoj volji?
10 Biti “zdravih misli” ne znači biti pametan sa svjetovne točke gledišta. Jehova kaže: “Pogubiću premudrost premudrijeh, i razum razumnijeh odbaciću” (1. Korinćanima 1:19). Riječ koju Petar upotrebljava može značiti “biti trijeznih misli”. Ta duhovna trijeznost povezana je s našim obožavanjem. Prema tome, ako smo postojanih misli, vidimo stvari u njihovom pravilnom odnosu prema Jehovinoj volji; razumijemo koje su stvari važne a koje nisu (Matej 6:33, 34). Sada kad je kraj neposredno pred nama, nismo poneseni mahnitim načinom života; nismo ni ravnodušni što se tiče vremenskog razdoblja u kojem živimo. (Usporedi Matej 24:37-39.) Umjesto toga, vodi nas umjerenost i ravnoteža u mislima, duševnom raspoloženju i ponašanju, izražena najprije u odnosu prema Bogu (‘budni s obzirom na molitve’), a zatim i prema svom bližnjem (‘imajte žarku ljubav jedan prema drugome’; 1. Petrova 4:7, 8, NW).
11. (a) Što znači ‘obnoviti se u sili koja pokreće naš um’? (b) Kako nam nova misaona sila pomaže da donosimo dobre odluke?
11 Biti zdravih misli uključuje da se ‘obnovimo u sili koja pokreće naš um’ (Efežanima 4:23, NW). Zašto da se obnovimo? Budući da smo naslijedili nesavršenost i živimo u grešnom okruženju, naš je um ovladan sklonošću da se opire duhovnosti. Ta sila neprestano tjera misli i naginjanja u materijalističkom, sebičnom smjeru. Stoga, kad netko postaje kršćanin, potrebna mu je nova sila, ili prevladavajući misaoni stav, koja će njegove misli tjerati u ispravnom smjeru, duhovnom smjeru, ka spremnosti na samopožrtvovnost. Tako kad je ponuđen izbor, naprimjer u obrazovanju, zvanju, zaposlenju, zabavi, rekreaciji, načinu odijevanja ili bilo čemu drugom, njegova će tendencija biti da najprije tu stvar razmotri s duhovnog a ne tjelesnog, sebičnog stajališta. Taj novi misaoni stav olakšava donošenje odluka uz zdrave misli i sa svjesnošću da je kraj blizu.
12. Kako možemo ostati “zdravi u vjeri”?
12 Biti zdravih misli podrazumijeva da smo dobrog duhovnog zdravlja. Kako možemo ostati “zdravi u vjeri”? (Titu 2:2). Moramo hraniti svoj um ispravnom vrstom hrane (Jeremija 3:15). Stalna prehrana Božjom riječi istine potkrijepljena djelovanjem njegovog svetog duha pomoći će nam da zadržimo duhovnu ravnotežu. Prema tome, od presudne je važnosti redovitost u osobnom proučavanju, kao i službi propovijedanja, molitvi i kršćanskom druženju.
Kako nas zdrave misli čuvaju
13. Kako nas zdrave misli čuvaju od toga da ne počinimo lude greške?
13 Zdrave misli mogu nas sačuvati da ne napravimo neku ludu grešku koja bi nas mogla koštati vječnog života. Kako je to moguće? Apostol Pavao govori o “zakonu uma”. Za osobu koja je zdrava u vjeri, taj zakon uma upravljan je nečim u čemu on ima radost, naime ‘zakonom Božjim’. Doista, ‘zakon grjehovni’ ratuje protiv zakona uma. Međutim, kršćani mogu biti pobjednici uz Jehovinu pomoć (Rimljanima 7:21-25).
14, 15. (a) Koja se dva utjecaja bore da bi ovladala našim umom? (b) Kako možemo izvojevati pobjedu uma?
14 Pavao nadalje povlači oštar kontrast između uma kojim upravlja grešno tijelo, koji se usredotočuje na život ugađanja vlastitim sklonostima, i uma kojim upravlja Božji duh, koji se usredotočuje na život samopožrtvovnosti u službi Jehovi. Pavao u Rimljanima 8:5-7 kaže: “Oni koji žive po tijelu teže za tjelesnim stvarima, dok oni koji žive po Duhu teže za onim što je duhovno. Težnja tijela jest smrt, a težnja Duha život i mir. Zato je težnja tijela neprijateljstvo prema Bogu, jer se ne pokorava Božjem zakonu niti to može” (St).
15 Pavao zatim u 11. retku objašnjava kako um koji surađuje sa svetim duhom dobiva bitku: “Ako zbilja u vama stanuje Duh onoga koji uskrisi Isusa od mrtvih, onaj koji uskrisi Krista Isusa od mrtvih oživit će i vaša smrtna tjelesa po svome Duhu koji stanuje u vama” (St).
