“Riječ Božja je živa i snažna”
1, 2. (a) Što prouzročuje promjene u životu onih koji postaju kršćanima? (b) U kojoj mjeri može Biblija utjecati na čovjeka?
SREDINOM prvog stoljeća apostol Pavao je napisao jedno pismo kršćanskoj skupštini u Rimu. U njemu je slijedećim riječima naglasio potrebu da pravi kršćani poduzmu određene promjene: “Nemojte se više oblikovati prema ovom sustavu stvari, nego se promijenite obnovljenjem svoga uma, da možete utvrditi što je dobra, ugodna i savršena volja Božja” (Rimljanima 12:2, NS). Što prouzročuje promjenu kod Isusovog sljedbenika, čak promjenu njegovog načina razmišljanja? Uglavnom snaga Riječi Božje, Biblije.
2 Pavao je ukazao koliko jako može Biblija utjecati na nas, pišući: “Uistinu je živa i djelotvorna riječ Božja. Ona je oštrija od svakoga dvosjeklog mača i prodire do rastavljanja duše i duha, zglobova i moždine i može suditi nakane i misli srca” (Jevrejima 4:12, St). Da, izvanredna snaga Biblije da prouzročuje promjene kod ljudi, uvjerljiv je dokaz da je ona više od čovječje riječi.
3, 4. U kojoj mjeri kršćani mijenjaju osobnost?
3 Grčka riječ koja se u Rimljanima 12:2 prevodi s “promijeniti” izvedena je od metamorphoo. Ukazuje na potpunu promjenu, na preobrazbu, kakva se primjerice događa kad iz gusjenice nastaje leptir. Ta je promjena toliko potpuna, da se u Bibliji izjednačava s promjenom osobnosti. Na jednom drugom mjestu čitamo: “Svucite staru osobnost s njenim postupcima. I obucite se u novu, koja će biti obnovljena točnom spoznajom, prema slici svoga Stvoritelja” (Kološanima 3:9, 10, NS).
4 U jednom pismu skupštini Korinta Pavao je pokazao u kojoj su mjeri ljudi u prvom stoljeću mijenjali osobnost. Pisao je slijedeće: “Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni muškarci koje se drži u neprirodne svrhe, ni muškarci koji liježu s muškarcima, ni kradljivci, ni pohlepnici, ni pijanice, ni psovači, ni otimači neće naslijediti Božje kraljevstvo. Takvi su neki od vas bili. Ali ste se oprali” (1. Korinćanima 6:9-11, NS). Da, nemoralni i svadljivi ljudi, lopovi i pijanice promijenili su se u primjerne kršćane.
Promjene osobnosti danas
5, 6. Kako je snaga Biblije u potpunosti promijenila osobnost jednog mladića?
5 Slične promjene osobnosti i danas su vidljive. Primjerice, neki mladić iz Južne Amerike ostao je siroče bez oca i majke s devet godina. Budući da je odrastao bez roditeljskog vodstva, imao je ozbiljnih problema sa svojom osobnošću. On priča: “S 18 godina bio sam već potpuni ovisnik o drogi i do tada sam već proveo neko vrijeme u zatvoru, jer sam krao kako bih mogao financirati svoju strast.” I na kraju pomogla mu je njegova teta, Jehovin svjedok.
6 Mladić nastavlja: “Počeo sam s tetom proučavati Bibliju i nakon sedam mjeseci prekinuo sam s uživanjem droge.” Prekinuo je vezu i sa nekadašnjim prijateljima, a našao nove među Jehovinim svjedocima. On kaže dalje: “Ti novi drugovi i redovito proučavanje Biblije pomoglo mi je da napredujem i tako sam se konačno predao Bogu, da bih mu služio.” Da, taj je nekadašnji uživalac droge i lopov, postao revni kršćanin, koji sada živi čistim životom. Što je prouzročilo takvu radikalnu promjenu osobnosti? Snaga Biblije.
7, 8. Opiši kako je uz pomoć Biblije riješen teški problem osobne naravi.
7 Jedan drugi primjer dolazi iz zapadne Evrope. Neki je mladić bio silovite naravi, što mu je samome stvaralo velike probleme. Uvijek je bio umiješan u neke tučnjave. Prilikom jedne svađe u obitelji čak je svog oca jednim udarcem srušio na zemlju. A tada je počeo proučavati Bibliju s Jehovinim svjedokom i upoznao je slijedeću Božju zapovijed iz Pisma Rimljanima: “Nikomu ne vraćajte zlo za zlo!... Ako je moguće — koliko je do vas — budite u miru sa svima! Ne osvećujte se, ljubljeni, sami, već to prepustite srdžbi Božjoj” (Rimljanima 12:17-19, St).
