Prinosimo Jehovi žrtve cijelom dušom!

1-3. (a) Znači li to što je Isus umro na mučeničkom stupu da Jehova od nas ne traži nikakve žrtve? Objasni. (b) Koje nam se pitanje nameće u vezi sa žrtvama koje danas prinosimo?

U 1. STOLJEĆU Jehova je otkrio svom narodu da je Isusovom otkupnom žrtvom ukinut Mojsijev Zakon (Kol. 2:13, 14). Različite žrtve koje su Židovi prinosili stotinama godina više nisu bile potrebne niti su imale ikakvu vrijednost. Zakon je ispunio svoju ulogu ‘odgajatelja koji je vodio do Krista’ (Gal. 3:24).

² To ne znači da kršćani više ne trebaju prinositi nikakve žrtve. Naprotiv, apostol Petar je rekao da trebaju “prinositi duhovne žrtve ugodne Bogu preko Isusa Krista” (1. Petr. 2:5). A apostol Pavao jasno je ukazao na to da se svaki aspekt života predanog kršćanina s pravom može smatrati “žrtvom” (Rim. 12:1).

³ Dakle, kršćani prinose žrtve Jehovi na dva načina — kad mu nešto daju ili kad se odriču nečega da bi mu mogli više služiti. Imajući na umu zahtjeve kojima su Izraelci morali udovoljiti kad su prinosili žrtve, kako možemo biti sigurni da su sve naše žrtve ugodne Jehovi?

 4. Što trebamo imati na umu u vezi sa svakodnevnim aktivnostima?

⁴ Možda nam je teško pojmiti kako je ono što činimo u svakodnevnom životu povezano s prinošenjem žrtava Jehovi. Kućanski poslovi, školske obaveze, svjetovni posao, kupovina i slične aktivnosti na prvi pogled možda nemaju veze s našim odnosom s Bogom. No ako smo predali svoj život Jehovi ili to uskoro planiramo učiniti, onda je jako važno s kakvim stavom pristupamo svojim svakodnevnim poslovima. Mi smo kršćani 24 sata na dan. Biblijska načela trebamo primjenjivati na svakom području svog života. Stoga nas Pavao potiče: “Što god radite, činite to cijelom dušom kao Jehovi, a ne kao ljudima.” (Pročitaj Kološanima 3:18-24.)

5, 6. Što bi trebalo utjecati na naše odijevanje i ponašanje u svakodnevnom životu?

⁵ Svakodnevni poslovi koje kršćani obavljaju nisu dio svete službe. Pa ipak, Pavlov savjet da sve radimo “cijelom dušom kao Jehovi” potiče nas da razmislimo o svakom aspektu svog života. Kako bismo mogli taj savjet primijeniti na sebe? Naprimjer, mogli bismo razmisliti o tome da li se uvijek ponašamo i odijevamo pristojno. Kad obavljamo svakodnevne poslove, je li nam zbog našeg ponašanja ili zbog odjeće koju nosimo možda neugodno reći da smo Jehovini svjedoci? Nemojmo dopustiti da nam se to dogodi! Jehovin narod ne želi učiniti ništa čime bi nanio sramotu Božjem imenu! (Iza. 43:10; 2. Kor. 6:3, 4, 9).

⁶ Razmotrimo kako naša želja da sve radimo “cijelom dušom kao Jehovi” utječe na različita područja života. Pritom imajmo na umu da su sve žrtve koje su Izraelci prinosili Jehovi morale biti najbolje što su imali (2. Mojs. 23:19).

 7. Što uključuje naše predanje Bogu?

⁷ Kad smo se predali Jehovi, učinili smo to bezuvjetno. Ustvari, obećali smo da će nam u svakoj životnoj situaciji Jehova biti na prvom mjestu. (Pročitaj Hebrejima 10:7.) To je bila dobra odluka. Sigurno smo doživjeli divne blagoslove kad smo prilikom rješavanja nekih pitanja uzimali u obzir Jehovinu volju i postupali u skladu s njom (Iza. 48:17, 18). Božji narod je svet i sretan jer odražava osobine svog Učitelja Jehove (3. Mojs. 11:44; 1. Tim. 1:11).

 8. Zašto je važno imati na umu da je Jehova smatrao svetima žrtve koje su se prinosile u drevno doba?

⁸ Žrtve koje su Izraelci prinosili Jehovi bile su za njega svete (3. Mojs. 6:25; 7:1). Hebrejski izraz preveden sa “svetost” prenosi misao o odvojenosti, isključivoj predanosti ili posvećenosti Bogu. Da bi Jehova prihvatio naše žrtve, moramo biti odvojeni od ovog svijeta i ne smijemo dopustiti da nas on uprlja. Ne smijemo ljubiti ništa što Jehova mrzi. (Pročitaj 1. Ivanovu 2:15-17.) To znači da ne smijemo biti povezani s aktivnostima i institucijama zbog kojih bismo postali nečisti u Božjim očima (Iza. 2:4; Otkr. 18:4). To također znači da ne smijemo gledati ono što je nečisto ili nemoralno niti si dopustiti da maštamo o takvim stvarima (Kol. 3:5, 6).

