Težiš li za prednostima službe?

 1. Slijeđenje kojeg cilja je za Jehovine svjedoke najvažnije?

JEHOVINI SVJEDOCI imaju razumne ciljeve za kojima teže na Bogu dopadljiv način i postižu ih. Drugačije nije ni za očekivati, jer i njihov Bog slijedi plemenite ciljeve, te uvijek provodi svoje naume (Izaija 55:8-11). Jehovini svjedoci ne bi smjeli biti nalik ljudima koji besciljno i ravnodušno idu kroz život, koji samo misle na sebe, radeći vrlo malo u korist drugih. Za Božje svjedoke je najvažnije slijediti plemeniti cilj objavljivanja vijesti o Kraljevstvu i posredovanja životodajne spoznaje Riječi Božje svojim bližnjima (Psalam 119:105; Marko 13:10; Ivan 17:3).

 2. Koji je cilj za kršćanske muškarce naveo Pavao prema 1. Timoteju 3:1?

² U Jehovinoj organizaciji ima i drugih plemenitih ciljeva. Jedan od tih spomenuo je i apostol Pavao kad je napisao: “Ovo je pouzdana riječ. Ako netko teži za službom nadglednika, vrstan posao želi.” Dotični želi činiti dobro drugima. On teži za “vrsnim poslom”, a ne za lakim životom i slavom. Jedan drugi prijevod ovog teksta glasi: “Bez daljnjega se može reći da onaj tko upravlja svoje srce na vodeće zadatke, posjeduje hvalevrijednu ambiciju” (1. Timoteju 3:1, Phillips).

 3, 4. Zašto treba onaj tko teži za službom nadglednika čuvati svoje srce?

³ Kako onaj tko upravlja svoje srce da postane kršćanskim starješinom, posjeduje “hvalevrijednu ambiciju”? Ambicija je jaka težnja za postizanjem određenog cilja. Priznajemo, postoji zdrava i bolesna ambicija. No, ako netko ponizno teži za nadgledničkom službom zato što bi želio služiti drugima, on će izvršavati svoju službu iz ispravnih poticaja, i tako će ona u duhovnom pogledu djelovati kao blagoslov. Ipak, dotični treba čuvati svoje srce (Priče Salamunove 4:23).

⁴ Neki ambiciozni ljudi teže za slavom. Drugi bi željeli vladati nad svojim bližnjima. Požuda za ugledom ili moći nalik je trulom korijenu, radi kojeg se može srušiti naizgled zdravo drvo. I kršćanin bi mogao podleći takvoj krivo motiviranoj ambiciji (Priče Salamunove 16:18). “Pisao sam nešto skupštini”, rekao je apostol Ivan, “ali Diotref, koji među njima rado zauzima prvo mjesto [“koji si tamo prisvaja vodeću ulogu”, Phillips], ništa od nas ne prima s poštovanjem. Zato ću, ako dođem, podsjetiti na njegova djela koja stalno čini brbljajući o nama zle riječi. I ne zadovoljava se time, nego sam ne prima braću s poštovanjem i one koji ih žele primiti pokušava spriječiti u tome i izbaciti iz skupštine” (3. Ivanova 9, 10, NW). Diotref je pokazivao nekršćansku ambiciju. Drskost i ambiciozna težnja da se vlada nad drugima nema mjesta među pravim Isusovim sljedbenicima (Priče Salamunove 21:4).

 5. S kakvim stajalištem trebaju kršćanski nadglednici brinuti o svojim zadacima?

⁵ Kršćanski nadglednici koji iz ispravnog poticaja prihvaćaju svoje zadatke, neće slijediti sebične ciljeve. Vrstan posao kršćanskog nadglednika smatrat će od Boga im povjerenom prednošću, pa će Božje stado pasti “ne na silu, nego dragovoljno, (...) ne iz težnje za prljavim dobitkom, nego iz oduševljenja! Ne vladajte okrutno nad dodijeljenim dijelovima Crkve, nego uvijek nastojte biti uzorom stadu!” (1. Petrova 5:2, 3, St). Da, nadglednici trebaju paziti da ne razvijaju ponos, niti da zloupotrebljavaju svoju moć.

