“Mir vam!”

“Isus je došao i stao među njih i rekao im: ‘Mir vam!” (IVAN 20:19, NS).

 1. Zašto su ljudski napori da se uspostavi svjetski mir osuđeni na propast?

“SAV svijet leži u vlasti onoga koji je zao” (1. Ivanova 5:19, NS). Bilo je tako već u Ivanovo vrijeme, a danas je to još uočljivije obzirom na zastrašujući porast nasilja, terorizma, ratova i korupcije. Ivanove nadahnute riječi isključuju svaku nadu da bi se ljudskim naporima mogao osigurati svjetski mir – unatoč nastojanjima pape, državnika i OUN-a. Zašto? “‘Nema mira zlima’, kaže Bog moj” (Izaija 57:21, NS).

 2. Što znači riječ “mir”, posebno na hebrejskom i grčkom jeziku?

² No, riječ “mir” može značiti i nešto drugo, a ne samo odsutnost rata. Mir može također značiti “psihičko ili duhovno stanje oslobođeno uznemiravajućih ili opterećujućih misli ili osjećaja, mir u srcu i u mislima”. Ipak, hebrejska riječ za “mir” (šalom‘) i grčka riječ (eirene) imaju još obuhvatnije značenje. Mogu značiti i dobrobit, kao primjerice u pozdravu za rastanak, “Idi s mirom” (1. Samuelova 1:17; 29:7; Luka 7:50; 8:48). Sve to pomaže nam cijeniti iskreno zanimanje koje je za svoje učenike pokazao Isus tokom potresnih događaja prije i poslije svoje smrti.

 3. Kako je Isus nakon svog uskrsnuća pokazao veliko zanimanje za svoje učenike i s kojim rezultatom?

³ Isus je umro u petak 14. nizana 33. g. n. e. U nedjelju 16. nizana bio je uskrsnut. Budući da je kao i uvijek bio zainteresiran za dobrobit svojih učenika, potražio ih je. Gdje ih je našao? “Od straha pred Židovima” zadržavali su se iza zaključanih vrata. Bili su, što je posve razumljivo, jako prestrašeni. No, Isus im je rekao: “Mir vam!” (Ivan 20:19-21, 26). Kasnije kad su bili ojačani svetim duhom, nestalo je i njihova straha. Neustrašivo su udovoljili svom zadatku da propovijedaju, pomažući mnogima postići božanski mir.

Božji mir danas

 4. Kako mogu Jehovini sluge u današnje kritično vrijeme sačuvati mir u srcu i mislima?

⁴ Mi živimo danas u vremenu svršetka, u ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’ (2. Timoteju 3:1, NS). Jahači prorečeni u knjizi Otkrivenja jašu Zemljom, što je vidljivo po ratovima, gladi i smrtonosnim bolestima (Otkrivenje 6:3-8). Niti Jehovini sluge ne ostaju pošteđeni od tih okolnosti u sredini koja ih okružuje. Kako možemo unatoč tome sačuvati Božji mir u svojim mislima i srcu? Tako da se tijesno držimo velikog izvora utjehe i mira. Uz to potrebno je, kako je pokazano u prethodnom članku, često se usrdno moliti. Tada će, prema pisanju apostola Pavla, “mir Božji koji nadilazi svaku misao, čuvati vaša srca i vaše misaone snage kroz Isusa Krista” (Filipljanima 4:6, 7, NS).

 5. Zašto je Pavao bio uvjeren da “mir Božji” može sačuvati naše srce?

⁵ Pavao je osobno prolazio kroz mnoge teškoće, često je bio u opasnosti. Bio je zatvaran, tukli su ga i Židovi i Rimljani. Bio je kamenovan i već smatran mrtvim. U ono su vrijeme putovanja bila vrlo opasna; Pavao je tri puta doživio brodolom, često se nalazio u opasnosti od drumskih razbojnika. Proveo je mnoge besane noći, često je trpio glad, hladnoću i žeđ. Da pribrojimo k tome i “brigu za sve skupštine” (2. Korinćanima 11:24-28). Dakle, Pavao je iz svojih različitih iskustava naučio koliko je važno imati “mir Božji” koji može sačuvati naše srce.

