Nastavi rasti u spoznaji
“Dopunite svoju vjeru (...) spoznajom” (2. PETROVA 1:5, NW).
1, 2. (a) Što bi mogao naučiti promatranjem nebesa? (Rimljanima 1:20). (b) Do koje je mjere čovjek zaista napredovao u spoznaji?
ŠTO bi mogao naučiti ako izađeš van u vedru, tamnu noć i zagledaš se u sjajan Mjesec i bezbrojne zvijezde? Mogao bi naučiti nešto o Onome tko je sve to stvorio (Psalam 19:1-6; 69:34).
2 Kad bi želio povećati tu spoznaju, bi li se popeo na krov svoje kuće i pogledao otamo? Vjerojatno ne bi. Albert Einstein jednom je upotrijebio takvu usporedbu kako bi ukazao da znanstvenici nisu baš mnogo uznapredovali u spoznaji o svemiru, a zasigurno vrlo malo o Onome koji ga je stvorio.a Dr. Lewis Thomas je napisao: “Najveće dostignuće nauke u ovom znanstveno izuzetno plodnom stoljeću jest otkriće da smo velike neznalice; vrlo malo znamo o prirodi, a još manje razumijemo.”
3. U kom smislu rast spoznaje povećava muku?
3 Čak i kad bi sve preostale godine uobičajenog ljudskog vijeka proveo u traženju takve spoznaje, možda bi samo postao svjesniji toga kako je život kratak i jasnije bi vidio činjenicu da je čovjekovo korištenje znanja ograničeno nesavršenošću i ‘iskrivljenošću’ ovoga svijeta. Salamun je to izrazio riječima: “Gdje je mnogo mudrosti, mnogo je brige, i ko umnožava znanje, umnožava muku” (Propovjednik 1:15, 18). Da, stjecanje znanja i mudrosti lišene bilo kakve veze s Božjim naumima obično uključuje muku i brigu (Propovjednik 1:13, 14; 12:12; 1. Timoteju 6:20).
4. Kakvu bismo spoznaju trebali željeti steći?
4 Preporučuje li Biblija da se ne zanimamo za povećanje svog znanja? Apostol Petar je pisao: “Rastite u milosti i spoznanju Gospodina našega i Spasitelja Isusa Krista! Njemu slava i sada i do u dan vječnosti” (2. Petrova 3:18, DF). Mi možemo i trebali bismo prihvatiti tu pobudu kao da se odnosi na nas, kojom nas se potiče da rastemo u spoznanju. Ali, kakvom spoznanju? Kako možemo rasti u njemu? I radimo li to doista?
5, 6. Kako je Petar naglasio da trebamo steći spoznaju?
5 Rast u točnoj spoznaji Stvoritelja svemira i Isusa bila je središnja zamisao u Petrovom drugom pismu. U uvodu on piše: “Neka vam se nezaslužena dobrohotnost i mir umnoži točnom spoznajom Boga i Isusa našeg Gospodina, jer nam je njegova božanska sila dragovoljno dala sve što se tiče života i odanosti Bogu, kroz točnu spoznaju onoga koji nas je pozvao kroz slavu i krepost” (2. Petrova 1:2, 3, NW). Tako on posjedovanje nezaslužene dobrohotnosti i mira povezuje s našim stjecanjem spoznaje Boga i njegovog Sina. To je razumno, jer je Stvoritelj, Jehova, žarišna točka prave spoznaje. Onaj tko se boji Boga može stvari sagledati u pravom svjetlu i doći do valjanih zaključaka (Priče Salamunove 1:7).
6 Zatim je Petar dao pobudu: “Dopunite svoju vjeru krepošću, svoju krepost spoznajom, svoju spoznaju samosvladavanjem, svoje samosvladavanje ustrajnošću, svoju ustrajnost odanošću Bogu, svoju odanost Bogu bratskom naklonošću, svoju bratsku naklonost ljubavlju. Jer ako ove stvari postoje u vama i obiluju, one će vas spriječiti da budete bilo nedjelatni bilo besplodni s obzirom na točnu spoznaju našeg Gospodina Isusa Krista” (1. Petrova 1:5-8, NW).b U sljedećem poglavlju čitamo da stjecanje spoznaje pomaže ljudima izbjeći prljavštine svijeta (2. Petrova 2:20). Petar je tako razjasnio da oni koji postaju kršćanima trebaju spoznaju, jednako kao i oni koji već služe Jehovi. Jesi li u jednoj od tih kategorija?
