Sve postaje novo — kao što je i prorečeno

 1, 2. Zašto mnogi ljudi s pravom oklijevaju razmišljati o tome što donosi budućnost?

JESI li ikada rekao ili pomislio: ‘Tko zna što donosi sutra?’ Sigurno možeš razumjeti zašto ljudi nisu skloni nagađati što će donijeti budućnost ili vjerovati onima koji možda nepromišljeno tvrde kako znaju što nam predstoji. Ljudi naprosto ne mogu točno predvidjeti što će se dogoditi tijekom mjeseci ili godina koje stoje pred nama.

² U izdanju časopisa Forbes ASAP, koje je u cijelosti bilo posvećeno vremenu kao temi, Robert Cringely, televizijski voditelj dokumentarnih emisija, napisao je sljedeće: “Vrijeme na kraju ponizi sve nas, ali najveći udarac zadaje prognostičarima. Nastojanje da se pogodi budućnost igra je u kojoj gotovo uvijek gubimo. (...) Pa ipak, takozvani stručnjaci i dalje iznose svoja predviđanja.”

 3, 4. (a) Zašto neki imaju optimistično gledište o novom mileniju? (b) Kakva su realna očekivanja nekih što se tiče budućnosti?

³ Možda si primijetio da izgleda sve više ljudi razmišlja o budućnosti otkako se toliko mnogo pažnje pridaje novom mileniju. Početkom prošle godine u časopisu Maclean’s naveden je komentar: “Za većinu Kanađana 2000. godina možda je samo još jedna kalendarska godina, no mogla bi se poklopiti s jednim uistinu novim početkom.” Profesor Chris Dewdney sa Sveučilišta York naveo je sljedeći razlog kao temelj za optimizam: “Novi milenij znači da možemo oprati ruke od jednog zaista jezivog stoljeća.”

⁴ Zvuči li ti to kao puko zavaravanje? U Kanadi je samo 22 posto sudionika jedne ankete izjavilo kako “vjeruje da će 2000. donijeti svijetu novi početak”. Ustvari, gotovo polovina njih “očekuje još jedan sukob svjetskih razmjera” — svjetski rat — unutar idućih 50 godina. Jasno je da većina ljudi uviđa da novi milenij ne može odstraniti naše probleme i načiniti sve novo. Sir Michael Atiyah, nekadašnji predsjednik britanskog Kraljevskog društva, napisao je: “Brzi tempo promjena (...) pokazuje da će dvadeset i prvo stoljeće čitavoj našoj civilizaciji donijeti presudne izazove. Problemi povezani s porastom stanovništva, ograničenim resursima, zagađivanjem okoliša i raširenim siromaštvom već nas sada pogađaju i hitno je potrebno uhvatiti se ukoštac s njima.”

 5. Gdje možemo pronaći pouzdane informacije o budućnosti?

⁵ Možda se pitaš: ‘Kad ljudi već ne mogu predvidjeti što nam donosi budućnost, zar je ne bismo onda trebali jednostavno ignorirati?’ Odgovor je ne! Istina je da ljudi ne mogu točno predvidjeti budućnost, no ne trebamo zato misliti da nitko ne može. Pa, tko to onda može, i zašto da optimistično gledamo na budućnost? Zadovoljavajuće odgovore na ta pitanja možeš pronaći u četiri konkretna predviđanja. Ona su zapisana u najraširenijoj i najčitanijoj knjizi, no knjizi koju se istovremeno vrlo često pogrešno razumije i zanemaruje — u Bibliji. Kakvo god da je tvoje mišljenje o Bibliji i koliko god da je dobro poznaš, imat ćeš velike koristi ako razmotriš ova četiri vrlo važna biblijska citata. Oni zapravo predviđaju budućnost u vrlo pozitivnom svjetlu. Štoviše, ova četiri ključna proročanstva ukazuju na to kakva može biti tvoja budućnost i budućnost osoba koje voliš.

 6, 7. Kada je Izaija prorokovao, i kako su se njegova predviđanja ispunila na zadivljujuć način?

