Jehova će te okrijepiti

1, 2. Što se ponekad možemo pitati i kojih bismo se primjera iz Biblije mogli sjetiti?

AKO si ikad bio teško bolestan, možda si se pitao: “Hoću li ozdraviti?” Ako se razbolio neki član tvoje obitelji ili dragi prijatelj, možda si se pitao hoće li se oporaviti. Normalno je da smo zabrinuti kad se suočimo s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Slične su brige mučile i dva kralja koja su živjela u vrijeme proroka Ilije i Elizeja. Kad je kralj Ahazija, sin Ahaba i Izebele, pao i teško se ozlijedio, želio je znati hoće li se oporaviti od ozljede. Nešto kasnije sirijski kralj Ben-Hadad teško se razbolio, pa ga je zanimalo hoće li se oporaviti od svoje bolesti (2. Kralj. 1:2; 8:7, 8).

² Naravno, mi se uvijek nadamo da će na kraju sve dobro proći, bilo da se radi o nama bilo da se radi o onima do kojih nam je stalo. Ipak, mnogi se pitaju hoće li Bog učiniti nešto kako bi im pomogao. U vrijeme spomenutih kraljeva Jehova je ponekad činio čuda kako bi izliječio ljude. Putem svojih proroka čak je podizao ljude iz mrtvih (1. Kralj. 17:17-24; 2. Kralj. 4:17-20, 32-35). Imamo li razloga očekivati da bi Bog mogao nešto slično učiniti i u naše vrijeme?

3-5. Koju moć imaju Bog i Isus i koja se pitanja stoga postavljaju?

³ Nema sumnje u to da Bog može utjecati na zdravlje ljudi. Biblija to jasno pokazuje. Bog je neke ljude znao kazniti bolešću. Naprimjer, tako je kaznio faraona koji je živio u Abrahamovo vrijeme i Mojsijevu sestru Mirjam (1. Mojs. 12:17; 4. Mojs. 12:9, 10; 2. Sam. 24:15). Izraelce je upozorio da će, budu li mu nevjerni, na njih pustiti “svaku (...) bolest i svaku nevolju” (5. Mojs. 28:58-61). U nekim drugim prilikama Jehova je spriječio da se njegovi sluge razbole (2. Mojs. 23:25; 5. Mojs. 7:15). Ponekad je čak liječio ljude. Naprimjer, kad je Job bio tako bolestan da je poželio umrijeti, Bog ga je izliječio! (Job 2:7; 3:11-13; 42:10, 16).

⁴ Posve je jasno da Bog može izliječiti bolesne. I Božji Sin ima tu moć. U Bibliji čitamo da je Isus na čudesan način liječio gubavce, padavičare, slijepce i uzete ljude. (Pročitaj Mateja 4:23, 24; Ivan 9:1-7). Doista je ohrabrujuće razmišljati o tome da su izlječenja koja je Isus činio nagovještaj onoga što će se u novom svijetu događati u kudikamo većim razmjerima. Tada “nitko od stanovnika neće reći: ‘Bolestan sam’” (Iza. 33:24).

⁵ No trebamo li i danas od Boga ili Isusa očekivati čudesna izlječenja? Kako bismo trebali gledati na teške bolesti i ozbiljne zdravstvene probleme i što bismo trebali učiniti ako nas snađe takvo što?

 6. Što znamo o “daru liječenja” koji su imali neki kršćani u 1. stoljeću?

⁶ Biblija nam otkriva da je Bog u 1. stoljeću nekim pomazanim kršćanima dao moć da čine čuda (Djela 3:2-7; 9:36-42). Među “različitim darovima” svetog duha bio je i “dar liječenja” (1. Kor. 12:4-11). Međutim, taj i drugi darovi, poput govorenja jezicima i proricanja, s vremenom su trebali nestati (1. Kor. 13:8). Danas Bog ne daje takve darove. Stoga ne možemo očekivati da će Bog na čudesan način izliječiti nas ili naše voljene.