Uči, ponavljaj, koristi
7. Na koji su način mnogi stekli točnu spoznaju temeljnih biblijskih istina?
7 Možda imaš biblijski studij s Jehovinim svjedocima, jer u njihovoj poruci prepoznaješ zvuk istine. Jednom tjedno, oko sat vremena, razmatraš biblijske teme, koristeći pomoćno sredstvo za proučavanje kao što je knjiga I ti možeš vječno živjeti u raju na Zemlji. Izvrsno! Mnogi koji su imali takav studij s Jehovinim svjedocima stekli su točnu spoznaju. Što, dakle, možeš ti učiniti da bi povećao obim onoga što osobno učiš? Evo nekih prijedloga.c
8. Što netko tko proučava može učiniti u svojoj pripremi za proučavanje da bi više naučio?
8 Unaprijed, dok se pripremaš za svoj studij, pregledaj materijal koji ćeš obraditi. To znači da pregledaš naslov poglavlja, podnaslove, te sve slike koje se koriste da bi ilustrirale materijal. Zatim, kad pročitaš odlomak ili određeni dio publikacije, potraži ključne misli i biblijske citate koji ih potkrepljuju, te ih podcrtaj ili istakni. Da bi vidio jesi li naučio obrađene istine, pokušaj odgovoriti na pitanja za razne odlomke. Pritom pokušaj odgovore oblikovati vlastitim riječima. Konačno, ponovi gradivo, pokušavajući se prisjetiti glavnih misli i potkrepljujućih argumenata.
9. Kako će primjena prijedloga o proučavanju pomoći nekome da nauči?
9 Ako primijeniš ove prijedloge, možeš očekivati da ćeš umnožiti spoznaju. Zašto? Jedan je razlog taj što ćeš materijalu pristupiti sa živom željom da učiš, pripremajući na taj način teren, da se tako izrazimo. Kad dobiješ sliku u globalu, a zatim potražiš glavne misli i tokove razmatranja, uvidjet ćeš kako se detalji povezuju s temom ili zaključkom. Zaključno ponavljanje pomoći će ti da se prisjetiš onoga što si proučavao. A što će ti pomoći kasnije, u toku tvog proučavanja Biblije?
10. (a) Zašto samo ponavljanje činjenica ili novih informacija ima ograničenu vrijednost? (b) Što sve uključuje “prisjećanje u postupnim intervalima”? (c) Kako su izraelski sinovi mogli izvući korist iz ponavljanja?
10 Stručnjaci na području obrazovanja znaju vrijednost pravovremenog i smisaonog ponavljanja. To nije samo mehaničko ponavljanje riječi, što si možda pokušao u školi, učeći napamet neko ime, činjenicu ili ideju. No, jesi li utvrdio da si ubrzo zaboravio ono što si ponavljao kao pjesmicu, da je to brzo nestalo iz tvog pamćenja? Zašto? Samo ponavljanje neke nove riječi ili činjenice može biti dosadno, a rezultati su kratkotrajni. Što može to promijeniti? Pomoći će tvoja istinska želja da naučiš. Još jedan ključ u tome jest smisaono ponavljanje. Pokušaj nekoliko minuta nakon što si nešto naučio, prije nego što izblijedi u sjećanju, utvrditi što si naučio. To se naziva “prisjećanje u postupnim intervalima”. Time što osvježavaš svoje pamćenje prije nego izblijedi, povećavaš duljinu zadržavanja upamćenog. U Izraelu su očevi trebali usaditi Božje zapovijedi u svoje sinove (5. Mojsijeva 6:6, 7). “Usaditi” znači poučavati ponavljanjem. Vjerojatno su mnogi od tih očeva najprije predočili zakone svojim sinovima; kasnije su ponavljali informaciju; a zatim su svojim sinovima postavljali pitanja o tome što su naučili.