16. Od kakvih nas privlačnosti štite zdrave misli?
16 Prema tome, ako smo zdravih misli, neće nas zavesti svuda prisutne privlačnosti ovoga svijeta, čije je obilježje neizmjerno ugađanje vlastitim sklonostima što se tiče svih vrsta užitaka, materijalnih stvari i neispravnog spolnog ponašanja. Naš će nam zdravi um reći da ‘bježimo od bludnosti’ i izbjegnemo njene katastrofalne posljedice (1. Korinćanima 6:18). Naš će nas zdravi misaoni stav nagnati da interese Kraljevstva stavimo na prvo mjesto i čuvat će naše razmišljanje kad smo iskušani u ponudama svjetovnog zvanja koje mogu oslabiti naš odnos s Jehovom.
17. Kako je jedna pionirka pokazala zdrave misli kad se suočila s financijskim obavezama?
17 Naprimjer, u jednoj tropskoj zemlji u jugoistočnoj Aziji neka je mlada sestra držala interese Kraljevstva na najistaknutijem mjestu u mislima. Njegovala je ljubav prema punovremenoj službi. U toj zemlji većina poslova zahtijeva da se šest ili sedam dana radi puno radno vrijeme. Kad je diplomirala na sveučilištu, njen je otac, koji nije bio Jehovin svjedok, očekivao od nje da zarađuje mnogo novca za obitelj. No, budući da je ona imala jaku želju da bude pionir, pronašla je posao sa skraćenim radnim vremenom i započela s pionirskom službom. To je razljutilo njenog oca, koji je zaprijetio da će izbaciti njene stvari na ulicu. Zbog kockanja, bio je u velikim dugovima, pa je očekivao da će njegove dugove otplatiti kćerka. Njen mlađi brat studirao je na univerzitetu, a zbog dugova nije bilo novaca za plaćanje troškova njegovog školovanja. Mlađi je brat obećao da će se, ako mu ona pomogne, on brinuti za obitelj kad nađe posao. Srce joj se cijepalo zbog ljubavi prema bratu s jedne strane i ljubavi prema pionirskoj službi s druge. Nakon što je pažljivo razmotrila situaciju, odlučila je nastaviti s pionirskom službom i potražiti drugi posao. Kao odgovor na svoje molitve, pronašla je posao koji joj je omogućavao ne samo da financijski pomaže svome bratu i svojoj obitelji, nego i da nastavi sa svojom prvom ljubavlju, pionirskom službom.
Traži Jehovinu pomoć da sačuvaš zdrave misli
18. (a) Zašto se neki ljudi možda osjećaju obeshrabreno? (b) Koji biblijski reci mogu utješiti one koji se osjećaju obeshrabreno?
18 Neki Kristovi sljedbenici možda nalaze teškim sačuvati zdrave misli. Možda im ponestaje strpljenja jer ovaj sadašnji zli sustav stvari traje duže nego što su očekivali. Možda se zbog toga osjećaju obeshrabreno. Međutim, kraj će sigurno doći. To obećava Jehova (Titu 1:2). A isto tako doći će i njegov obećani zemaljski Raj. Jehova to jamči (Otkrivenje 21:1-5). Kad doista dođe novi svijet, bit će to “drvo životno” onima koji su sačuvali zdrave misli (Priče Salamunove 13:12).
19. Kako se može sačuvati zdrave misli?
19 Kako možemo sačuvati zdrave misli? Traži Jehovinu pomoć (Psalam 54:4). Ostani mu blizak. Kako se samo radujemo što Jehova želi da budemo bliski s njim! “Približite se k Bogu, pa će se i on približiti k vama”, piše učenik Jakov (Jakov 4:8, St). Pavao kaže: “Radujte se uvijek u Gospodinu! Da ponovim: radujte se! Neka vaša blagost bude poznata svim ljudima! Gospodin je blizu. Ne brinite se tjeskobno ni za što, već u svemu iznesite svoje potrebe Bogu prošnjom i molitvom, sve u zahvalnosti! I mir će Božji, koji nadilazi svaki razum, čuvati srca vaša i misli vaše u Kristu Isusu” (Filipljanima 4:4-7, St). A kad izgleda da bremena ovog umirućeg sustava stvari postaju preteškima za daljnje nošenje, baci ih na Jehovu, i on će te sam poduprijeti (Psalam 55:22).
20. Kojim bismo smjerom trebali nastaviti, prema 1. Timoteju 4:10?
20 Da, kraj jest blizu, zato budite zdravih misli! Bio je to dobar savjet prije 1 900 godina; to je prijeko potreban savjet i danas. Nastavimo koristiti svoje zdrave misaone sposobnosti da bismo hvalili Jehovu dok nas on sigurno nastavlja voditi u svoj novi svijet (1. Timoteju 4:10).
Kako bi odgovorio?
◻ Što znači biti zdravih misli?
◻ Zašto je hitno potrebno biti zdravih misli?
◻ Kako se možemo obnoviti u sili koja pokreće naš um?
◻ Koju bitku moramo neprestano voditi u svom umu?
◻ Kako čuvamo zdrave misli?
[Slika na stranici 15]
Približavanje Bogu u molitvi pomaže nam sačuvati zdrave misli
[Slika na stranici 17]
Ako smo zdravih misli, neće nas zavesti privlačnosti ovoga svijeta