“Obucite Božju potpunu bojnu opremu”

1, 2. Svojim riječima opiši duhovnu bojnu opremu koju kršćani moraju obući.

U PRVOM stoljeću n. e. Rim je bio na vrhuncu moći. Zahvaljujući snazi rimskih legija taj je grad vladao nad velikim dijelom tada poznatog svijeta. Jedan je povjesničar za tu vojsku rekao da je “najuspješnija vojna sila u povijesti”. Rimska profesionalna vojska sastojala se od discipliniranih vojnika koji su morali proći strogu obuku, no njihov uspjeh kao vojne sile ovisio je i o bojnoj opremi. Apostol Pavao je pomoću dijelova bojne opreme rimskog vojnika objasnio koju duhovnu opremu kršćanin mora imati da bi se uspješno borio protiv Đavla.

² Opis te duhovne bojne opreme zapisan je u Efežanima 6:14-17. Pavao je napisao: “Stojte čvrsto, opasavši bokove istinom, i imajući na sebi prsni oklop pravednosti, i obuvši noge opremom dobre vijesti mira. Iznad svega, uzmite veliki štit vjere, kojim ćete moći ugasiti sve goruće strijele zloga. Također, uzmite kacigu spasenja, i mač duha, to jest Božju riječ.” Doslovna bojna oprema o kojoj je Pavao govorio dobro je štitila rimskog vojnika. Imao je i mač, glavno oružje u izravnoj borbi.

 3. Zašto trebamo slušati upute Isusa Krista i oponašati njegov primjer?

³ Osim o opremi i obuci, uspjeh rimske vojske ovisio je i o tome koliko su vojnici bili poslušni svom zapovjedniku. Slično tome, kršćani moraju slušati Isusa Krista, kojeg Biblija naziva ‘zapovjednikom narodima’ (Izaija 55:4). On je također “glava skupštine” (Efežanima 5:23). Isus nam je pružio upute u vezi s duhovnom borbom i dao savršen primjer kako nositi duhovnu bojnu opremu (1. Petrova 2:21). Budući da se na mnoga obilježja osobnosti nalik Kristovoj ukazuje u opisu naše duhovne bojne opreme, Biblija nam savjetuje da se ‘naoružamo’ Kristovim misaonim stavom (1. Petrova 4:1). Stoga ćemo se, dok budemo analizirali svaki dio naše duhovne bojne opreme, osvrnuti na primjer Isusa da vidimo koliko je važna i korisna ta oprema.

 4. Koja je bila svrha pojasa u bojnoj opremi vojnika, i što to dočarava?

⁴ Bokovi opasani istinom. U biblijska vremena vojnici su nosili veliki kožni pojas, ili opasač, širok između 5 i 15 centimetara. Neki prevodioci tvrde da bi ovaj dio retka trebalo prevesti: “S istinom kao pojasem vezanim oko vašeg struka.” Pojas je vojniku u određenoj mjeri štitio bokove i imao je držač o kojem je visio mač. Kada bi vojnik opasao bokove, to je značilo da se sprema krenuti u borbu. Pavao je spomenuo pojas vojnika da bi dočarao koliko biblijska istina treba utjecati na naš život. Slikovito govoreći, istina treba biti čvrsto omotana oko nas, jer ćemo tada živjeti u skladu s njom i braniti je u svakoj prilici (Psalam 43:3; 1. Petrova 3:15). Da bismo to mogli, moramo marljivo proučavati Bibliju i razmišljati o onom što stoji u njoj. Isusu je Božji zakon bio “u srcu” (Psalam 40:8). Stoga je, kad su ga protivnici ispitivali, mogao odgovoriti citirajući napamet naučene retke iz Pisama (Matej 19:3-6; 22:23-32).

 5. Objasni kako nam biblijski savjeti mogu pomoći kad se nađemo u kušnji ili u nekoj teškoj situaciji.

⁵ Kad dozvolimo biblijskoj istini da nas vodi, ona nas može štititi od pogrešnog rasuđivanja i omogućiti nam da donosimo mudre odluke. Kad se nađemo u kušnji ili u nekoj teškoj situaciji, biblijske smjernice dat će nam snage da postupimo ispravno. Mi ćemo, takoreći, vidjeti našeg Velikog Učitelja, Jehovu, i čuti riječ iza sebe kako govori: “To je put, idite njim” (Izaija 30:20, 21).