 7. Kako nas mogu ohrabriti riječi iz Psalma 41:3?

⁷ Ipak, ako smo bolesni, možemo očekivati da će nam Bog pružiti utjehu i podršku te podariti mudrost jer je tako pomagao i svojim slugama u prošlosti. Kralj David napisao je: “Sretan je onaj tko obzirno postupa prema ubogome, u dan nevolje Jehova će ga izbaviti. Jehova će ga zaštititi i na životu sačuvati” (Psal. 41:1, 2). Znamo da nitko od onih koji su u Davidovo vrijeme obzirno postupali prema “ubogima”, odnosno onima koji su bili u nevolji, danas više nije živ. Dakle, David sigurno nije htio reći da će takve osobe nekim čudom ostati na životu i tako dobiti vječni život. No te riječi koje je napisao pod Jehovinim nadahnućem možemo shvatiti u tom smislu da će Bog pomoći svakom svom vjernom sluzi koji je obziran prema drugima. Na koji način? David je objasnio: “Jehova će ga okrijepiti na bolesničkoj postelji. Brinut ćeš za njega u bolesti njegovoj” (Psal. 41:3). Da, Jehova dobro zna kakve nevolje trpe njegovi sluge i nikad neće zaboraviti što su oni učinili kako bi pomogli drugima. Osim toga, Jehova je ljudsko tijelo stvorio tako da se ono obično samo može izliječiti, odnosno oporaviti od neke bolesti.

 8. Što je David, prema Psalmu 41:4, tražio od Jehove?

⁸ David je na temelju vlastitog iskustva napisao: “Ja sam rekao: ‘Jehova, smiluj mi se! Izliječi dušu moju, jer sam ti zgriješio!’” (Psal. 41:4). Možda se David tim riječima osvrnuo na vrijeme kad zbog bolesti nije mogao puno učiniti kako bi spriječio Abšaloma u pokušaju da mu otme prijestolje. Osim toga, premda je znao da mu je Bog oprostio grijeh s Bat-Šebom, bio je svjestan posljedica svoga grijeha (2. Sam. 12:7-14). Ipak, David je bio siguran da će ga Bog “okrijepiti na bolesničkoj postelji”. Znači li to da je molio Boga da ga čudom izliječi i produži mu život?

 9. (a) Po čemu se Davidova situacija razlikovala od Ezekijine? (b) Što je David očekivao od Jehove?

⁹ Kad se mnogo godina kasnije Ezekija “nasmrt razbolio”, Bog je odlučio izliječiti ga, premda to nije bilo uobičajeno. Ezekija je ozdravio i poživio još 15 godina (2. Kralj. 20:1-6). S druge strane, David nije molio Boga da ga čudom izliječi. Kontekst Davidovih riječi pokazuje da je on molio Jehovu da mu pomogne onako kako je obećao pomoći svojim slugama koji obzirno postupaju prema onima što su u nevolji. Znao je da mu je Bog oprostio grijeh, pa ga je molio da ga tješi i pruža mu podršku dok on bolestan leži u krevetu. Osim toga, molio je da mu tijelo ima dovoljno snage kako bi se oporavio (Psal. 103:3). I mi možemo moliti Jehovu da nam pomogne na sličan način.

10. Što možemo naučiti iz onoga što se dogodilo Trofimu i Epafroditu?

¹⁰ Kao što Bog nije čudom izliječio Davida niti mu je znatno produžio život, tako nije to učinio ni Trofimu, jednom od suradnika apostola Pavla. Znamo da je Pavao ponekad liječio bolesne. (Pročitaj Djela apostolska 14:8-10.) Izliječio je Publijevog oca, koji je ležao u krevetu jer ga je “mučila vrućica i srdobolja”, odnosno dizenterija. Pavao je “ušao k njemu, pomolio se, položio ruke na njega i izliječio ga” (Djela 28:8). No Pavao nije to učinio i za Trofima, koji ga je pratio na jednom misionarskom putovanju (Djela 20:3-5, 22; 21:29). Kad se Trofim razbolio, pa nije mogao nastaviti putovanje, Pavao ga nije izliječio, nego ga je ostavio u Miletu da ozdravi (2. Tim. 4:20). Slično tome jednom prilikom Epafrodit se tako teško razbolio “da je gotovo umro”. No u Bibliji nema nikakve naznake o tome da je Pavao čudom izliječio svog dobrog prijatelja (Filip. 2:25-27, 30).