 6. Zašto je od presudne važnosti uspostaviti i održati povjerljiv odnos s našim Stvoriteljem?

⁶ “Mir Božji” može se objasniti kao unutarnji osjećaj mira i opuštenosti, koji se temelji na dobrom odnosu s Bogom. Taj je dobar odnos s Bogom posebno važan za kršćanina kad se nalazi u progonstvu ili u nekoj nevolji. Zašto? Budući da smo svi mi nesavršeni, lako je moguće da nas, kad se pojave problemi ili teško opterećenje, kad doživimo protivljenje ili neki udarac, obuzme strah. To bi moglo dovesti do toga da ne bismo sačuvali besprijekornost. A to bi značilo sramotu za Božje ime. Stajalo bi nas to Jehovine milosti, a moglo bi čak dovesti do gubitka vječnog života. Dakle, od presudne je važnosti težiti za “Božjim mirom”, koji će nam pomoći uspješno svladati takve izazove. Ovaj mir sigurno pripada ‘dobrim darovima i savršenim poklonima’ koji dolaze od našeg nebeskog Oca (Jakov 1:17, NS).

7, 8. a) Na čemu se temelji “Božji mir” i kako on “nadilazi svaku misao”? b) Kako je takav primjerni mir pokazao jedan brat iz Afrike?

⁷ Možda si već imao prilike promatrati ljude koji određenim mirom i sigurnošću prolaze kroz život. Često se to može pripisati nekoj od prirodnih sposobnosti ili utjecaju obitelji, određenom blagostanju, odgoju ili sličnim činiocima. Ali, s “Božjim mirom” je posve drugačije. On se ne temelji niti na povoljnim okolnostima, niti je rezultat ljudskih sposobnosti ili razmišljanja. On potječe od Boga i “nadilazi svaku misao”. Prema prijevodu J. B. Phillipsa, Filipljanima 4:7, glasi: “Mir Božji ... nadilazi čovječji razum”. Svjetovno nastrojeni ljudi često su zadivljeni načinom kako kršćani podnose ozbiljne probleme, pa čak i smrt.

⁸ Neka nam kao novovremeni primjer posluži Jehovin svjedok iz jedne afričke zemlje u kojoj su Svjedoci, uglavnom na poticaj domaćih katolika, bili optuženi da su teroristi. On je upravo vodio sastanak kad se iznenada pojavila vojna policija s bajonetama. Policija je poslala žene i djecu kućama, a potom su počeli tući muškarce. Svjedok se prisjeća: “Nemam riječi kojima bih mogao opisati to zlostavljanje. Odgovorni kaplar nam je bez oklijevanja rekao da će nas prebiti na mrtvo. Jednom drvenom batinom zadali su mi takve udarce da sam nakon toga 90 dana povraćao krv. Ali, ja sam za sve to vrijeme bio uglavnom zabrinut za živote svojih sudrugova. Molio sam se Jehovi da zaštiti njihove živote – živote svojih ovaca.” I svi su preživjeli. Kakvog li primjera očuvanja mira u strašnoj nevolji i pokazivanja brige za druge! Da, naš nebeski Otac pun ljubavi saslušava molitve svojih vjernih slugu i poklanja im svoj mir. Jedan od začuđenih vojnika rekao je da je Bog tih Svjedoka “sigurno pravi Bog.”

 9. Kako djeluje čitanje Biblije i razmišljanje o pročitanome?

⁹ Danas, u ovo teško vrijeme, mnogi kršćani imaju problema koji ih pritišću i obeshrabruju. Izvrsna mogućnost da se sačuva mir u srcu leži u tome da se čita Biblija i da se razmišlja o pročitanome. To ispunjava potrebnom snagom i odlučnošću da se ide naprijed i ostane postojanim. “Riječ Božja je živa i snažna” (Jevrejima 4:12, NS).

10. Kako može predstavljati blagoslov prisjećanje na biblijske citate?

¹⁰ Ali, što ako se upadne u tešku situaciju, a nema Biblije na raspolaganju? Primjerice, kršćanin može biti iznenada uhapšen i odveden u zatvor a da nema kod sebe Bibliju. U takvom slučaju veliki je blagoslov sjetiti se citata kao što su Filipljanima 4:6, 7; Priče Salamunove 3:5, 6; 1. Petrova 5:6, 7 i 23. psalam. Zar ne bi bio jako zahvalan što si se sjetio tih citata, pa sada možeš razmišljati o njima? U okrutnoj zatvorskoj atmosferi to bi bilo kao da ti Jehova osobno govori. Riječ Božja može izliječiti ranjenu misao, ojačati iznemoglo srce, a duševnu patnju nadomijestiti mirom. (Vidi Psalam 119:165.) Da, jako je važno pamtiti biblijske citate, dok još imamo mogućnosti za to.