8 Temeljem tih riječi shvatio je koliko li je loša njegova slabost. Kako je napredovao u biblijskoj spoznaji, tako mu je i savjest postajala sve osjetljivijom, što mu je pomoglo da obuzda svoj naprasiti temperament. Već je postigao veliki napredak u proučavanju, kad ga je jednog dana neki nepoznati čovjek napao i uvrijedio. Primijetio je kako uzavire u njemu već poznati mu gnjev, no odjednom je osjetio nešto drugo; obuzeo ga je osjećaj srama i to ga je spriječilo da popusti svom gnjevu. Razvio je samosvladavanje — važan plod duha Božjega (Galaćanima 5:22, 23). Zahvaljujući snazi riječi Božje promijenio je svoju osobnost.
9. Što prema Pavlovim riječima mijenja našu osobnost?
9 Kako dolazi do toga da Biblija razvija tako snažan utjecaj? Prema Kološanima 3:10, Pavao objašnjava da točna spoznaja mijenja našu osobnost, a tu spoznaju nalazimo u Bibliji. Ali, kako ta spoznaja prouzročuje promjenu kod ljudi?
Uloga točne spoznaje
10, 11. (a) Što saznajemo kroz proučavanje Biblije o poželjnim i nepoželjnim obilježjima osobnosti? (b) Što je osim spoznaje još potrebno da bi došlo do promjene naše osobnosti?
10 Kao prvo, Biblija obilježava neželjena bitna svojstva koja treba odbaciti. U njih ubrajamo “ohole oči, lažljiv jezik i ruke koje prolijevaju nevinu krv, srce koje kuje štetne zamisli, noge koje hitaju na zlo, lažan svjedok koji širi laži i čovjek koji zameće svađe među braćom” (Priče Salamunove 6:16-19, NS). Kao drugo, Biblija navodi poželjna svojstva koja moramo razvijati, između ostalog “ljubav, radost, mir, strpljenje, prijaznost, dobrota, vjera, blagost, samosvladavanje” (Galaćanima 5:22, 23, NS).
11 Točna spoznaja pomaže iskrenoj osobi da provede samoispitivanje i da utvrdi koja svojstva treba razvijati, a koja se mora truditi odbaciti (Jakov 1:25). Ali, to je samo početak. Osim spoznaje potrebna je i motivacija — nešto što će pobuditi u njemu želju da se promijeni. A i za to je potrebna točna biblijska spoznaja.
Motivirani na dobro
12. Kako nam spoznaja o Bogu pomaže mijenjati osobnost?
12 Pavao je rekao da se poželjna nova osobnost oblikuje “prema slici svoga Stvoritelja” (Kološanima 3:10, NS). Dakle, kršćanska osobnost mora biti nalik Božjoj osobnosti (Efežanima 5:1). A ona se otkriva kroz Bibliju. Tako doznajemo kako Bog postupa s ljudima, promatrajući njegova izvrsna svojstva kao što su ljubav, prijaznost, dobrota, milosrđe i pravednost. Ta će spoznaja potaknuti pravdoljubivu osobu da ljubi Boga i probuditi u njoj želju da postane takvom kakvu Bog priznaje (Matej 22:37). Kao djeca ispunjena ljubavlju mi se želimo dopasti svom nebeskom Ocu. Stoga nastojimo što bolje oponašati njegovu osobnost, koliko god nam je to u našem slabom, nesavršenom stanju moguće (Efežanima 5:1).
13. Koja nas spoznaja uči ‘ljubiti pravednost, a mrziti bezakonje’?
13 Naša motivacija jača spoznajom, kako prema Bibliji djeluju dobra i loša bitna svojstva (Psalam 14:1-5; 15:1-5; 18:20, 24). Tako saznajemo da je David bio blagoslovljen zbog svoje odanosti Bogu i svoje ljubavi prema pravednosti, ali i da je morao trpjeti kad je izgubio samosvladavanje. Također vidimo žalosne posljedice u slučaju Salamuna, čije su se uzorne osobine pokvarile u visokoj starosti. Blagoslovi proizašli iz Jozijine i Ezekijine čestitosti, stavljeni su nasuprot zlokobnim posljedicama Ahabove slabosti i otpadništvu tvrdovratog Manasije (Galaćanima 6:7). Tako učimo ‘ljubiti pravdu, a mrziti bezakonje’ (Jevrejima 1:9; Psalam 45:7; 97:10).
14. Koji su Jehovini naumi u vezi sa svijetom i ljudima koji žive u njemu?
14 Ta motivacija biva još više ojačana kroz točnu spoznaju Božjih nauma. Temeljem te spoznaje mijenja se ‘snaga koja tjera naš um’, što znači duh koji motivira naše misli i postupke (Efežanima 4:23, 24). Proučavanjem Biblije saznajemo da Jehova neće zauvijek podnositi zlo. On će uskoro uništiti nepravedni svijet i uspostaviti ‘novo nebo i novu zemlju gdje pravda živi’ (2. Petrova 3:8-10, 13, NS). Tko će živjeti u tom novom svijetu? “Čestiti će nastavati Zemlju i nedužni će ostati na njoj. A zli će biti odrezani sa zemlje; izdajnici otrgnuti s nje” (Priče Salamunove 2:21, 22, NS).
