“Bori se u dobroj borbi vjere”

MOŽEŠ li zamisliti vojnika koji bi u vrijeme rata bio nesretan kad bi dobio sljedeću zapovijed: “Vrati se kući i budi malo sa svojom ženom i obitelji”?

Jedan vojnik u vrijeme izraelskog kralja Davida dobio je baš takvu zapovijed. Uriju Hetejina pozvao je sam kralj te mu rekao da se vrati kući. Međutim, Urija je to odbio. Kad ga je David pitao za razlog njegove neuobičajene reakcije, Urija je rekao da se kovčeg saveza, koji je simbolizirao Božju prisutnost, i izraelska vojska nalaze na bojnom polju. Zatim je upitao: “Pa kako bih ja ušao u kuću svoju da jedem i pijem i spavam sa ženom svojom?” Za Uriju je u to kritično vrijeme takvo što bilo nezamislivo (2. Samuelova 11:8-11).

Urijina reakcija nameće neka važna pitanja, jer i mi živimo u vrijeme rata. Sada bjesni rat drugačiji od svih ratova koje su narodi ikada vodili. Dva svjetska rata ne mogu se s njim mjeriti. U taj si rat i ti uključen. Rizik je velik, neprijatelj opasan. U tom ratu ne fijuču meci niti padaju bombe, ali je zato ratna strategija itekako važna.

Prije nego što kreneš u taj rat, moraš znati je li opravdan i za što se boriš. Je li borba vrijedna žrtve? Svrhu ovog jedinstvenog rata objasnio je apostol Pavao u svom pismu Timoteju: “Bori se u dobroj borbi vjere.” Da, u ovom ratu ti ne braniš neku tvrđavu, nego vjeru — cjelokupnu kršćansku istinu koja je otkrivena u Bibliji. Dakako, moraš biti potpuno siguran u tu istinu da bi se za nju borio i pobijedio (1. Timoteju 6:12).

Mudar ratnik nastoji upoznati svog neprijatelja. U ovoj borbi neprijatelj je ratni strateg s dugogodišnjim iskustvom, a na raspolaganju mu stoji strahovito mnogo sredstava i oružja. Osim toga, on je daleko moćniji od čovjeka. On je zao, nasilan i beskrupulozan — on je Sotona (1. Petrova 5:8). Doslovno oružje, kao i ljudske vještine i lukavstva, ništa su naspram tog protivnika (2. Korinćanima 10:4). Što ti je onda potrebno da bi se mogao boriti u ovom ratu?

Glavno je oružje ‘mač duha, to jest Božja riječ’ (Efežanima 6:17). O njegovoj učinkovitosti apostol Pavao je rekao: “Božja riječ je živa i vrši snažan utjecaj i oštrija je od svakog dvosjeklog mača i prodire čak dotle da razdvaja dušu i duh, i zglobove i njihovu moždinu, i može razabrati misli i namjere srca” (Hebrejima 4:12). Oružje koje je toliko oštro i precizno da može prodrijeti u skrovite misli i poticaje neke osobe sigurno se mora koristiti vješto i pažljivo.

Vjerojatno ti je jasno da je čak i najmodernije oružje beskorisno ukoliko se vojnici njime ne znaju služiti. Dakle, potrebna ti je poduka da bi se mogao efikasno služiti svojim mačem. Možeš biti sretan što imaš priliku da te obučavaju najiskusniji borci. Isus je te borce i učitelje nazvao “vjerni i razboriti rob” te im je povjerio odgovornost da njegovim sljedbenicima u pravo vrijeme pružaju duhovnu hranu, odnosno poduku (Matej 24:45). Tog “roba”, kojeg zapravo sačinjava grupa ljudi, možeš prepoznati po njegovom marljivom poučavanju i pravovremenim upozorenjima u vezi s neprijateljevim taktikama. Činjenice pokazuju da se radi o duhom pomazanim članovima kršćanske skupštine Jehovinih svjedoka (Otkrivenje 14:1).

No poučavanje nije sve što taj rob čini. On pokazuje isti duh kao apostol Pavao, koji je skupštini u Solunu napisao: “Bili smo među vama blagi, kao kad majka dojilja njeguje svoju djecu. Tako smo, imajući duboku naklonost prema vama, bili spremni dati vam ne samo Božju dobru vijest nego i svoje duše, jer smo vas zavoljeli” (1. Solunjanima 2:7, 8). Svaki kršćanski vojnik trebao bi primijeniti pouku koja mu je pružena s toliko ljubavi.