11. Što se za vrijeme proučavanja Biblije može učiniti da bi se poboljšalo učenje?
11 Ukoliko neki Svjedok vodi s tobom biblijski studij, može ti on ili ona pomoći pri učenju tako da svako toliko u intervalima u toku proučavanja ponovite sažetak naučenog. To nije dječji način. To je metoda kojom se poboljšava proces učenja, pa zato radosno sudjeluj u povremenim ponavljanjima. Zatim, na kraju proučavanja, sudjeluj u završnom ponavljanju, pri kojem odgovaraš iz sjećanja. Tada možeš vlastitim riječima objasniti misli onako kako bi to učinio da poučavaš nekog drugog (1. Petrova 3:15). To će pripomoći da ti ono što učiš ostane dugo u pamćenju. (Usporedi Psalam 119:1, 2, 125; 2. Petrova 3:1.)
12. Što onaj tko proučava može sam učiniti da bi poboljšao svoje pamćenje?
12 Drugi koristan korak bit će za tebe ako unutar dan ili dva to što si naučio ispričaš nekome drugome, možda prijatelju iz škole, suradniku ili susjedu. Mogao bi spomenuti temu i zatim reći da bi baš volio vidjeti možeš li se sjetiti ključnih tokova razmatranja ili biblijskih citata koji to potkrepljuju. To bi moglo kod drugoga potaći zanimanje. Ako to i ne bi bio slučaj, sam proces tvog ponavljanja novih informacija nakon intervala od dan ili dva omogućit će da se one učvrste u tvom pamćenju. Tako ćeš ih doista naučiti, učinivši ono na što potiče 2. Petrova 3:18.
Aktivno učenje
13, 14. Zašto bismo trebali ići iznad toga da usvojimo i upamtimo informacije?
13 Učenje je više nego samo usvajanje činjenica ili sposobnost prisjećanja informacija. Religiozni ljudi u Isusovo vrijeme činili su to u svojim molitvama koje su ponavljali (Matej 6:5-7). Ali, kako su na njih utjecale te informacije? Jesu li donosili pravedne plodove? Ne bi se baš moglo reći (Matej 7:15-17; Luka 3:7, 8). Dio problema bio je taj da znanje nije prodiralo do njihovih srca i korisno na njih utjecalo.
14 Prema Petru, s kršćanima bi trebalo biti drugačije, kako onda tako i danas. On nas potiče da svoju vjeru dopunimo spoznajom koja će nam pomoći da izbjegavamo biti neaktivni ili besplodni (2. Petrova 1:5, 8). Da bi se to u našem slučaju pokazalo istinitim, moramo željeti rasti u toj spoznaji i željeti da ona duboko na nas utječe, da dirne naše najskrovitije ja. To se možda ne događa uvijek.
15. Kakav se problem razvio kod nekih hebrejskih kršćana?
15 U Pavlovo vrijeme hebrejski kršćani su s tim u vezi imali izvjestan problem. Budući da su bili Židovi, posjedovali su određeno znanje o Pismima. Znali su za Jehovu i neke njegove zahtjeve. Kasnije su tome pridodali znanje o Mesiji, iskazali vjeru i krstili se kao kršćani (Djela apostolska 2:22, 37-41; 8:26-36). Sigurno su mjesecima i godinama pohađali kršćanske sastanke, gdje su mogli sudjelovati u čitanju i u komentiranju biblijskih citata. Ipak, neki nisu rasli u spoznaji. Pavao je pisao: “Iako trebate biti učitelji s obzirom na vrijeme, vi opet trebate nekoga da vas uči od početka osnovne stvari svetih Božjih objava; i postali ste takvi da vam je potrebno mlijeko, a ne čvrsta hrana” (Hebrejima 5:12, NW). Kako je do toga moglo doći? Bi li se to moglo dogoditi i nama?
16. Što je trajno smrznuto tlo, i kako ono utječe na biljke?