15. Kako će na nas kao osobu djelovati ono što kaže Biblija o Jehovinim naumima, ako uistinu vjerujemo u to?
15 Ako uistinu vjerujemo u to obećanje, to će utjecati na naš cjelokupni način razmišljanja. Nakon što je prorekao uništenje zlih, Petar je pisao: “Kad će se, dakle, ovo sve raspasti, kakvi morate vi biti u svetom ponašanju i djelima odanosti Bogu očekujući i držeći u mislima prisutnost Jehovinog dana” (2. Petrova 3:11, 12, NS). Našu bi osobnost trebala oblikovati jaka želja da se nađemo među čestitima koji će ostati, kad budu uništeni zli.
16. Kojim vrstama osobnosti neće više biti mjesta u novom svijetu i kako bi na nas trebala utjecati ta spoznaja?
16 U knjizi Otkrivenje čestitima se obećaje da će Bog nakon kraja današnjeg svijeta “otrti svaku suzu s njihovih očiju i smrti više neće biti, ni žalosti ni vike ni boli više neće biti. Što je prije bilo, prošlo je.” Ali, nakon toga slijedi upozorenje da “strašljivima i onima koji su bez vjere i onima koji su odurni u svojoj prljavštini i ubojicama i bludnicima i onima koji vrše spiritizam i idolopoklonicima i svim lašcima” slijedi odbacivanje (Otkrivenje 21:4, 8, NS). Kako li je onda mudro odstraniti neželjene osobine, koje Bog neće više trpjeti u novom svijetu!
Pomoć izvana
17. Čiju pomoć trebamo tražiti u skladu s biblijskim savjetom?
17 Uza sve to ljudi su slabi, pa im je, žele li poduzeti promjene, obično potrebno ne samo razjašnjenje i motivacija, nego i osobna pomoć. A Biblija pokazuje gdje je možemo naći. Primjerice, u njoj čitamo slijedeće: “Ko s mudrima ide, taj postaje mudar, ali zlo prolazi ko se s bezumnima druži” (Priče Salamunove 13:20, Ba). Slično se događa ako se družimo s osobama koje posjeduju osobine koje i mi želimo razvijati. To će nam jako pomoći da im postanemo sličnima (1. Mojsijeva 6:9; Priče Salamunove 2:20; 1. Korinćanima 15:33).
18, 19. Što moramo raditi da bismo svoje misli i srce izložili djelovanju duha Božjeg?
18 Osim toga, Jehova brine za pomoć kroz sveti duh, onaj isti duh pomoću kojeg je u ranija vremena činio čuda. I zaista poželjna svojstva kao što su “ljubav, radost, mir, strpljenje, prijaznost, dobrota, vjera, blagost, samosvladavanje” označavaju se “plodovima duha” (Galaćanima 5:22, 23, NS). Kako mi dobivamo pomoć svetoga duha? Budući da je Biblija nadahnuta svetim duhom, čitajući je ili razgovarajući o tome s drugima, izlažemo svoje misli i srce dokaznoj snazi tog istog duha (2. Timoteju 3:16). Da, Isus je obećao da možemo osjetiti neposredno djelovanje duha, ako razgovaramo s drugima o našoj nadi (Matej 10:18-20).
19 S tim u vezi u Bibliji čitamo poziv: “Ustrajte u molitvi” (Rimljanima 12:12, NS). Mi se u molitvi obraćamo Jehovi, slavimo ga, zahvaljujemo mu i molimo ga za njegovu pomoć. Ako molimo za pomoć u svladavanju neželjenih svojstava kao što su bijes, svojeglavost, nestrpljivost ili ponos, Božji duh će poduprijeti sve napore koje poduzimamo u skladu s našom molitvom (Ivan 14:13, 14; Jakov 1:5; 1. Ivanova 5:14).
20. Zašto moraju kršćani stalno raditi na oblačenju nove osobnosti?
20 Riječi “promijenite se obnovljenjem svoga uma”, Pavao je pisao skupštini krštenih, pomazanih kršćana (Rimljanima 1:7; 12:2). U grčkom prajeziku koristio se glagolskim oblikom koji ukazuje na trajnu radnju. To proizlazi iz činjenice da se mi postepeno mijenjamo temeljem točne spoznaje iz Biblije. Mi smo danas, kao i kršćani u Pavlovo vrijeme, okruženi svijetom punim pokvarenih utjecaja. I mi smo nesavršeni, podložni sklonosti da činimo zlo (1. Mojsijeva 8:21). Stoga moramo, kao i oni, stalno raditi na skidanju stare, sebične osobnosti, a oblačenju nove. Prvim je kršćanima to tako dobro uspjelo, da su se u potpunosti razlikovali od svoje okoline. Isto se može reći za kršćane našeg vremena.