 6. Zašto naše simbolično srce treba zaštitu, i kako ga pravednost može dobro čuvati?

⁶ Prsni oklop pravednosti. Prsni oklop vojniku je štitio jedan od vitalnih organa, srce. Naše simbolično srce — naša nutrina — treba posebnu zaštitu budući da naginje neispravnim stvarima (1. Mojsijeva 8:21). Zbog toga moramo upoznati i zavoljeti Jehovina pravedna načela (Psalam 119:97, 105). Ljubav prema pravednosti potiče nas da odbacujemo svjetovna razmišljanja koja potpuno zanemaruju ili razvodnjavaju Jehovine jasne smjernice. Osim toga, kad ljubimo ono što je ispravno, a mrzimo ono što je neispravno, izbjegavamo postupke koji nam mogu upropastiti život (Psalam 119:99-101; Amos 5:15). Isus nam je u tome pravi primjer jer u Bibliji o njemu stoji: “Ljubio si pravednost, i mrzio bezakonje” (Hebrejima 1:9).a

 7. Zašto je rimski vojnik trebao imati dobru obuću, i što to predočava?

⁷ Noge obuvene opremom dobre vijesti mira. Rimski vojnici trebali su čvrste cipele ili sandale koje se neće brzo izderati budući da su u ratnim pohodima znali propješačiti 30 kilometara svaki dan, a pritom su na sebi ili u rukama nosili ratnu opremu koja je težila do 30 kilograma. Pavao je prikladno ukazao na obuću kako bi predočio našu spremnost da poruku o Kraljevstvu propovijedamo svima koji žele slušati. Važno je da to činimo jer kako će ljudi upoznati Jehovu ako nismo spremni propovijedati? (Rimljanima 10:13-15).

 8. Kako možemo oponašati primjer koji je Isus dao kao propovjednik dobre vijesti?

⁸ Što je bio najvažniji zadatak u Isusovom životu? Rimskom namjesniku Ponciju Pilatu rekao je: ‘Došao sam u svijet da svjedočim za istinu.’ Isus je propovijedao kad god ga je netko želio saslušati i toliko je uživao u službi da mu je bila važnija od zadovoljenja fizičkih potreba (Ivan 4:5-34; 18:37). Ako i mi, poput Isusa, gorljivo želimo objavljivati dobru vijest, nalazit ćemo mnoge prilike da je prenesemo drugima. Osim toga, kad se potpuno posvetimo službi, ostajemo duhovno jaki (Djela apostolska 18:5).

 9. Zašto je rimski vojnik morao imati veliki štit?

⁹ Veliki štit vjere. Grčka riječ prevedena s “veliki štit” odnosi se na štit koji je bio toliko velik da je mogao pokriti većinu tijela. Štitio je od ‘gorućih strijela’ o kojima se govori u Efežanima 6:16. U biblijska vremena vojnici su koristili strijele napravljene od šuplje trske s malim željeznim posudicama koje se moglo napuniti naftom i zapaliti je. Jedan izučavatelj kaže da su te strijele bile “jedno od najopasnijih oružja u drevnim ratovima”. Ako vojnik nije imao veliki štit da bi se obranio od takvih strijela, mogao je zadobiti teške ozljede, pa čak i poginuti.

10, 11. (a) Koje Sotonine “goruće strijele” mogu oslabiti našu vjeru? (b) Kako Isusov primjer pokazuje koliko je vjera važna u vrijeme kušnje?

¹⁰ Koje “goruće strijele” Sotona koristi da bi oslabio našu vjeru? On može izazvati progonstvo ili protivljenje u obitelji, na poslu ili u školi. Za neke su želja da imaju sve više materijalnih stvari i primamljivost nemorala bile pogubne u duhovnom pogledu. Da bismo se zaštitili od tih opasnosti, moramo ‘iznad svega uzeti veliki štit vjere’. Vjeru stječemo kad učimo o Jehovi, redovito mu se obraćamo u molitvi te vidimo kako nas štiti i blagoslivlja (Jozua 23:14; Luka 17:5; Rimljanima 10:17).