 9. Zašto je važno kako se kršćani ophode s drugima?

⁹ Pavao je potaknuo suvjernike: “Ne zaboravljajte činiti dobro i dijeliti s drugima, jer se takvim žrtvama ugađa Bogu” (Hebr. 13:16). Dakle, ako uvijek činimo dobro i pomažemo drugima, Jehova će na naše postupke gledati kao na žrtvu koja mu je ugodna. Pokazivanje ljubavi prema drugima prepoznatljivo je obilježje pravih kršćana (Ivan 13:34, 35; Kol. 1:10).

10, 11. Kako Jehova gleda na našu službu i kako bi to trebalo utjecati na nas?

¹⁰ ‘Obznanjivanje naše nade’ jedan je od najočitijih načina na koje kršćani čine dobro drugima. Koristiš li svaku priliku kako bi svjedočio ljudima? Pavao je tu važnu kršćansku aktivnost nazvao ‘žrtvom hvale, to jest plodom usana koje objavljuju Božje ime’ (Hebr. 10:23; 13:15; Hoš. 14:2). Dobro je razmišljati o tome koliko vremena odvajamo za propovijedanje dobre vijesti i kako možemo još više poboljšati kvalitetu svoje službe. U tome nam pomažu mnoge točke na Osposobljavanju za kršćansku službu. No najvažnije je upamtiti da su služba od kuće do kuće i neformalno svjedočenje dio naše službe Bogu, odnosno “žrtva hvale”, i zato se trebamo truditi da u službi dajemo Jehovi najbolje što možemo. Svi imamo drugačije okolnosti, no vrijeme koje provedemo u objavljivanju dobre vijesti obično pokazuje koliko cijenimo duhovne stvari.

¹¹ Kršćani redovito odvajaju vrijeme kako bi služili Bogu u svom domu ili na sastancima. Jehova to traži od nas. Istina je da se više ne moramo držati strogih propisa o danu počinka ni putovati u Jeruzalem na proslavu blagdana. Međutim, te drevne svetkovine imaju svojevrsnu paralelu u kršćanskom životu. Bog i od nas očekuje da ne činimo ono što bi nas moglo umrtviti u duhovnom pogledu, nego želi da proučavamo njegovu Riječ, molimo se i idemo na kršćanske sastanke. Glava kršćanske obitelji ima dužnost redovito proučavati sa svojim ukućanima (1. Sol. 5:17; Hebr. 9:14; 10:24, 25). Dobro je da se u vezi sa svojim duhovnim aktivnostima upitamo: Mogu li još kvalitetnije služiti Bogu?

12. (a) S čime se u naše vrijeme može usporediti paljenje kada? (b) Kako ta usporedba treba utjecati na naše molitve?

¹² Kralj David je u pjesmi rekao Jehovi: “Neka molitva moja bude pred tobom kao kâd pripremljeni” (Psal. 141:2). Razmisli o svojim molitvama — o tome koliko se često moliš i za što se moliš. U knjizi Otkrivenje “molitve svetih” uspoređene su s kadom, što znači da se molitve koje Jehova prihvaća uzdižu do njega poput ugodnog mirisa (Otkr. 5:8). Kâd koji se redovito palio na Jehovinom žrtveniku u starom Izraelu morao je biti pažljivo i točno pripremljen. Jehovi je bio ugodan samo ako je bio napravljen prema uputama koje je dao (2. Mojs. 30:34-37; 3. Mojs. 10:1, 2). Slično tome, ako su naše iskrene molitve Jehovi promišljene i konkretne, možemo biti uvjereni da su mu one ugodne.

13, 14. (a) Što su Epafrodit i Filipljani učinili za Pavla i kako je on gledao na to? (b) Kako možemo oponašati Epafrodita i Filipljane?

¹³ I novčani prilozi koje dajemo kako bismo podupirali naše međunarodno djelo propovijedanja mogu se usporediti sa žrtvom, bez obzira na to prilažemo li mnogo ili malo (Mar. 12:41-44). U 1. stoljeću skupština u Filipima poslala je Epafrodita u Rim kako bi se brinuo za Pavlove potrebe. Po njemu su mu očito poslali i novčani prilog. To nije bilo prvi put da su Filipljani bili velikodušni prema Pavlu. Tim su dobrim djelom željeli rasteretiti Pavla novčanih briga kako bi više vremena mogao posvetiti službi. Kako je Pavao gledao na njihov dar? Rekao je da je to “miris ugodan, žrtva mila, ugodna Bogu”. (Pročitaj Filipljanima 4:15-19.) I Pavao i Jehova iskreno su cijenili to dobro djelo kršćana iz Filipa.