‘Od Jehove poučen’ narod
21. Koja se proročanstva između ostalih ispunjavaju na Božjem narodu u posljednjim danima?
21 Da, Božji duh ne djeluje danas samo na pojedince, nego na cijelu organizaciju kršćana, koji se broj penje na milijune. Na toj se organizaciji ispunjavaju Izaijine proročanske riječi: “I mnogi će narodi zacijelo ići i reći: ‘Dođite, uziđimo na goru Jehovinu, u dom Boga Jakovljeva; i on će nas poučiti svojim putevima i hodit ćemo njegovim stazama’ ” (Izaija 2:3, NS). U njihovu se slučaju ispunjava još jedno Izaijino proročanstvo, a koje glasi: “Svi će sinovi tvoji biti naučeni od Jehove i obilan će biti mir sinova tvojih” (Izaija 54:13, NS). Tko su ti koji se raduju miru, jer su poučeni od Jehove?
22. (a) Tko je danas poučen od Jehove? (b) Navedi primjere kako ljudi izvana priznaju da su Jehovini svjedoci drugačiji.
22 Zapazimo sljedeći izvadak iz pisma objavljenog u sjevernoameričkim novinama New Haven Register: “Čak ako se i vi poput mene ljutite zbog njihovog stvaranja prozelita, treba se diviti njihovom predanju, njihovom zdravom stajalištu, njihovu izvanrednom primjeru ljudskog ponašanja i zdravom načinu života.” Na koga je mislio pisac ovog pisma? Na istu grupu o kojoj je pisao Herald iz Buenos Airesa (Argentina). U tim se novinama moglo između ostalog pročitati i ovo: “Jehovini svjedoci... su tokom vremena dokazali da su marljivi, razumni, štedljivi i bogobojazni građani.” Talijanske novine La Stampa također su pisale o Jehovinim svjedocima: “Oni ne izbjegavaju porez, niti pokušavaju za volju vlastite prednosti zaobići neugodne zakone. Moralni ideali ljubavi prema bližnjemu, odricanje od vlasti, nenasilje i osobno poštenje... dio su njihova ‘svakodnevnog’ načina života.”
23. Zašto se Jehovini svjedoci kao organizacija razlikuju od drugih?
23 Zašto se Jehovini svjedoci kao grupa razlikuju od drugih poput ranih kršćana? U mnogo čemu oni su jednaki kao i svi drugi. Rođeni su s istom ljudskom nesavršenošću, tište ih isti ekonomski problemi i jednake osnovne potrebe. Ali, kao skupština raširena širom svijeta, oni dozvoljavaju da Riječ Božja utječe na njihove živote. I tako nastalo međunarodno bratstvo pravih kršćana izrazit je dokaz da je Biblija nadahnuta Riječ Božja (Psalam 133:1).
Biblija je nadahnuta
24. Koja je naša molitva u korist mnogih drugih?
24 U ova dva članka navedena su samo dva dokaza iz kojih je vidljivo da Biblija nije riječ čovječja, nego Riječ Božja. Kad iskreni ljudi uzmu u obzir neusporedivu mudrost Biblije ili njenu snagu da mijenja ljude — neovisno o još mnogim drugim obilježjima koja čine Sveto pismo jedinstvenim — sigurno će razumjeti da ta knjiga mora biti nadahnuta od Boga. A kao kršćani mi se molimo da bi još i mnogi drugi shvatili tu istinu. Tada bi se i oni mogli suglasiti s radosnim riječima psalmiste, koji je rekao: “Gle, naredbe tvoje ljubim, o Jahve: po dobroti svojoj poživi me. Srž je riječi tvoje istina, vječan je sud pravde tvoje” (Psalam 119:159, 160, St).
Možeš li se sjetiti?
◻ Kako Biblija utječe na prave kršćane?
◻ Kako nam točna spoznaja može pomoći da se promijenimo?
◻ Kako nas Biblija motivira da razvijamo dobra svojstva, a loša da iskorjenimo?
◻ Koja nam pomoć stoji na raspolaganju u razvijanju Bogu dopadljivih svojstava?
◻ Koji se dokaz, da je Biblija nadahnuta od Boga, primjećuje na Božjem narodu?
[Slika na stranici 10]
Žalosne posljedice Salamunove nevjernosti u visokim godinama trebale bi nas navesti da ljubimo pravednost, a mrzimo bezakonje
[Slika na stranici 12]
Ako molimo Jehovu za pomoć, njegov će duh poduprijeti sve naše napore da svladamo loša svojstva