11. Kako je jedan brat iz Nizozemske pokazao potrebu za duhovnom hranom?

¹¹ Arthur Winkler iz Nizozemske pokazao je veliko cijenjenje za Bibliju, posebno u vrijeme nacionalsocijalističke okupacije, kad su Jehovini svjedoci morali ilegalno obavljati svoju kršćansku službu. Gestapo je progonio brata Winklera i kad su ga konačno uhvatili, bezuspješno su pokušavali nagovoriti ga na suradnju. Stoga su ga tukli dok nije izgubio svijest. Izbijenih zubi, iščašene vilice i ranjena tijela bio je bačen u neku mračnu samicu. Tu se našao jedan suosjećajan i prijazan stražar. Brat Winkler se molio Jehovi za vodstvo. Osjetio je jaku potrebu za duhovnom hranom, pa je zamolio stražara za pomoć. Nešto kasnije otvorila su se vrata ćelije i netko je ubacio u ćeliju jednu Bibliju. “Kako sam bio sretan”, izvještava brat Winkler, “da sam mogao svakodnevno ... čitati ugodne riječi istine! ... primijetio sam kako postajem jačim u duhovnom pogledu.”a

Božji mir će te čuvati

12. Zašto moramo posebno čuvati naše srce i misli?

¹² Jehova je obećao da će njegov mir ‘čuvati naše srce i naše misaone snage’ (Filipljanima 4:7, NS). To je izvanredno važno. Srce je sjedište poticaja i osjećaja. Danas, u ovim posljednjim danima, naše bi srce bez daljnjega moglo oslabiti zbog straha ili tjeskobe, ili bi nas moglo navesti da pogriješimo. Razina načina života većine ljudi vidljivo opada. Stoga moramo biti stalno na oprezu. Osim što nam je potrebno jako srce, mi moramo dopustiti Bogu da preko svoje Riječi i skupštine ojača i vodi naše “misaone snage”.

13. Od koje koristi može biti ako su nam sačuvane misaone snage?

¹³ Prema Majnariću i Gorskom, smisao grčke riječi nòema (prevedene s “misaona snaga”) je i “namisao, nakana, odluka” (Grčko-hrvatski ili srpski rječnik). Dakle, “mir Božji” može nas jačati u našoj kršćanskoj odlučnosti ili nakani, može nas štititi od naginjanja ka kolebljivosti, te nas spriječiti da bez dobrog razloga mijenjamo svoje mišljenje. Tada nas obeshrabrenje ili problemi neće tako lako izbaciti iz ravnoteže. Primjerice, ako namjeravamo služiti Jehovi na poseban način (možda kao pioniri u stalnoj/punovremenoj službi ili u području gdje postoji veća potreba za Božjim slugama), “mir Božji” će nam pomoći da ustrajno težimo k tom cilju. (Usporedi Luka 1:3; Djela apostolska 15:36; 19:21; Rimljanima 15:22-24, 28; 1. Solunjanima 2:1, 18.) Da bi još više ojačao svoje misli uzmi si dovoljno vremena za proučavanje Riječi Božje i za druženje s kršćanima. Na taj način puniš svoje srce čistim, izgrađujućim mislima. Jesi li u mogućnosti rezervirati si dovoljno vremena za proučavanje nadahnute Riječi Božje? Bi li trebao tome pokloniti još veću pažnju?

14. Koji bi nadahnuti savjet morali savjesno uvažiti i zašto?

¹⁴ Kao što vidiš, u postizanju “Božjeg mira” i korištenje njime uključeni su i srce i misli, odnosno misaone snage. To je lijepo izraženo u slijedećem božanskom savjetu: “Sine moj, pazi na moje riječi, prigni uho svoje mojim besjedama. Ne gubi ih nikad iz očiju, pohrani ih usred srca svoga. Jer su život onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu. A svrh svega čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život” (Priče Salamunove 4:20-23, ST).