¹⁴ Jehova i danas jako cijeni priloge koje dajemo za djelo propovijedanja. Čak nam obećava da će se brinuti za sve naše potrebe, kako duhovne tako i fizičke, bude li nam Kraljevstvo i dalje na prvom mjestu u životu (Mat. 6:33; Luka 6:38).

15. Navedi neke blagoslove na kojima si zahvalan Jehovi.

¹⁵ Trebalo bi nam puno vremena da nabrojimo za što sve možemo biti zahvalni Jehovi. Svaki dan trebali bismo mu zahvaliti što nam je darovao život. Jehova nam daje sve što nam je potrebno da bismo živjeli — hranu, odjeću, krov nad glavom i zrak koji udišemo. Osim toga, naša vjera, koja se temelji na dobrom poznavanju Biblije, daje nam nadu. Dakle, Jehova zaslužuje da mu služimo i prinosimo žrtve hvale zbog toga što je on naš Stvoritelj i zbog svega onoga što čini za nas. (Pročitaj Otkrivenje 4:11.)

16. Kako bi Kristova otkupna žrtva trebala djelovati na nas?

¹⁶ Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, Kristova otkupna žrtva jedan je od posebno vrijednih darova koje je Bog dao ljudima. Ta je žrtva izvanredan dokaz ljubavi koju Bog osjeća prema nama (1. Ivan. 4:10). Kako bi to trebalo utjecati na nas? Pavao je rekao: “Kristova nas ljubav pokreće, jer smo zaključili ovo: jedan je čovjek umro za sve (...); on je umro za sve da oni koji žive ne žive više za sebe, nego za njega koji je umro za njih i bio uskrsnut” (2. Kor. 5:14, 15). Pavao je želio reći sljedeće: Ako uistinu cijenimo nezasluženu dobrotu koju nam je Bog iskazao, svojim ćemo životom slaviti i njega i njegovog Sina. Ljubav i cijenjenje prema Bogu i Kristu pokazujemo tako što smo im poslušni i tako što revno propovijedamo i činimo učenike (1. Tim. 2:3, 4; 1. Ivan. 5:3).

17, 18. Kako su neki u još većoj mjeri počeli prinositi Jehovi žrtvu hvale? Navedi primjer.

¹⁷ Možeš li u još većoj mjeri prinositi Bogu žrtvu hvale? Kad su razmislili o svim dobrim stvarima koje Jehova čini za njih, mnogi su odlučili napraviti neke promjene u svom vremenskom planu i obavezama kako bi mogli više propovijedati ili više sudjelovati u drugim teokratskim aktivnostima. Neki svake godine provedu barem jedan mjesec u pomoćnoj pionirskoj službi, dok su drugi započeli sa stalnom pionirskom službom. Neki sudjeluju u gradnji dvorana i podružnica. Nisu li to izvrsni načini da pokažemo svoje cijenjenje? Ako u tim vidovima svete službe sudjelujemo iz ispravnih poticaja, odnosno zato da pokažemo svoju zahvalnost i cijenjenje, naša je služba ugodna Bogu.

¹⁸ Mnogi kršćani zahvalni su Jehovi i žele mu to pokazati. Među njima je i Morena. Odgovore na svoja pitanja o Bogu tražila je u katoličkoj religiji, u kojoj je odgajana, i u istočnjačkoj filozofiji. No u njima nije pronašla logične odgovore na svoja pitanja. Njena duhovna žeđ bila je utažena tek kad je počela proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima. Morena je bila jako zahvalna Jehovi na biblijskim odgovorima na sva svoja pitanja jer su joj oni pomogli da stekne stabilnost u životu. Stoga je željela utrošiti svu svoju snagu u službi Bogu. Odmah nakon krštenja započela je sa stalnom pomoćnom pionirskom službom, a čim su joj to okolnosti dopustile, postala je stalni pionir. Otada je prošlo 30 godina, a Morena je još uvijek u punovremenoj službi.

19. Kako ti možeš u još većoj mjeri prinositi žrtve Jehovi?

¹⁹ Naravno, zbog svojih životnih okolnosti mnogi vjerni Jehovini sluge ne mogu biti pioniri. No koliko god činili u Jehovinoj službi, svi mi možemo prinositi duhovne žrtve koje su ugodne Jehovi. Kad je riječ o našem vladanju, trebamo se u svemu držati pravednih načela, imajući na umu da u svakom trenutku zastupamo Jehovu. Osim toga, trebamo pokazivati vjeru i u potpunosti se uzdati u to da će Bog ispuniti svoje naume. A svojim dobrim djelima možemo pomoći u širenju dobre vijesti. Budimo zahvalni Jehovi za sve što čini za nas i prinosimo mu žrtve cijelom dušom!