Potpuna simbolična bojna oprema služi za tvoju zaštitu. Popis cijele opreme možeš naći u Efežanima 6:13-18. Oprezni vojnik neće se izlagati opasnosti ako mu neki dio duhovne bojne opreme nedostaje ili je oštećen.

Kršćanin treba svu svoju zaštitnu opremu, no veliki štit vjere naročito je važan. Zato je Pavao napisao: “Iznad svega, uzmite veliki štit vjere, kojim ćete moći ugasiti sve goruće strijele zloga” (Efežanima 6:16).

Veliki štit, koji je mogao zaštititi čitavo tijelo, predstavlja vjeru. Moraš imati snažnu vjeru u Jehovino vodstvo, nimalo ne sumnjajući da će se sva njegova obećanja ispuniti. Trebao bi na njih gledati kao da su se već ispunila. Ni na trenutak nemoj posumnjati u to da će cijeli Sotonin svijet uskoro biti uništen, da će Zemlja postati raj i da će ljudi odani Bogu postati savršeni (Izaija 33:24; 35:1, 2; Otkrivenje 19:17-21).

Međutim, još ti nešto treba u ovom posebnom ratu — treba ti prijatelj. U vrijeme rata suborci postaju prijatelji budući da jedni druge hrabre i štite, a ponekad čak i spašavaju od smrti. Prijatelji su svakako dragocjeni, no da bi preživio ovaj rat, za prijatelja trebaš imati samog Jehovu. To je razlog zbog kojeg Pavao svoj popis bojne opreme zaključuje ovim riječima: “Dok se svakim oblikom molitve i usrdnog moljenja duhom molite u svakoj prilici” (Efežanima 6:18).

Svi mi volimo se družiti s nekim bliskim prijateljem. Mi zapravo tražimo prilike da budemo u njegovom društvu. Ako redovito razgovaramo s Jehovom u molitvi, on nam postaje stvaran, stječemo pouzdanog prijatelja. Učenik Jakov nas potiče: “Približite se Bogu, i on će se približiti vama” (Jakov 4:8).

Borba s ovim svijetom ponekad može biti poput hodanja minskim poljem. Napad može doći s bilo koje strane, a neprijatelj te pokušava uloviti nespremnog. No budi siguran da ti je Jehova osigurao svu potrebnu zaštitu (1. Korinćanima 10:13).

Neprijateljev napad može biti kritiziranje biblijskih istina koje su temelj tvoje vjere. U svom pokušaju da te unište otpadnici se mogu koristiti lijepim riječima, laskanjem i iskrivljenim načinom razmišljanja. Otpadniku nije stalo do tvoje dobrobiti. U Pričama Salamunovim 11:9 stoji: “Licemjer [“otpadnik”, NS] kvari ustima bližnjega svojega; ali se pravednici izbavljaju znanjem.”

Pogrešno je misliti da trebamo slušati otpadnike ili čitati ono što pišu kako bismo dokazali da su u krivu. Njihovo prepredeno, otrovno argumentiranje može nanijeti duhovnu štetu i zatrovati tvoju vjeru poput gangrene koja se širi strahovitom brzinom (2. Timoteju 2:16, 17). Umjesto toga, oponašaj Božji stav prema otpadnicima. Job je za Jehovu rekao: “Licemjer [“otpadnik”, NS] neće izaći preda nj” (Job 13:16).

Neprijatelj može iskušati jednu drugu taktiku, koja je također uspješna. Kad bi se vojnike koji marširaju u određenoj formaciji namamilo na raskalašeno i nemoralno vladanje, u toj bi vojsci zavladala velika pomutnja i nered.

Zabava karakteristična za ovaj svijet, kao što su nemoralni filmovi i televizijske emisije te divlja muzika, vrlo je privlačan mamac. Neki tvrde da mogu gledati scene nemorala ili čitati literaturu takvog sadržaja bez ikakvih posljedica. No jedna osoba koja je redovno gledala filmove sa seksualno eksplicitnim scenama otvoreno je priznala: “Takve se scene nikad ne mogu zaboraviti. Što čovjek više razmišlja o njima, to više želi činiti ono što je u njima vidio (...). Takvi filmovi u tebi stvaraju osjećaj da nešto propuštaš.” Ima li smisla izlagati se opasnosti da budemo ranjeni u ovom prepredenom napadu?