11, 12. Zašto je Luka mogao puno pomoći Pavlu i što znamo o Lukinom obrazovanju?

¹¹ S Pavlom je putovao i Luka, “ljubljeni liječnik”, koji je napisao Djela apostolska (Kol. 4:14; Djela 16:10-12; 20:5, 6). Logično je zaključiti da je Luka Pavlu i njegovim suradnicima na misionarskim putovanjima davao savjete u vezi sa zdravljem i liječio ih. Zašto je to bilo potrebno? Zato što se čak i Pavao razbolio dok je bio na putu (Gal. 4:13). Luka je drugima mogao pružiti liječničku pomoć u skladu s Isusovim riječima: “Zdravi ne trebaju liječnika, nego bolesni” (Luka 5:31).

¹² Biblija ne govori o tome gdje se i kada Luka školovao za liječnika. Neki smatraju da je Pavao kršćanima u Kolosima spomenuo da je Luka liječnik zato što su ga oni poznavali. Zanimljivo je da se u obližnjoj Laodiceji nalazila škola za liječnike. Bilo kako bilo, Luka nije bio nekakav samozvani stručnjak koji se razbacivao savjetima o zdravlju. On je bio liječnik. To je vidljivo ne samo po tome što je u svom evanđelju i u Djelima apostolskim koristio stručne medicinske izraze nego i po tome što je često izvještavao o tome kako je Isus liječio ljude.

13. Koje bismo uravnoteženo gledište trebali imati o davanju i primanju savjeta u vezi sa zdravljem?

¹³ Danas nitko od naših suvjernika ne može koristiti “dar liječenja” kako bi nam pomogao da ozdravimo. No neka dobronamjerna braća osjećaju se pozvanima davati nam savjete o zdravlju. Istina, netko nam može jednostavno dati neke općenite, praktične prijedloge. Naprimjer, kad je Timotej imao želučanih problema, možda zato što je pio onečišćenu vodu, Pavao mu je savjetovao da uzima malo vina.a (Pročitaj 1. Timoteju 5:23.) Međutim, to je posve drugačije od nagovaranja nekog suvjernika da koristi neki lijek odnosno biljni preparat ili da prihvati režim prehrane koji mu možda neće pomoći, a mogao bi mu čak i naškoditi. Neki znaju nagovarati druge otprilike sljedećim riječima: “Moj je rođak imao sličnih problema, a onda je uzeo ovaj preparat i ozdravio je.” Čak i ako nam takve preporuke netko daje u najboljoj namjeri, moramo imati na umu da i široko prihvaćeni lijekovi i metode liječenja mogu biti štetni. (Pročitaj Mudre izreke 27:12.)

14, 15. (a) Kako neki ljudi gledaju na tuđu bolest? (b) Kako nam Mudre izreke 14:15 mogu pomoći kad dobijemo neki savjet u vezi sa zdravljem?

¹⁴ Sasvim je prirodno da želimo biti zdravi kako bismo mogli uživati u životu i služiti Bogu u punoj mjeri. No naslijedili smo nesavršenost, zbog čega obolijevamo. Kad se razbolimo, na raspolaganju nam vjerojatno stoje različite metode liječenja. Svatko ima pravo sam izabrati kako će se liječiti. Nažalost, u ovom pohlepnom svijetu ima ljudi koji žele zaraditi na tuđoj bolesti. Neki prodaju “čudesne” lijekove i nude “revolucionarne” metode liječenja, koje reklamiraju lažnim tvrdnjama ili neprovjerenim svjedočanstvima. Drugi pojedinci ili tvrtke zagovaraju korištenje nekih skupih proizvoda kako bi puno zaradili. Bolesnoj osobi koja očajnički pokušava ozdraviti ili dulje ostati na životu takvi načini liječenja mogu djelovati vrlo privlačno. No ne smijemo zaboraviti da nam Božja Riječ savjetuje: “Lakovjeran vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korake svoje” (Izr. 14:15).