 6. Zašto starješina ne smije vladati nad Božjim narodom?

⁶ Starješina ne smije vladati nad drugim kršćanima, jer je on njihov suradnik, a ne ‘gospodar njihove vjere’ (2. Korinćanima 1:24). Kad su neki apostoli težili za uglednim položajem, Isus je rekao: “Znate da vladari naroda okrutno postupaju s njima, i da se velikaši služe svojom vlašću protiv njih. Neka ne bude tako među vama! Naprotiv, tko želi biti velik među vama, neka bude vaš poslužnik! A tko želi biti prvi među vama, neka bude vaš sluga po primjeru Sina Čovječjega, koji nije došao da mu služe, nego da on služi i da dadne svoj život kao otkup mjesto svih!” (Matej 20:20-28, St). Starješina nije natpastir, nego samo potpastir. Ako bi vladao nad stadom, to bi svjedočilo o ponosnom duhu. Osim toga, ako bi i druge navodio da ga podupiru u njegovim ponosnim ambicijama, time bi uistinu mogla biti pričinjena velika šteta. U Mudrim izrekama čitamo: “Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne” (Izreke 16:5, St).

 7, 8. (a) Zašto moraju kršćanski starješine biti ponizni? (b) Navedi jedan primjer poniznog starješine.

⁷ Dakle, kršćanski starješine se trebaju ‘poniziti pod silnu ruku Božju’. Ponosan čovjek ne bi bio prikladan za zadatke duhovne naravi, jer samo ponizna osoba posjeduje ispravno stajalište srca i duha, što je potrebno da bi mogla vršiti božansku volju. “Jer se Bog suproti oholima, a poniznima iskazuje nezasluženu dobrohotnost” (1. Petrova 5:5, 6, NW). Da, Jehova blagoslivlja ponizne ljude. Iz njihovih redova imenuju se sposobni muževi za kršćanske starješine.

⁸ Novovremena povijest Jehovinih svjedoka puna je izvještaja o poniznoj službi Bogu dopadljivih osoba. Kao primjer može poslužiti W. J. Thorn, blagi brat, nekadašnji putnik ili putujući nadglednik i dugogodišnji radnik Betela. Jedna sestra u vjeri kaže za njega sljedeće: “Nikada neću zaboraviti izjavu brata Thorna, koja mi je bila od pomoći sve do danas. On je rekao, a ja ga citiram: ‘Uvijek kad bih počeo visoko misliti o sebi, stao sam takoreći u kut i rekao: “Ti mala čestico prašine. Što si ti da bi mogla biti ponosna?”’” Kakvog li hvalevrijednog stajališta, kako za starješine, tako i za sve ostale! Prisjeti se: “Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život” (Izreke 22:4, St).

 9. Zašto se može reći da želja za nadgledničkom službom potječe od Boga?

⁹ Potječe li od Boga želja da se služi kao nadglednik? Da, Jehovin duh daje poticaj, hrabrost i snagu, da bi mu se prinosila sveta služba. Primjerice, što se dogodilo kad su progonjeni Isusovi sljedbenici molili za neustrašivost u propovijedanju? “Dok su molili, potrese se mjesto na kojem bijahu sakupljeni. Svi se napuniše Duha Svetoga te neustrašivo počeše navješćivati riječ Božju” (Djela apostolska 4:27-31, St). Ako je sveti duh prouzročio takvo što, tada on može i navesti čovjeka da teži za prednostima službe.

10. (a) Što bi moglo biti razlogom da kršćanin ne teži za prednostima službe? (b) U što možemo biti sigurni ako nam Bog povjerava neku prednost?

¹⁰ Što bi moglo biti razlogom da revan kršćanin ne teži za prednostima službe? On, doduše, može biti duhovan čovjek, ali se ne osjeća doraslim toj dužnosti (1. Korinćanima 2:14, 15). Naravno, ne smijemo imati previsoko mišljenje o sebi, moramo biti svjesni svojih granica (Mihej 6:8). Umjesto da uobraženo mislimo kako smo mi najprikladniji za određeni zadatak, uvijek je dobro misliti da je ‘mudrost u skromnih’ (Priče Salamunove 11:2). Ali, trebamo također shvatiti da nam Bog može dati potrebnu snagu za udovoljavanje povjerenim nam prednostima službe. Pavao je rekao: “U svemu sam jak kroz onoga koji mi snagu daje” (Filipljanima 4:13, NW).