Još jedna strijela u neprijateljevom tobolcu jest materijalizam. Ovu je zamku teško prepoznati jer svi mi trebamo materijalne stvari. Trebamo dom, hranu i odjeću. Isto tako, imati lijepe stvari nije ništa loše. Opasnost se krije u stavu. Novac može postati važniji od duhovnih stvari. Mogli bismo postati ljubitelji novca. Zato je dobro da sami sebe podsjećamo da materijalno bogatstvo ima svoje granice. Ono je prolazno, za razliku od duhovnog bogatstva koje traje vječno (Matej 6:19, 20).

Ako je vojska demoralizirana, manja je vjerojatnost da će pobijediti. “Ako kloneš u nevolji, skratiće ti se sila” (Priče Salamunove 24:10). Obeshrabrenje je vrlo učinkovito Sotonino oružje. ‘Kaciga, odnosno nada spasenja’, pomoći će ti da se boriš s obeshrabrenjem (1. Solunjanima 5:8). Nastoj imati jaku nadu poput Abrahama. Kad je dobio nalog da žrtvuje svog jedinog sina Izaka, Abraham nije oklijevao. On je vjerovao da će Bog ispuniti svoje obećanje i preko njegovog potomstva blagosloviti sve narode te da Bog može Izaka podići iz mrtvih ako je to potrebno da bi se obećanje ispunilo (Hebrejima 11:17-19).

Neki koji se hrabro bore već dugo vremena, mogu se umoriti i zaboraviti na važnost opreza. Urijin primjer, koji se spominje na početku članka, može svim duhovnim vojnicima pomoći da zadrže ispravan stav. Mnogi naši kršćanski suborci žive u oskudici, izloženi su različitim opasnostima, možda trpe zbog hladnoće ili gladi. Budimo poput Urije i nemojmo misliti na udobnost koju bismo sada mogli imati niti razvijati želju za lagodnim životom. Ostanimo s Jehovinom velikom vojskom vjernih boraca i nastavimo se boriti dok ne dođe vrijeme predivnih blagoslova koji nas čekaju (Hebrejima 10:32-34).

Ako postanemo neoprezni, misleći možda kako do konačnog napada ima još mnogo vremena, prijeti nam velika opasnost. Primjer kralja Davida pokazuje koliko je opasno biti neoprezan. Iz nekog razloga nije bio sa svojim vojnicima kad su se vodile bitke. To je dovelo do toga da je počinio veliki grijeh zbog kojeg je patio do kraja života (2. Samuelova 12:10-14).

Vrijedi li truda upustiti se u ovaj rat, voditi teške bitke, podnositi ismijavanje i odreći se svjetovnih užitaka? Ustrajni borci slažu se da ono što svijet nudi može, poput bižuterije, izgledati privlačno, ali nema stvarnu vrijednost kad se malo bolje pogleda (Filipljanima 3:8). Štoviše, ti užici često uzrokuju bol i razočaranje.

Kršćanin u ovom duhovnom ratu uz sebe ima prave i bliske prijatelje, a sretan je i zato što ima čistu savjest te predivnu nadu. Duhom pomazani kršćani raduju se besmrtnom nebeskom životu s Kristom Isusom (1. Korinćanima 15:54). Većina drugih kršćanskih boraca ima nadu da će kao savršeni ljudi živjeti u raju na Zemlji. Posve je sigurno da su takve nagrade vrijedne svake žrtve. I dok je u svjetovnim ratovima ishod neizvjestan, nama je zajamčena pobjeda ako ostanemo vjerni Bogu (Hebrejima 11:1). S druge strane, ovaj svijet koji je pod Sotoninom vlašću čeka potpuno uništenje (2. Petrova 3:10).

Dok se ustrajno boriš u ovom ratu, uvijek imaj na umu Isusove riječi: “Budite hrabri! Ja sam pobijedio svijet” (Ivan 16:33). On je pobijedio tako što je ostao budan i oprezan te besprijekoran u kušnjama. Budimo i mi poput njega.