¹⁵ Onaj tko je “pametan”, odnosno razborit, bit će posebno oprezan kad preporuke u vezi s liječenjem dobiva od nekoga tko nije mjerodavan na tom području. Stoga bi se mogao upitati: “Može li itko sa sigurnošću potvrditi da je taj vitamin, biljni preparat ili režim prehrane nekome pomogao? Ljudi različito reagiraju na terapije. Čak i ako je ta metoda liječenja nekome pomogla, mogu li biti siguran da će pomoći i meni? Bi li bilo dobro da to još istražim, pa možda i da se posavjetujem s nekim tko je uistinu stručnjak za ta pitanja?” (5. Mojs. 17:6).

16. Koja nam pitanja mogu pomoći da budemo razboriti kad se radi o savjetima u vezi sa zdravljem?

¹⁶ Božja Riječ potiče nas da “razborito (...) živimo usred ovog sadašnjeg svijeta” (Titu 2:12). Razboritost nam je naročito potrebna kad nam objašnjenje neke dijagnostičke metode ili terapije djeluje čudno ili tajanstveno. Može li nam osoba koja provodi odnosno preporučuje tu metodu ili terapiju na razuman način objasniti o čemu se radi? Je li njeno objašnjenje u skladu s poznatim činjenicama i ima li mnogo medicinskih stručnjaka koji to objašnjenje smatraju vjerodostojnim? (Izr. 22:29). S druge strane, da li objašnjenje prvenstveno cilja na osjećaje? Možda se tvrdi da su lijek ili metoda liječenja otkriveni u nekom dalekom ili zabačenom kraju i da znanstvenici još ne znaju za to. Može li se takvim tvrdnjama išta dokazati? Da li uopće djeluju razumno? Za neke metode dijagnosticiranja i liječenja govori se da koriste “tajne sastojke” ili “energiju tijela”. U takvim situacijama trebamo biti vrlo oprezni jer nas je Bog upozorio da se čuvamo “vračanja” i “prizivanja duhova”, odnosno magije i okultizma (Iza. 1:13; 5. Mojs. 18:10-12).

17. Što svi mi želimo?

¹⁷ Vodeće tijelo u 1. stoljeću poslalo je skupštinama važno pismo u kojem je bilo navedeno što sve kršćani trebaju izbjegavati. Pismo je završilo riječima: “Budete li se čuvali toga, bit će vam dobro. Ostajte zdravo!” (Djela 15:29). Zadnja rečenica, koja je bila svojevrstan pozdrav, može se prevesti i kao: “Budite snažni!” Mi svakako želimo biti zdravi i snažni kako bismo mogli služiti našem veličanstvenom Bogu.

18, 19. Kakvoj se budućnosti možemo nadati?

¹⁸ Dok god bude ovog svijeta i dok god budemo nesavršeni, bolest će biti sastavni dio našeg života. Danas ne možemo očekivati da ćemo biti čudom izliječeni. Međutim, Otkrivenje 22:1, 2 govori o vremenu kad će nas Bog u potpunosti izliječiti. Apostol Ivan u viziji je vidio “rijeku vode života” i “drveće života”, čije je lišće bilo “za liječenje narodâ”. Ta vizija ne ukazuje na to da se trebamo liječiti nekim biljnim preparatima niti da ćemo to činiti u budućnosti. Umjesto toga ona ukazuje na sve što je Jehova učinio preko Isusa kako bi ljudima koji su mu poslušni dao vječni život. Doista se možemo nadati veličanstvenoj budućnosti! (Iza. 35:5, 6).

¹⁹ Dok čekamo da se ostvari ta divna nada, imajmo na umu da je Jehovi stalo do svakoga od nas, čak i kad smo bolesni. Poput Davida, i mi možemo biti sigurni u to da će nam naš Bog pomagati kad nas snađu zdravstveni problemi. I mi poput tog vjernog Božjeg sluge možemo reći: “A mene si zbog čestitosti moje podržao i stavit ćeš me da budem pred licem tvojim dovijeka” (Psal. 41:12).