15. Koju ulogu igra Isus u vezi “Božjeg mira”?

¹⁵ “Mir Božji”, koji proizlazi iz srdačnog, bliskog odnosa s Jehovom, čuva naše srce i misli “kroz Isusa Krista” (Filipljanima 4:7, NS). Koju ulogu igra u tome Isus? Pavao je objasnio: “Milost vam i mir od Boga, Oca našega i Gospodina Isusa Krista, koji je sam sebe predao za naše grijehe da nas izbavi od sadašnjeg pokvarenog svijeta, u skladu s voljom Boga, Oca našega” (Galaćanima 1:3, 4, ST). Da, Isus je iz ljubavi dao svoj život, da bismo mi mogli biti otkupljeni (Matej 20:28). Dakle, “kroz Krista Isusa” moguće nam je postati prihvatljivima pred Jehovom, a tada se kao njemu predani sluge radujemo Božjem miru, koji nas može čuvati.

Što predstavlja prijetnju Božjem miru

16. Koji nam Pavlov savjet može pomoći sačuvati “Božji mir”?

¹⁶ Kad steknemo “Božji mir” i kad se već radujemo tom miru, mi moramo paziti da ga sačuvamo. Postoji mnogo toga što bi moglo kršćanima oteti njihov mir. U najčešće i sigurno najveće opasnosti možemo ubrojiti mladenačke želje. Pavao je u svoje drugo pismo Timoteju, koji je tada vjerojatno tek ušao u svoje 30. godine, uključio sljedeći savjet: “Bježi od želja svojstvenih mladosti, a teži za pravednošću, vjerom, ljubavlju, mirom, zajedno s onima koji prizivaju Gospodina iz čista srca” (2. Timoteju 2:22, NS).

17. Što se često događa s Jehovinim darom spolnosti?

¹⁷ Tim željama pripada i spolni nagon, koji ima svoje časno mjesto u braku. Ali, taj je nagon u sva vremena bio zadovoljavan na pogrešan način, kroz spolne odnose izvan i prije braka, što sve ne odobrava naš mudri Stvoritelj (Jevrejima 13:4; 1. Mojsijeva 34:1-3). I mlađi i stariji kršćani nalaze se danas pred jednakom opasnošću da popuste kušnji spolnog nemorala. U posljednjim danima ovog neobuzdanog svijeta za mnoge seks ne znači ništa više od tjelesne strasti, što je često povezano s postupcima uobičajenima među muškim i ženskim homoseksualcima (Rimljanima 1:24-27)

18. Zašto srce nekih nije još utvrđeno i do čega to može dovesti?

¹⁸ Činjenica da i mi živimo u takvoj atmosferi još više podvlači važnost da imamo jako, utvrđeno, Jehovi predano srce. Ipak, neki koji su prihvatili vijest o Kraljevstvu, koji vjeruju u temeljne biblijske nauke i redovito se druže s Jehovinim narodom, ne razvijaju duboko cijenjenje za Jehovu, njegovu Riječ i njegovu širom svijeta raširenu organizaciju. Njihovo srce nije još utvrđeno, pa ih lako mogu odvratiti “želje svojstvene mladosti”. Neki od njih se možda odupru kušnji da počine nemoral ili brakolomstvo, ali oni “više ljube užitke nego Boga”, na što je Pavao također upozorio (2. Timoteju 3:4). Oni utroše mnogo više vremena za gledanje televizije, čitanje romana i slušanje divlje muzike nego za osobno proučavanje, posjećivanje kršćanskih sastanaka ili za službu propovijedanja. To može bez daljnjega dovesti do duhovne slabosti, a na kraju i do teškog grijeha.

19. Što moramo raditi da ne bismo bili odvučeni?