⁶ Prvo se nalazi u 65. poglavlju Izaije. Prije nego što ga pročitaš, zadrži u mislima okvir radnje — kada je tekst napisan i pod kakvim okolnostima. Božji prorok Izaija koji je zapisao ove riječi živio je više od jednog stoljeća prije nego što je kraljevstvo Jude prestalo postojati. Kraj je nastupio kada je Jehova nevjernim Židovima uskratio svoju zaštitu, dopuštajući da Babilonci opustoše Jeruzalem i njegove stanovnike odvedu u izgnanstvo. To se dogodilo više od sto godina nakon što je Izaija to predvidio (2. Dnevnika 36:15-21).

⁷ Što se tiče povijesne pozadine ispunjenja ovih riječi, sjeti se da je Izaija uz Božje vodstvo prorekao ime tada još nerođenog Perzijanca Kira, koji je na koncu porazio Babilon (Izaija 45:1). Kir je učinio pripreme za povratak Židova u njihovu domovinu 537. pr. n. e. Izaija je na zadivljujuć način prorekao tu obnovu, kao što čitamo u 65. poglavlju. Usredotočio se na radosne okolnosti u kojima su se našli Izraelci nakon što su se vratili u svoju domovinu.

 8. Kako je Izaija prorekao radosnu budućnost, i koji izraz naročito pobuđuje zanimanje?

⁸ U Izaiji 65:17-19 čitamo: “Gle, ja ću stvoriti nova nebesa i novu zemlju, i što je prije bilo neće se spominjati niti će na um dolaziti. Nego se radujte i veselite se dovijeka radi onoga što ću ja stvoriti; jer gle, ja ću stvoriti Jeruzalem da bude veselje i narod njegov da bude radost. I ja ću se veseliti radi Jeruzalema, i radovaću se radi naroda svojega, i neće se više čuti u njemu plač ni jauk.” Sasvim sigurno, okolnosti koje je Izaija opisao bile su daleko bolje od onih u kojima su Židovi živjeli u Babilonu. On je prorekao radost i veselje. Obrati sada pažnju na frazu ‘nova nebesa i nova zemlja’. To je prvo od četiri mjesta na kojima se ta fraza spominje u Bibliji, a ta četiri retka mogu izravno utjecati na našu budućnost, čak je i proreći.

 9. Kako su se riječi iz Izaije 65:17-19 ispunile na drevnim Židovima?

⁹ Prvobitno ispunjenje Izaije 65:17-19 odnosilo se na drevne Židove koji su se, kao što je Izaija točno predvidio, vratili u svoju domovinu i u njoj ponovno uspostavili čisto obožavanje (Ezra 1:1-4; 3:1-4). Dakako, jasno ti je da je domovina u koju su se vratili bila na istoj planeti, a ne negdje drugdje u svemiru. Uviđanje te činjenice može nam pomoći da razumijemo što je Izaija podrazumijevao pod novim nebom i novom zemljom. Ne moramo, poput nekih, teoretizirati o nejasnim proročanstvima Nostradamusa ili drugih ljudskih prognostičara. Sama Biblija objašnjava što je Izaija želio reći.

10. Kako trebamo razumjeti što predstavlja nova ‘zemlja’ koju je prorekao Izaija?

¹⁰ U Bibliji se riječ “zemlja” ne odnosi uvijek na zemaljsku kuglu. Naprimjer, Psalam 96:1 kaže: “Pjevaj Jehovi, sva zemljo!” Znamo da naša planeta — kopno i golemi oceani — ne može pjevati. Ljudi su ti koji pjevaju. Da, Psalam 96:1 govori o ljudima na Zemlji.a No u Izaiji 65:17 spominju se i “nova nebesa”. Ako ‘zemlja’ predstavlja novo ljudsko društvo u domovini Židova, što su onda “nova nebesa”?