11. Što može pomoći kršćaninu koji ne teži za prednostima službe, jer misli da mu manjka mudrost potrebna za davanje savjeta?

¹¹ Neki kršćanin možda ne teži za prednostima službe jer misli da mu nedostaje potrebna mudrost za davanje savjeta. No, možda bi mogao steći mudrost ako bi revnije istraživao Riječ Božju i redovito se molio za mudrost. Jakov je pisao: “Dakle, ako kome od vas nedostaje mudrosti, neka traži od Boga, jer on daje svima velikodušno i bez prigovora, i dat će mu je. No, neka traži neprestano s vjerom, ne sumnjajući uopće, jer je onaj koji sumnja kao morski val kojeg vjetar nosi i razbacuje. Ustvari, neka takav čovjek ne zamišlja da će bilo što primiti od Jehove, jer je neodlučan i nepostojan na svim putevima svojim” (Jakov 1:5-8, NW). Bog je saslušao Salamunovu molitvu, time što mu je dao “mudro i razumno srce”, tako da je prilikom suđenja mogao razlikovati između dobra i zla (1. Kraljevima 3:9-14). Salamun je, doduše, bio naročito povlašten, ali na temelju revnog proučavanja i uz Božju pomoć, mogu i muževi kojima je povjerena odgovornost u skupštini davati drugima savjete na ispravan način. “Sam Jehova daje mudrost, iz njegovih je usta znanje i razbor” (Priče Salamunove 2:6, NW).

12. Što može nekom muškarcu pomoći ukloniti zabrinutost radi koje ne teži za prednostima službe?

¹² I određena zabrinutost može zadržati nekog muškarca da ne teži za službenom dužnošću. Možda vjeruje kako ne bi mogao udovoljiti teškoj odgovornosti starješine. Čak je i Pavao priznao da ‘ga svakodnevno pritišće briga za sve skupštine’ (2. Korinćanima 11:28, NW). Ali, Pavao je znao što treba učiniti kad se pojave strahovanja: “Ne budite zabrinuti ni za što nego u svemu molitvom i smjernom molbom, zajedno sa zahvalom, obznanite svoje zahtjeve Bogu; a mir Božji koji nadilazi svaku misao, čuvat će vaša srca i vaše misli kroz Isusa Krista” (Filipljanima 4:6, 7, NW). Da, moliti se Bogu i uzdati se u njega može doprinijeti uklanjanju zabrinutosti.

13. Kako se može moliti onaj tko se još osjeća nesigurnim da li treba težiti za prednostima službe?

¹³ Ako unatoč tome ne može biti uklonjena zabrinutost, pa je netko još uvijek nesiguran treba li težiti za prednostima službe, mogao bi moliti poput Davida: “Pronikni me svega, Bože, srce mi upoznaj, iskušaj me i upoznaj misli moje: pogledaj, ne idem li putem pogubnim, i povedi me putem vječnim!” (Psalam 139:23, 24, St). Bez obzira koliko bi “uznemiravajuće” mogle biti naše misli, Bog nam može pomoći osloboditi ih se i duhovno napredovati. (Vidi The New International Version.) To proizlazi iz jednog drugog psalma: “Čim pomislim: ‘Noga mi posrće’, dobrota me tvoja, o Jahve, podupire. Kad se skupe tjeskobe u srcu mome, tvoje mi utjehe dušu vesele” (Psalam 94:18, 19, St).

14. Zašto onaj tko ne teži za prednostima službe treba moliti za Božji sveti duh?

¹⁴ Za kršćanina koji je zabrinut zbog nesposobnosti ili ga pomanjkanje motivacije sprečava da teži za prednostima službe, zaista je umjesno da se moli za Božji duh. Isus je rekao: “Prema tome, ako vi, iako ste zli, znate kako davati svojoj djeci dobre darove, koliko će više Otac na nebu dati svetog duha onima koji ga mole!” (Luka 11:13, NW). Budući da mir i samosvladavanje pripadaju plodovima duha, taj duh nam može pomoći nadvladati zabrinutost ili osjećaj nedoraslosti (Galaćanima 5:22, 23).

