Možeš li ‘razlikovati i ispravno i neispravno’?

 1. U kom smislu život danas može biti kompliciran, i zašto?

“ZNAM, Jehova, da put čovječji nije u njegovoj vlasti niti je čovjeku koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim” (Jeremija 10:23). Ova važna činjenica koju je uvidio Jeremija ima daleko veće značenje za nas danas. Zašto? Zato što, u skladu s biblijskim proročanstvom, živimo u ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’ (2. Timoteju 3:1). Iz dana u dan dolazimo u komplicirane situacije kada moramo donositi odluke. Te odluke, bilo velike bilo male, mogu duboko utjecati na našu dobrobit — fizičku, emocionalnu i duhovnu.

 2. Koje se odluke možda smatra beznačajnima, no kako na njih gledaju predani kršćani?

² Možda mnoge svakodnevne odluke smatramo rutinskim ili beznačajnim. Naprimjer, svaki dan trebamo odlučiti što ćemo obući, što jesti, s kim ćemo se vidjeti i tako dalje. O tome odlučujemo gotovo automatski i bez previše razmišljanja. No jesu li te stvari doista beznačajne? Kao predanim kršćanima veoma nam je bitno da naše odluke o odijevanju i cjelokupnom izgledu, jelu i piću te govoru i vladanju uvijek budu u skladu s našom ulogom slugu Svevišnjega, Jehove Boga. Sjetimo se riječi apostola Pavla: “Bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da što drugo činite, sve činite na Božju slavu” (1. Korinćanima 10:31; Kološanima 4:6; 1. Timoteju 2:9, 10).

 3. Koje su odluke izuzetno ozbiljne?

³ Tu su zatim i puno ozbiljnije odluke. Naprimjer, odluka o tome treba li stupiti u brak ili ostati samac nesumnjivo ima velike i dugotrajne posljedice na nečiji život. Izabrati pravu osobu s kojom će se netko vjenčati, s kojom će provesti ostatak života, svakako nije mala stvara (Priče Salamunove 18:22). Osim toga, izbor prijatelja i poznanika, obrazovanja, posla te zabave i rekreacije ima bitan, ako ne i presudan, utjecaj na našu duhovnost — a time i na naše vječno dobro (Rimljanima 13:13, 14; Efežanima 5:3, 4).

 4. (a) Što je jako korisno znati? (b) Koja pitanja trebamo razmotriti?

⁴ Budući da se suočavamo sa svim tim odlukama, jako je korisno znati razlikovati ispravno i neispravno ili ono što samo izgleda ispravno i ono što uistinu jest takvo. “Neki se put čini čovjeku prav, a kraj mu je put k smrti”, upozorava Biblija (Priče Salamunove 14:12). Stoga bismo se mogli upitati: ‘Kako možemo razviti sposobnost razlikovanja ispravnog i neispravnog? Gdje možemo pronaći potrebno vodstvo prilikom donošenja odluka? Što su ljudi nekad činili u tom pogledu, što čine danas i s kakvim ishodom?’

 5. U kakvom su svijetu živjeli rani kršćani?

⁵ Kršćani prvog stoljeća živjeli su u svijetu kojim su dominirale grčko-rimske vrijednosti i ideali. S jedne strane, bio je tu udoban i raskošan rimski način života na čemu su mnogi zavidjeli. S druge strane, intelektualne krugove tog vremena nisu oduševljavale samo filozofske ideje Platona i Aristotela već i ideje novijih škola, kao što su epikurejska i stoička. Kad je apostol Pavao došao u Atenu na svom drugom misionarskom putovanju, naišao je na epikurejske i stoičke filozofe koji su smatrali da su bolji od ‘tog brbljavca’, Pavla (Djela apostolska 17:18).

 6. (a) U kakvo su iskušenje došli neki rani kršćani? (b) Koje je upozorenje dao Pavao?

⁶ Stoga nije teško razumjeti zašto je neke rane kršćane privuklo upadljivo ponašanje i način života ljudi koji su ih okruživali (2. Timoteju 4:10). Izgledalo je da oni koji pripadaju tom društvu uživaju mnoge prednosti, a odluke koje su donosili djelovale su ispravno. Izgledalo je da svijet nudi nešto vrijedno, a toga nije bilo u kršćanskom načinu života koji je zahtijevao potpunu predanost. Međutim, apostol Pavao je upozorio: “Pazite, netko bi vas mogao odvesti kao svoj plijen pomoću filozofije i prazne prijevare u skladu s ljudskom predajom, u skladu s elementarnim stvarima svijeta, a ne u skladu s Kristom” (Kološanima 2:8). Zašto je Pavao to rekao?