11. Na što ukazuje pojam “nova nebesa”?

¹¹ Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature (Enciklopedija biblijske, teološke i crkvene literature), čiji su autori M’Clintock i Strong, navodi sljedeće: “Kad god se ta scena pojavljuje u nekoj proročanskoj viziji, nebo označava (...) čitav skup vladajućih sila (...) koje su iznad svojih podanika i vladaju njima, kao što se doslovno nebo nalazi iznad Zemlje i vlada njome.” Govoreći o kombiniranom izrazu “nebo i zemlja”, enciklopedija objašnjava da u ‘proročanskom jeziku ti pojmovi označavaju politički položaj osoba različitog ranga. Nebo predstavlja one koji imaju vrhovnu vlast; zemlja predstavlja podanike, ljude nad kojima nadređeni vladaju.’

12. Kako su drevni Židovi doživjeli ispunjenje ‘novih nebesa i nove zemlje’?

¹² Kada su se Židovi vratili u svoju domovinu, dobili su nešto što bismo mogli nazvati novi sustav. Postojalo je novo vladajuće tijelo. Zorobabel, potomak kralja Davida, bio je namjesnik, a Jezus je bio prvosvećenik (Agej 1:1, 12; 2:21; Zaharija 6:11). Oni su sačinjavali “nova nebesa”. Nad kim su vladali? Ta “nova nebesa” bila su nad ‘novom zemljom’, očišćenim ljudskim društvom koje se vratilo na svoju zemlju kako bi obnovilo Jeruzalem i njegov hram za obožavanje Jehove. Stoga je u ispunjenju koje je uključivalo Židove tog vremena u pravom smislu postojalo novo nebo i nova zemlja.

13, 14. (a) Koje bismo daljnje mjesto na kojem se pojavljuje izraz ‘nova nebesa i nova zemlja’ trebali razmotriti? (b) Zašto je Petrovo proročanstvo naročito važno za naše vrijeme?

¹³ No budi oprezan kako ne bi izgubio iz vida poantu. Ovdje se ne radi niti o pokušaju stručnog tumačenja Biblije niti o tek letimičnom pogledu na drevnu povijest. Uvidjet ćeš to kada prijeđeš na razmatranje drugog mjesta gdje se pojavljuje izraz ‘nova nebesa i nova zemlja’. U 3. poglavlju 2. Petrove pronaći ćeš te riječi i vidjeti da imaju veze s našom budućnosti.

¹⁴ Apostol Petar napisao je svoje pismo preko 500 godina nakon što su se Židovi vratili u svoju domovinu. Kao Isusov apostol, Petar je pisao sljedbenicima Krista, “Gospodina” koji se spominje u 2. Petrovoj 3:2. U 4. retku Petar spominje Isusovu ‘obećanu prisutnost’ i zbog toga je ovo proročanstvo vrlo važno za današnje vrijeme. Mnoštvo dokaza pokazuje da je od prvog svjetskog rata Isus prisutan na taj način što ima vlast kao Vladar Božjeg nebeskog Kraljevstva (Otkrivenje 6:1-8; 11:15, 18). To je posebno značajno ako se uzme u obzir nešto drugo što je Petar prorekao u ovom poglavlju.

15. Kako se ispunjava Petrovo proročanstvo o ‘novim nebesima’?

¹⁵ U 2. Petrovoj 3:13 čitamo sljedeće: “Prema njegovom obećanju očekujemo nova nebesa i novu zemlju, i u njima će prebivati pravednost.” Možda već znaš da je Isus koji se nalazi na nebu glavni Vladar ‘novog neba’ (Luka 1:32, 33). Međutim, drugi biblijski reci pokazuju da on ne vlada sam. Isus je obećao da će apostoli i drugi poput njih imati svoje mjesto na nebu. Apostol Pavao je u knjizi Hebrejima takve osobe opisao kao ‘sudionike nebeskog poziva’. A Isus je rekao da će oni koji pripadaju toj grupi sjediti s njim na prijestoljima na nebu (Hebrejima 3:1; Matej 19:28; Luka 22:28-30; Ivan 14:2, 3). Ovdje je bitno to da i drugi vladaju s Isusom kao dio novog neba. Na što je onda Petar mislio pod pojmom ‘nova zemlja’?