¹⁹ Takve osobe, poput čamca bez sidra, struja nosi u nevolju. Što takvi moraju učiniti? Pavao je rekao: “Zato je potrebno da posvetimo više nego običnu pažnju onome što smo čuli, da nikada ne budemo odvučeni” (Jevrejima 2:1, NS). Te osobe koje su u opasnosti, moraju “posvetiti više nego običnu pažnju” proučavanju Riječi Božje, pripremanju za kršćanske sastanke i objavljivanju istine o Kraljevstvu. Mi naravno vrlo lako kažemo: “To je, doduše, dobar savjet, ali ja se ne nalazim u takvoj situaciji. Stoga se to ne odnosi na mene.” Ali, bilo bi mnogo razumnije da svatko od nas ozbiljno razmisli kako bi mogao još bolje očistiti svoje srce, svoje najdublje misli i svoje želje, da bi “zajedno s onima koji prizivaju Gospodina iz čista srca”, mogao težiti “za pravdom, vjerom, ljubavi, mirom” (2. Timoteju 2:22, NS). A prije svega trebamo moliti Boga za vodstvo i da nas ojača njegov duh.

20. Što mora učiniti onaj tko je počinio težak grijeh?

²⁰ Onaj tko učini neki težak grijeh i to krije, nesumnjivo će izgubiti Jehovino priznanje i “mir Božji” kojeg je nekada posjedovao. Osim toga, on neće više imati niti svoj duševni mir. (Usporedi 2. Samuelova 24:10; Matej 6:22, 23). Na temelju ovoga možeš razumjeti da kršćanin koji je učinio težak grijeh mora bezuvjetno priznati taj grijeh Jehovi, kao i ljubaznim starješinama, koji mogu unapređivati njegovo duhovno zdravlje (Izaija 1:18, 19; 32:1, 2, Jakov 5:14, 15). Onaj tko je na klizavom putu grijeha izgubio svoju duhovnu ravnotežu, ali je potražio pomoć zrele braće, neće imati nečistu savjest, niti će mu biti uskraćen “Božji mir”.

21. Koje razloge imamo danas za pokazivanje zahvalnosti Jehovi i što moramo odlučiti?

²¹ Kakva li je prednost biti danas kršteni Jehovin svjedok! Sve što nas okružuje u tom sotonskom svijetu ruši se i raspada u gomilu krhotina. Svijet će uskoro nestati. Mnogi ljudi “gube svijest ... od straha u očekivanju onoga što će zadesiti nastanjenu zemlju”. Ali, mi možemo podići svoje glave, jer znamo da se “približuje naše oslobođenje” (Luka 21:25-28). Stoga, dajmo sve od sebe služeći “Bogu koji daje mir.” Tako ćemo pokazati koliko smo zahvalni Jehovi za njegov “mir ... koji nadilazi svaku misao” (Rimljanima 15:33; 1. Korinćanima 15:58).

[Bilješka]

Misli za ponavljanje

◻ Kako nam danas pomaže “mir Božji” i kako on ‘nadilazi svaku misao’?

◻ Što nam omogućava sačuvati mir u srcu?

◻ Koja podmukla opasnost ugrožava danas mnoge kršćane i što može biti posljedica toga?

◻ Što treba učiniti kršćanin koji je počinio težak grijeh?

[Okvir na stranici 27]

Ona je to osobno doživjela

U Drugom svjetskom ratu nacionalsocijalisti su odveli u koncentracioni logor u Sachsenhausen muža sestre Elze Abt, radi sudjelovanja u kršćanskoj službi propovijedanja. U svibnju/maju 1942. gestapo je došao i po nju i tada su joj oduzeli njenu malu kćerkicu. Elzu su provodili kroz različite logore, gdje je svašta doživjela. Da čujemo što ona sama kaže o tome:

“Godine provedene u njemačkim koncentracionim logorima naučile su me nečem čudesnom, naime koliko nas može ojačati Jehovin duh kad proživljavamo strašne kušnje. Prije nego sam bila uhapšena pročitala sam u pismu jedne sestre da Jehovin duh može u vrlo teškim okolnostima posredovati neuzdrmani mir. Mislila sam tada da je ona malo pretjerala u tome. No, kad sam osobno prolazila kroz kušnje, iskusila sam da je sve što je ona rekla odgovaralo istini. Zaista je tako, no teško je predstaviti si to, ako to nismo osobno doživjeli. Ali, ja sam to iskusila na sebi. Jehova pomaže.”

[Slika na stranici 25]

Pavao je iz vlastitog iskustva znao da “mir Božji može sačuvati naše srce

[Slika na stranici 27]

Jesi li u opasnosti da budeš odvučen u duhovnom pogledu?