 7. Kolika je doista vrijednost mudrosti svijeta?

⁷ Pavao je dao to upozorenje jer je osjetio da se u razmišljanju onih koje privlači svijet krije velika opasnost. Posebno treba obratiti pažnju na izraz ‘filozofija i prazna prijevara’. Riječ “filozofija” doslovno znači “ljubav prema mudrosti i traganje za njom”. To samo po sebi može biti korisno. Ustvari, Biblija, a naročito knjiga Priče Salamunove, potiče na traganje za ispravnom vrstom spoznaje i mudrosti (Priče Salamunove 1:1-7; 3:13-18). Međutim, Pavao je ‘filozofiju’ povezao s ‘praznom prijevarom’. Drugim riječima, Pavao je mudrost koja je potjecala iz svijeta smatrao ispraznom i prijevarnom. Poput napuhanog balona, izvana je djelovala postojano, no u suštini nije imala pravog sadržaja. Nesumnjivo bi bilo uzaludno, čak pogubno, temeljiti svoju odluku o tome što je ispravno, a što neispravno na nečemu toliko beskorisnom kao što je ‘filozofija i prazna prijevara’ svijeta.

 8. (a) Od koga ljudi traže savjete? (b) Kakve se savjete nudi?

⁸ Današnja situacija nije puno drugačija. Na praktički svakom području ljudskog djelovanja stručnjaka ima napretek. Bračni i obiteljski savjetnici, kolumnisti, samozvani terapeuti, astrolozi, spiritistički mediji i drugi spremni su ponuditi savjete — uz novčanu naknadu. Ali kakvi su njihovi savjeti? Biblijska moralna mjerila često se stavlja na stranu i zamjenjuje ih se takozvanim novim moralom. Naprimjer, govoreći o tome kako država ne želi registrirati “brakove između osoba istog spola”, jedan uvodni članak u popularnom kanadskom listu The Globe and Mail kaže: “Besmisleno je što se u 2000. godini dvjema osobama koje se vole i koje su predane jedna drugoj odbija ispuniti njihovu najveću želju jer su igrom slučaja istog spola.” Danas je u trendu biti tolerantan, a ne osuđivati druge. Sve se smatra relativnim; više nema točno određenog mjerila za ispravno i neispravno (Psalam 10:3, 4).

 9. Što često rade osobe koje se smatra uglednim članovima društva?

⁹ Drugi svoje uzore u donošenju odluka traže u osobama koje su uspjele na društvenom i financijskom planu — u bogatima i slavnima. Iako se bogate i slavne smatra uglednim članovima društva, oni često samo riječima drže do vrijednosti kao što su poštenje i povjerenje. Dok teže za moći i dobiti, mnogima nije neugodno ići linijom manjeg otpora ni kršiti moralna načela. Da bi postali slavni i popularni, neki nonšalantno odbacuju utvrđene vrijednosti i mjerila te se više vole ponašati bizarno i šokantno. Rezultat toga je popustljivo društvo koje trči za novcem, a njegov moto glasi: “Sve je dozvoljeno.” Treba li nas stoga iznenaditi što su ljudi zbunjeni i bespomoćni kad trebaju odlučiti što je ispravno, a što neispravno? (Luka 6:39).

10. Kako su se Izaijine riječi o dobru i zlu pokazale istinitima?

¹⁰ Svuda oko nas vidimo tragične posljedice nemudrih odluka donesenih na temelju loših savjeta — razoreni brakovi i obitelji, zloupotreba droge i alkohola, nasilne maloljetničke bande, promiskuitet, spolno prenosive bolesti, da spomenemo samo neke primjere. Zar uopće možemo očekivati da stvari budu drugačije kad ljudi odbacuju sva mjerila ili uzore s obzirom na to što je ispravno, a što neispravno? (Rimljanima 1:28-32). Upravo je onako kako je rekao prorok Izaija: “Teško onima koji zlo zovu dobro, a dobro zlo, koji prave od mraka svjetlost a od svjetlosti mrak, koji prave od gorkoga slatko a od slatkoga gorko. Teško onima koji misle da su mudri, i sami su sebi razumni” (Izaija 5:20, 21).