16. Kakva ‘nova zemlja’ postoji već danas?

¹⁶ Kao i u slučaju drevnog ispunjenja — povratka Židova u njihovu domovinu — današnje ispunjenje 2. Petrove 3:13 uključuje ljude koji se podlažu vladavini novog neba. Danas ima na milijune onih koji se s radošću podlažu toj vladavini. Poučavaju se putem njenog obrazovnog programa i nastoje se držati njenih zakona koji se nalaze u Bibliji (Izaija 54:13). Oni čine temelj ‘nove zemlje’ budući da sačinjavaju svijetom rašireno društvo ljudi svih nacionalnosti, jezika i rasa te međusobno surađuju, podložni vladajućem Kralju, Isusu Kristu. Vrlo važna činjenica jest ta da i ti možeš biti dio toga! (Mihej 4:1-4).

17, 18. Zašto nam riječi iz 2. Petrove 3:13 pružaju razlog da razmišljamo o budućnosti?

¹⁷ Nemoj misliti da smo time došli do kraja, da nemamo nikakav detaljniji uvid u budućnost. Ustvari, razmatrajući kontekst 3. poglavlja 2. Petrove, pronaći ćeš naznake koje ukazuju na to da predstoji velika promjena. U 5. i 6. retku Petar piše o potopu Noinih dana koji je okončao tadašnji zli svijet. U 7. retku Petar spominje da se “sadašnja nebesa i zemlja”, vladavine i podanici, čuvaju za ‘dan suda i uništenja bezbožnih ljudi’. To je potvrda da se izraz “sadašnja nebesa i zemlja” ne odnosi na materijalni svemir, nego na ljude i na njihove vladavine.

¹⁸ Petar nakon toga objašnjava da će dolazak Jehovinog dana donijeti veliko čišćenje, otvarajući put za uspostavu novog neba i nove zemlje o kojima se govori u 13. retku. Obrati pažnju na riječi pri kraju tog retka — “u njima će prebivati pravednost”. Ne upućuju li one na zaključak da se moraju dogoditi neke krupne promjene nabolje? Zar se time ne otvara izgled za doista nove okolnosti, za vrijeme kada će ljudima život pričinjavati veće zadovoljstvo nego što je to danas slučaj? Ako si svjestan toga, tada si stekao uvid u ono što proriče Biblija, a relativno je malo onih koji posjeduju takav uvid.

19. U kom kontekstu knjiga Otkrivenje ukazuje na predstojeće “novo nebo i novu zemlju”?

¹⁹ No nemojmo tu stati. U 65. poglavlju Izaije i u 3. poglavlju 2. Petrove razmotrili smo dva primjera gdje se pojavljuje izraz ‘nova nebesa i nova zemlja’. Prijeđimo sada na 21. poglavlje Otkrivenja, gdje se još jednom u Bibliji pojavljuje taj izraz. I u ovom će nam slučaju koristiti razumijevanje konteksta. Dva poglavlja ranije, u 19. poglavlju Otkrivenja, nalazimo slikovitom simbolikom opisan rat — no to nije rat između neprijateljskih nacija. Na jednoj je strani “Riječ Božja”. Vjerojatno znaš da se ta titula odnosi na Isusa Krista (Ivan 1:1, 14). On se nalazi na nebu, a u ovoj je viziji prikazan zajedno sa svojim nebeskim vojskama. Protiv koga se bore? U tom poglavlju spominju se ‘kraljevi’, ‘vojni zapovjednici’ i ljudi različitih staleža, ‘mali i veliki’. Ta bitka obuhvaća predstojeći dan Jehovin, uništenje zlih (2. Solunjanima 1:6-10). Nadalje, 20. poglavlje Otkrivenja započinje opisom uklanjanja ‘prazmije, koja je Đavo i Sotona’. Time smo dobili pozadinu za razmatranje 21. poglavlja Otkrivenja.