16 Za usporedbu, razmisli o trajno smrznutom tlu na Arktiku i u drugim područjima gdje je prosječna temperatura ispod točke smrzavanja. Zemlja, stijenje i podzemna voda smrzavaju se i pretvaraju u krutu masu, ponekad do dubine od 900 metara. Ljeti može doći do otapanja površinskog sloja zemlje (nazvanog aktivni sloj). Međutim, taj tanki sloj otopljene zemlje obično je blatnjav, jer se vlaga ne može probiti kroz trajno smrznuti dio tla koji je ispod. Biljke koje rastu na tankom površinskom sloju često su male ili kržljave; korijenje im ne može probiti trajno smrznuti sloj tla. ‘Što trajno smrznuto tlo ima s time rastem li ja u spoznaji biblijske istine?’, možda se pitaš.
17, 18. Kako se trajno smrznuto tlo i njegov aktivni sloj mogu upotrijebiti da bi se ilustriralo situaciju koja se razvila kod nekih hebrejskih kršćana?
17 Trajno smrznuto tlo dobro ilustrira situaciju kod onoga kome misaone snage nisu aktivno uključene u usvajanje, pamćenje i korištenje točne spoznaje. (Usporedi Matej 13:5, 20, 21.) On vjerojatno ima mentalnu sposobnost da uči različite stvari, uključujući i biblijsku istinu. Proučavao je “osnovne stvari svetih Božjih objava” i možda stekao uvjete za krštenje, baš kao što je to bio slučaj i kod onih hebrejskih kršćana. No, on se možda nije ‘dao na zrelost’, na ono što je dalje od ‘prvotne nauke o Kristu’ (Hebrejima 5:12; 6:1, NW).
18 Predoči si neke od tih kršćana na tadašnjim sastancima. Bili su prisutni i budni, no je li im um bio uključen u učenje? Jesu li aktivno i iskreno rasli u spoznaji? Možda nisu. Kod nezrelih se sva uključenost na sastancima bazirala takoreći na tankom aktivnom sloju, dok je ispod toga bila smrznuta dubina. Korijenje čvršćih ili složenijih istina nije moglo probiti u to područje trajno smrznutog mentalnog tla. (Usporedi Izaija 40:24.)
19. Na koji bi način neki iskusni kršćanin danas mogao postati poput hebrejskih kršćana?
19 Slično bi moglo biti i s današnjim kršćaninom. Mada prisutan na sastancima, on možda ne koristi te prigode da bi rastao u spoznaji. A kako je s aktivnim sudjelovanjem na njima? Za neku novopridruženu ili mladu osobu moglo bi predstavljati pravi napor da se dobrovoljno javi kako bi pročitala neki biblijski redak ili dala komentar riječima iz odlomka, što bi bio odraz lijepe i pohvalne primjene njene sposobnosti. Ali, Pavao je pokazao da drugi, s obzirom na vrijeme koliko su već kršćani, ukoliko žele nastaviti rasti u spoznaji, trebaju napredovati iznad onog početnog stupnja sudjelovanja (Jevrejima 5:14).
20. Kakvu bi analizu samoga sebe svatko od nas trebao napraviti?
20 Ako neki iskusni kršćanin nikad ne napreduje iznad toga da pročita neki biblijski redak ili dâ osnovni komentar izravno iz odlomka, njegovo sudjelovanje dolazi vjerojatno s vrha, iz “aktivnog sloja” njegova uma. Iz sastanka u sastanak dubina njegovog mentalnog potencijala može ostajati u smrznutom stanju, ako to nadalje povežemo s našom usporedbom o trajno smrznutom tlu. Trebali bismo se zapitati: ‘Je li tako i kod mene? Jesam li dozvolio da se u meni stvori neka vrsta trajno smrznutog mentalnog tla? Koliko sam mentalno budan i zainteresiran za učenje?’ Ako nam je i neugodno iskreno odgovoriti na to, mi sada možemo početi poduzimati korake da bismo rasli u spoznaji.