11. Zašto nije mudro oslanjati se na sebe kad odlučujemo što je ispravno, a što neispravno?

¹¹ Činjenica da je Bog od drevnih Židova koji su ‘mislili da su mudri’ tražio da polože račun pokazuje nam koliko je za nas važno ne oslanjati se na sebe kad odlučujemo što je ispravno, a što neispravno. Danas se mnogi ljudi slažu sa stanovištem “samo slušaj svoje srce” ili “radi ono što misliš da je ispravno”. Je li takav stav ispravan? Prema Bibliji nije, jer ona jasno kaže: “Srce je prijevarno više svega i opako; tko će ga poznati?” (Jeremija 17:9). Da li bi od podmukle i opake osobe tražio savjete prilikom donošenja odluka? Sigurno ne bi. Ustvari, vjerojatno bi učinio sasvim suprotno od onoga što ti takva osoba kaže. Zato nas Biblija podsjeća: “Tko se uzda u svoje srce, bezuman je; a tko hodi mudro, izbaviće se” (Priče Salamunove 3:5-7; 28:26).

12. Zašto se moramo uvjeriti što je “Božja volja”?

¹² Budući da se ne smijemo oslanjati ni na mudrost svijeta ni na sebe kad je riječ o ispravnom i neispravnom, što bismo onda trebali učiniti? Zapazi ovaj jasan i direktan savjet apostola Pavla: “Nemojte se više oblikovati prema ovom sustavu stvari, nego se preobrazite obnavljanjem svog uma, da biste se uvjerili što je dobra i prihvatljiva i savršena Božja volja” (Rimljanima 12:2). Zašto se moramo uvjeriti što je Božja volja? Jehova u Bibliji navodi jednostavan, ali snažan razlog kad kaže: “Koliko su nebesa viša od zemlje, toliko su putovi moji viši od vaših putova, i misli moje od vaših misli” (Izaija 55:9). Stoga, umjesto da se oslanjamo na takozvani zdravi razum ili na dobar predosjećaj, savjetuje nas se: “Uvjeravajte se što je prihvatljivo Gospodinu” (Efežanima 5:10).

13. Kako Isusove riječi zapisane u Ivanu 17:3 naglašavaju koliko je potrebno znati što je prihvatljivo Bogu?

¹³ Isus Krist je istaknuo tu potrebu kad je rekao: “A ovo znači vječni život: da usvajaju spoznaju o tebi, jedinom pravom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Kristu” (Ivan 17:3). Izraz ‘usvajati spoznaju’ ima daleko dublje značenje od tek “stjecanja znanja”. Prema Vine’s Expository Dictionaryu (Vineov rječnik s tumačenjima) on “označava odnos između onoga tko zna i onoga što zna; u ovom slučaju to je znanje dragocjeno ili važno onome tko ga ima, pa je isto tako i s uspostavljenim odnosom”. Da bismo razvili odnos s nekim, trebamo više nego samo znati tko je ta osoba ili kako se zove. To podrazumijeva da znamo što ona voli, a što ne voli, da znamo njene vrijednosti, mjerila — i da ih uvažavamo (1. Ivanova 2:3; 4:8).

14. Koju je glavnu razliku Pavao naveo između onih koji su u duhovnom pogledu poput male djece i zrelih osoba?

¹⁴ Kako onda možemo steći sposobnost razlikovanja ispravnog i neispravnog? Pavlove riječi upućene hebrejskim kršćanima iz prvog stoljeća daju odgovor na to. Napisao je: “Tko se god hrani mlijekom, ne poznaje riječ pravednosti, jer je malo dijete. A jaka hrana pripada zrelima, onima čija je moć zapažanja upotrebom uvježbana da razlikuju i ispravno i neispravno.” U ovim recima Pavao ‘mlijeko’, koje je u prethodnom retku opisao kao ‘osnove Božjih svetih objava’, stavlja nasuprot ‘jakoj hrani’, koja pripada “zrelima”, “čija je moć zapažanja upotrebom uvježbana da razlikuju i ispravno i neispravno” (Hebrejima 5:12-14).