20. Kakva značajna promjena predstoji, sudeći po riječima iz Otkrivenja 21:1?

²⁰ Apostol Ivan započinje uzbudljivim riječima: “Vidio sam novo nebo i novu zemlju; jer su prijašnje nebo i prijašnja zemlja prošli, i mora više nema.” Na temelju onoga što smo ustanovili u 65. poglavlju Izaije i 3. poglavlju 2. Petrove možemo biti sigurni da to ne znači da će doslovno nebo i naša planeta, sa svojim vodenim dubinama, biti zamijenjeni nekim novima. Kao što su prethodna poglavlja pokazala, uklonjeni će biti zli ljudi i njihove vladavine, uključujući i nevidljivog vladara Sotonu. Da, obećan je novi sustav stvari za ljude na Zemlji.

21, 22. Kakve nam blagoslove jamči Ivan, i što znači to što će suze biti obrisane?

²¹ U to ćemo se uvjeriti ako zavirimo dublje u ovo divno proročanstvo. Kraj 3. retka govori o vremenu kada će Bog biti s čovječanstvom, dobrotvorno usmjeravajući svoju pažnju na ljude koji vrše njegovu volju (Ezehijel 43:7). U 4. i 5. retku Ivan nastavlja: “Obrisat će [Jehova] svaku suzu s njihovih očiju, i smrti više neće biti, niti će više biti tuge ni vike ni boli. Prijašnje su stvari prošle. I Onaj koji sjedi na prijestolju rekao je: ‘Gle, sve činim novo.’ Također kaže: ‘Piši, jer su ove riječi vjerodostojne i istinite.’” Kakvog li ohrabrujućeg proročanstva!

²² Zastani malo kako bi uživao u onome što Biblija proriče. ‘Bog će obrisati svaku suzu s njihovih očiju.’ To se ne može odnositi na prirodne suze koje vlaže naše osjetljive oči niti se može odnositi na suze radosnice. Ne, suze koje će Bog obrisati suze su koje se prolijevaju uslijed patnje, tuge, razočaranja, boli i tjeskobe. Kako možemo biti sigurni u to? Pa, u ovom izuzetnom Božjem obećanju brisanje suza povezano je s time da ‘neće više biti smrti, tuge, vike ni boli’ (Ivan 11:35).

23. Kakve će okolnosti nestati prema onome što nam jamči Ivanovo proročanstvo?

²³ Zar to nije dokaz da će rak, zatim moždani i srčani udari, pa čak i smrt biti odstranjeni? Tko od nas nije izgubio voljenu osobu uslijed neke bolesti, nesreće ili katastrofe? Bog ovdje obećava da više neće biti smrti, što znači da djeca koja će se tada roditi neće morati nakon što odrastu ostarjeti — a na koncu i umrijeti. To proročanstvo također znači da više neće biti Alzheimerove bolesti, osteoporoze, tumora maternice, glaukoma, pa čak ni mrena — tako čestih pojava u starosti.

24. Kako će ‘novo nebo i nova zemlja’ biti na blagoslov, i što ćemo još razmotriti?

²⁴ Sigurno bi se složio s tim da bi tuge i vike bilo manje ako bi se odstranila smrt, starost i bolest. No, što je s mukotrpnim siromaštvom, zlostavljanjem djece i tiranskom diskriminacijom zbog porijekla ili boje kože? Ako bi takvih stvari — danas tako čestih — i dalje bilo, ne bismo se riješili tuge i vike. Prema tome, život pod ‘novim nebom i novom zemljom’ neće biti narušen današnjim uzrocima tuge. Kakva li je to promjena! No dosad smo razmotrili samo tri od četiri mjesta na kojima se u Bibliji pojavljuje izraz ‘novo nebo i nova zemlja’. Postoji još jedno koje je povezano s onim što smo dosada razmotrili i ono naglašava razloge zbog kojih se možemo radovati vremenu kada će Bog ispuniti svoje obećanje i ‘načiniti sve novo’, kao i načinu na koji će to učiniti. Sljedeći članak govori o tom proročanstvu i kako ono može utjecati na našu sreću.