21. Koje bi korake o kojima je bilo riječi ranije mogao primijeniti u pripremi za sastanke ili na njima?
21 Svaki od nas može primijeniti prijedloge iz 8. odlomka. Bez obzira koliko smo već povezani sa skupštinom, možemo donijeti odluku da se damo na zrelost i veću spoznaju. Kod nekih će to značiti marljiviju pripremu za sastanke, možda oživljavanje navika kakve su imali pred mnogo godina, ali od kojih su polagano odstupili. Dok se pripremaš, pokušaj odrediti koje su ključne misli i razumjeti nepoznate biblijske citate koji su upotrijebljeni u razvijanju toka razmatranja. Uoči svaki novi kut gledanja ili aspekt u materijalu koji proučavaš. Isto tako, pokušaj za vrijeme sastanka kod sebe primijeniti prijedloge spomenute u 10. i 11. odlomku. Trudi se biti budan, u mentalnom pogledu, kao da održavaš visoku temperaturu svog uma. Time ćeš osujetiti svaku sklonost da se stvori “trajno smrznuto tlo”; takav će svjestan napor otopiti i svako “smrznuto” stanje koje se možda prije razvilo (Priče Salamunove 8:12, 32-34).
Spoznaja, pomoć u donošenju ploda
22. Kakvu ćemo korist imati ako povećavamo svoju spoznaju?
22 Kako ćemo osobno imati koristi ako radimo na tome da rastemo u nezasluženoj dobrohotnosti i spoznaji našeg Gospodina i Spasitelja Isusa Krista? Ako se svjesno naprežemo da svoje misaone snage održimo budnima, spremni da usvajamo spoznaju, sjeme novih i složenijih biblijskih istina uhvatit će duboke korijene, a naše će razumijevanje rasti i postajati trajno. To će biti usporedivo s onim što je Isus rekao u jednoj drugoj usporedbi o srcima (Luka 8:5-12). Sjeme koje pada na dobru zemlju može pustiti jako korijenje da bi poduprlo biljke koje stvaraju i donose plod (Matej 13:8, 23).
23. Kakvi mogu biti rezultati ako uzmemo k srcu 2. Petrovu 3:18? (Kološanima 1:9-12).
23 Isusova se usporedba ponešto razlikovala, no dobri rezultati bili su slični onome što je Petar obećao: “Zbog tog razloga, doprinesite tome svim svojim iskrenim naprezanjem i tako dopunite svoju vjeru krepošću, svoju krepost spoznajom (...). Jer ako ove stvari postoje u vama i obiluju, one će vas spriječiti da budete bilo nedjelatni bilo besplodni s obzirom na točnu spoznaju našeg Gospodina Isusa Krista” (2. Petrova 1:5-8, NW). Da, naš će nam rast u spoznaji pomoći da budemo plodni. Utvrdit ćemo da će nam usvajanje veće spoznaje donositi još veće zadovoljstvo (Priče Salamunove 2:2-5). Ono što naučiš prije će postati tvoja svojina i biti korisno ukoliko poučavaš druge da postanu učenici. Tako ćeš i u tom pogledu biti plodniji i donijet ćeš slavu Bogu i njegovom Sinu. Petar je svoje drugo pismo zaključio riječima: “Nadalje rastite u nezasluženoj dobrohotnosti i spoznaji našeg Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Njemu neka je slava i sada i do dana vječnosti” (2. Petrova 3:18, NW).
[Bilješke]
a “[To] se može usporediti sa spoznajom koju stekne čovjek koji želi više saznati o Mjesecu kada se popne na krov svoje kuće da bi mu Mjesec bio bliži.”
b Vjera i krepost, prva dva svojstva u ovom odlomku, razmatrala su se u našem izdanju od 15. srpnja 1993.
c Ovi prijedlozi mogu također pomoći dugogodišnjim kršćanima da imaju više od svog osobnog studija i pripreme za sastanke.
Možeš li se sjetiti?
◻ Zašto bi trebao biti zainteresiran za povećanje svoje spoznaje?
◻ Kako onaj tko proučava Bibliju može imati više koristi od svog studija?
◻ Koju opasnost želiš izbjeći, što je ilustrirano trajno smrznutim tlom?
◻ Zašto bi trebao biti odlučan poboljšati svoju sposobnost povećavanja spoznaje?
[Slika na stranici 15]
Imam li problema s trajno smrznutim mentalnim tlom?