15. Zašto se moramo naprezati kako bismo stekli točnu spoznaju o Bogu?

¹⁵ To znači da se prije svega moramo naprezati kako bismo stekli točno razumijevanje Božjih mjerila navedenih u njegovoj Riječi, Bibliji. Nama ne treba popis dozvoljenoga i zabranjenoga da bismo znali što smijemo, a što ne smijemo raditi. Biblija nije takva knjiga. Umjesto toga, Pavao je objasnio: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za ispravno postavljanje stvari, za odgajanje u pravednosti, da Božji čovjek bude posve sposoban, potpuno opremljen za svako dobro djelo” (2. Timoteju 3:16, 17). Da bismo izvukli korist iz tog poučavanja, ukoravanja i odgajanja, moramo koristiti svoj um i sposobnost razmišljanja. To zahtijeva trud, no zbog onoga što postižemo — naime postajemo ‘posve sposobni, potpuno opremljeni za svako dobro djelo’ — on se itekako isplati (Priče Salamunove 2:3-6).

16. Što znači imati uvježbanu moć zapažanja?

¹⁶ Osim toga, kao što je Pavao rekao, zrele osobe imaju ‘moć zapažanja uvježbanu da razlikuju i ispravno i neispravno’. Tu dolazimo do srži ove teme. Izraz ‘imati uvježbanu moć zapažanja’ doslovno znači imati “uvježbana osjetila (poput gimnastičara)” (Kingdom Interlinear Translation). Iskusan gimnastičar na odabranoj spravi, kao što su karike ili greda, može u tren oka učiniti pokrete koji naizgled prkose gravitaciji ili drugim prirodnim zakonima. On neprestano ima potpunu kontrolu nad svojim udovima i gotovo instinktivno zna koje pokrete mora učiniti kako bi mogao uspješno privesti kraju svoj nastup. Sve je to rezultat strogog treninga i stalne vježbe.

17. U kom smislu trebamo biti poput gimnastičara?

¹⁷ I mi moramo u duhovnom smislu biti uvježbani poput gimnastičara ako želimo biti sigurni da su naše odluke i izbori uvijek ispravni. Neprestano moramo imati potpunu kontrolu nad svojim osjetilima i udovima (Matej 5:29, 30; Kološanima 3:5-10). Naprimjer, da li svoje oči držiš pod kontrolom da ne bi gledale nemoralne stvari ili uši da ne bi slušale degradirajuću muziku i govor? Istina je da takvih štetnih stvari ima svuda oko nas. Međutim, još uvijek je na nama da odlučimo hoćemo li dozvoliti da se one ukorijene u našem srcu i mislima. Možemo oponašati psalmista, koji je rekao: “Ne stavljam pred oči svoje riječi nepotrebne, mrzim na djela koja su protiv zakona, ne pristajem za njima. (...) Koji govori laž, ne stoji pred očima mojima” (Psalam 101:3, 7).

18. Što znači izraz “upotrebom” u Pavlovom objašnjenju o uvježbavanju moći zapažanja?

¹⁸ Ne zaboravi da “upotrebom” možemo uvježbati svoju moć zapažanja kako bismo razlikovali i ispravno i neispravno. Drugim riječima, svaki put kad trebamo donijeti neku odluku, trebali bismo se naučiti koristiti svoje misaone snage kako bismo uvidjeli koja su biblijska načela uključena i kako ih primijeniti. Razvijajmo naviku istraživanja biblijskih publikacija koje dobivamo preko ‘vjernog i razboritog roba’ (Matej 24:45). Naravno, pomoć možemo zatražiti i od zrelih kršćana. Unatoč tomu, trud koji sami ulažemo u proučavanje Božje Riječi, moleći se pritom Jehovi za njegovo vodstvo i duh, na koncu donosi veliku dobit (Efežanima 3:14-19).

19. Koje blagoslove možemo doživjeti ako sve više uvježbavamo svoju moć zapažanja?

¹⁹ Dok sve više uvježbavamo svoju moć zapažanja, cilj nam je da ‘više ne budemo mala djeca, koja su poljuljana kao da ih bacaju valovi i nošena tamo-amo svakim vjetrom učenja pomoću prijevare ljudi, pomoću lukavstva u stvaranju zablude’ (Efežanima 4:14). Umjesto toga, na temelju svoje spoznaje i razumijevanja o tome što je Bogu prihvatljivo možemo donijeti mudre odluke, kako velike tako i male, koje su korisne nama, izgrađujuće našim suobožavateljima i, što je najvažnije, ugodne našem nebeskom Ocu (Priče Salamunove 27:11). Kakvog li blagoslova i zaštite u ovim kritičnim vremenima!