¹¹ Kad je Isus bio na Zemlji, pokazao je koliko je važno imati jaku vjeru u teškim trenucima. Potpuno se uzdao u odluke svog Oca i bio je sretan što može vršiti Božju volju (Matej 26:42, 53, 54; Ivan 6:38). Čak i kada je bio u velikoj boli u Getsemanskom vrtu, Isus je svom Ocu rekao: “Ne kako ja hoću, nego kako ti hoćeš” (Matej 26:39). Isus nikada nije zaboravio koliko je važno da ostane vjeran i obraduje svog Oca (Priče Salamunove 27:11). Ako i mi imamo takvo pouzdanje u Jehovu, nećemo dozvoliti da kritike ili protivljenje oslabe našu vjeru. Umjesto toga, naša će vjera biti jača ako se oslanjamo na Boga, pokažemo da ga volimo i držimo njegove zapovijedi (Psalam 19:7-11; 1. Ivanova 5:3). Nikakve materijalne koristi ni prolazni čulni užici ne mogu se usporediti s blagoslovima koje je Jehova namijenio onima koji ga ljube (Priče Salamunove 10:22).

12. Koji važan dio nas štiti simbolična kaciga, i zašto je ta zaštita jako važna?

¹² Kaciga spasenja. Kaciga je vojniku štitila glavu i mozak — središte intelektualnih sposobnosti. Kršćanska nada uspoređena je s kacigom jer štiti um (1. Solunjanima 5:8). Iako smo obnovili um putem točne spoznaje iz Božje Riječi, i dalje smo slabi, nesavršeni ljudi. Naš se um može lako iskvariti. Ciljevi koje promiče ovaj svijet mogu nas zaokupiti ili čak navesti da zaboravimo na nadu koju nam daje Bog (Rimljanima 7:18; 12:2). Đavo je uzalud pokušavao navesti Isusa da poklekne nudeći mu “sva kraljevstva svijeta i njihovu slavu” (Matej 4:8). No Isus je to odlučno odbio, a Pavao je za njega rekao: “Zbog radosti koja je stajala pred njim pretrpio je mučenički stup, prezrevši sramotu, i sjeo je s desne strane Božjeg prijestolja” (Hebrejima 12:2).

13. Što nam pomaže da ne izgubimo iz vida nadu koja će se ostvariti u budućnosti?

¹³ Pouzdanje kakvo je imao Isus ne nastaje automatski. Ako svoj um punimo snovima i ciljevima ovog svijeta, a nismo usredotočeni na nadu koja će se ostvariti u budućnosti, naša će vjera u Božja obećanja oslabiti. S vremenom čak možemo potpuno izgubiti nadu. S druge strane, ako redovito razmišljamo o Božjim obećanjima, radovat ćemo se u nadi u budućnost (Rimljanima 12:12).

14, 15. (a) Što je naš simbolični mač, i kako ga možemo koristiti? (b) Opiši kako nam mač duha pomaže da se odupremo iskušenju.

¹⁴ Mač duha. Božja riječ, ili poruka, zapisana u Bibliji djeluje poput oštrog dvosjeklog mača koji može razotkriti vjerske laži i pomoći osobama iskrenog srca da pronađu duhovnu slobodu (Ivan 8:32; Hebrejima 4:12). Taj duhovni mač također nas može štititi kad smo pred nekim iskušenjem ili kad nas napadaju otpadnici koji žele uništiti našu vjeru (2. Korinćanima 10:4, 5). Kako li smo zahvalni što je ‘sve Pismo nadahnuto od Boga i što nas potpuno oprema za svako dobro djelo’! (2. Timoteju 3:16, 17).

¹⁵ Kad je Sotona iskušavao Isusa u pustoši, Isus je djelotvorno koristio mač duha da bi se obranio od lažnih tvrdnji i lukavo smišljenih iskušenja. Na svaki Sotonin izazov odgovorio je: “Pisano je” (Matej 4:1-11). I David, Jehovin svjedok iz Španjolske, uvjerio se da mu Biblija pomaže da ne podlegne iskušenju. Kad je imao 19 godina, jedna zgodna djevojka koja je radila u istom poduzeću za čišćenje, predložila mu je da se “zajedno malo zabave”. David je odbio njeno udvaranje i zamolio šefa da mu da posao na drugom području kako se više ne bi našao u takvoj situaciji. “Sjetio sam se što je Josip učinio”, rekao je David. “Odbio je nemoral i odmah je pobjegao. I ja sam tako postupio” (1. Mojsijeva 39:10-12).

16. Objasni zašto se trebamo osposobljavati da bismo se ‘ispravno služili riječju istine’.

¹⁶ Isus je mač duha koristio i da bi pomagao drugima da se spase od Sotone. “Ono što naučavam nije moje”, rekao je Isus, “nego je od onoga koji me poslao” (Ivan 7:16). Da bismo poput Isusa mogli vješto poučavati, moramo se osposobljavati. O rimskim vojnicima židovski povjesničar Josip Flavije napisao je: “Svaki vojnik vježba svakog dana, i to jako marljivo, kao da je u ratu, i zato oni tako lako podnose umor u jeku borbe.” U svojoj duhovnoj borbi trebamo koristiti Bibliju. Osim toga, moramo ‘dati sve od sebe da se pokažemo pred Bogom kao prokušani, kao radnici koji se nemaju čega stidjeti, koji se ispravno služe riječju istine’ (2. Timoteju 2:15). A koliko samo zadovoljstvo osjećamo kad pomoću Biblije odgovorimo na iskreno pitanje zainteresirane osobe!

17, 18. (a) Kako molitva pomaže da se suprotstavimo Sotoni? (b) Navedi primjer koji pokazuje koliko molitva pomaže.

¹⁷ Nakon što je opisao potpunu duhovnu bojnu opremu, Pavao je dodao još jedan važan savjet. Dok se suprotstavljaju Sotoni, kršćani trebaju koristiti ‘svaki oblik molitve i usrdnog moljenja’. Koliko često to trebaju činiti? ‘Molite se duhom u svakoj prilici’, napisao je Pavao (Efežanima 6:18). Kad smo u kušnjama, teškim situacijama ili smo obeshrabreni, molitva nas može beskrajno ojačati (Matej 26:41). Isus je “prinosio usrdne molitve a i molbe Onome koji ga je mogao spasiti od smrti, s jakim povicima i suzama, i bio je uslišen jer je imao strah pred Bogom” (Hebrejima 5:7).

¹⁸ Milagros, koja se više od 15 godina brine o svom kronično bolesnom suprugu, kaže: “Kad sam obeshrabrena, obratim se Jehovi u molitvi. Nitko mi ne može pomoći više od njega. Istina, ima trenutaka kada pomislim da ne mogu dalje. No nakon što se pomolim Jehovi, uvijek iznova osjetim kako mi se vraća snaga, a budem i bolje volje.”

19, 20. Što moramo činiti da bismo pobijedili u borbi protiv Sotone?

¹⁹ Đavo zna da ima malo vremena i zato se sve jače trudi pobijediti nas (Otkrivenje 12:12, 17). Moramo se suprotstavljati tom moćnom neprijatelju i ‘boriti se u dobroj borbi vjere’ (1. Timoteju 6:12). To zahtijeva snagu koja nadilazi uobičajenu (2. Korinćanima 4:7). Potrebna nam je i pomoć Božjeg svetog duha, pa se stoga trebamo moliti za njega. Isus je rekao: “Ako vi, iako ste zli, znate davati dobre darove svojoj djeci, koliko će više Otac, koji je na nebu, dati svetog duha onima koji ga mole!” (Luka 11:13).

²⁰ Nema sumnje da je veoma važno da obučemo potpunu bojnu opremu koju nam daje Jehova. Imati duhovnu bojnu opremu znači razvijati svojstva koja se dopadaju Bogu, kao što su vjera i pravednost. Trebamo voljeti istinu i njom takoreći biti opasani, biti spremni širiti dobru vijest u svakoj prilici i čvrsto držati u mislima nadu u budućnost. Moramo naučiti vješto koristiti mač duha. Obučemo li potpunu bojnu opremu od Boga, možemo pobijediti u borbi sa zlim duhovnim silama i proslaviti Jehovino sveto ime (Rimljanima 8:37-39).