15. Koja vrsta molitve može pomoći onima kojima nedostaje motivacija da se stave na raspolaganje za prednosti službe?

¹⁵ A kako je u slučaju kad manjka motivacija? Kao kršteni kršćani, trebamo se moliti da Bog dopusti da radimo ono što se njemu dopada. David je molio: “Daj da upoznam, tvoje puteve Jehova. (...) Daj mi da hodim u istini tvojoj i pouči me” (Psalam 25:4, 5, NW). Molitve poput ove pomoći će nam da ne krenemo krivim putem, a na sličan način možemo se moliti kad nam nedostaje motivacija da težimo za prednostima službe. Možemo moliti Jehovu da pobudi u nama želju za preuzimanjem prednosti službe. Da, ako molimo za Božji duh i damo se voditi od njega, bez oklijevanja stavit ćemo se na raspolaganje kad nam budu povjerene prednosti službe. Konačno, mi se kao Božji sluge ne smijemo nikada protiviti njegovom duhu (Efežanima 4:30).

16. Koje je stajalište jak podstrek da se teži za odgovornostima u skupštini?

¹⁶ Budući da posjedujemo “Kristovu misao”, raduje nas činiti Božju volju (1. Korinćanima 2:16, St). Isus je imao jednako stajalište kao psalmist, koji je rekao: “Milje mi je, Bože moj, vršit volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim” (Psalam 40:9, St). Krist je rekao: “Evo dolazim da činim volju tvoju”, čak kad je to uključivalo smrt na mučeničkom stupu (Hebrejima 10:9, 10, St). Želja da se u Jehovinoj službi dade sve od sebe, jak je podstrek da se teži za odgovornostima u skupštini.

17. (a) Zašto muževi koji se više ne mogu tako neograničeno zalagati kao ranije, ne trebaju biti obeshrabreni? (b) Koja je najdivnija od svih prednosti?

¹⁷ Neki koji su ranije vodili brigu o važnim skupštinskim stvarima, ne mogu trenutno više udovoljavati tim prednostima zbog zdravstvenih problema ili iz nekih drugih razloga. Radi toga ne trebaju biti obeshrabreni. Mi znamo da puno vjernih muževa koji se ne mogu više tako neograničeno zalagati kao ranije, ipak ustraju kao čuvari besprijekornosti (Psalam 25:21). Zaista, starješine koji su ponizno služili niz godina, mogu i dalje stavljati na raspolaganje svoje bogato iskustvo, time što ostaju u starješinstvu. Oni ne trebaju odstupiti od svoje službe, zato što su možda spriječeni starošću ili nekim drugim manama. Međutim, svaki Jehovin svjedok trebao bi cijeniti najdivniju od svih prednosti, naime, da kao branitelj svetog Božjeg imena ‘govori o slavi njegova kraljevstva’ (Psalam 145:10-13).

18. (a) Što može biti potrebno ako je neki starješina ili sluga pomoćnik razriješen svoje službe? (b) Koje je uzorno stajalište pokazao brat koji je bio razriješen svoje službe?

¹⁸ Ako si jednom bio starješina ili sluga pomoćnik, a trenutno ne služiš više kao takav, budi siguran da je Bog još uvijek zainteresiran za tebe i možda će ti u budućnosti dati neke neočekivane prednosti (1. Petrova 5:6, 7). Ako trebaš poduzeti neke promjene, budi spreman priznati grešku i uz Božju pomoć raditi na poboljšanju. Neki koji su bili razriješeni dužnosti starješine, razvili su nekršćansko stajalište, neki od njih postali su neaktivni ili su otpali od istine. Ipak, daleko je mudrije pripadati onima koji pokazuju dobar duh! Primjerice, kad je jedan brat iz Srednje Amerike, koji je godinama služio kao starješina, bio razriješen svoje dužnosti, rekao je: “Za mene je jako bolno izgubiti prednost koja mi je tako dugo vrlo mnogo značila. Ali, ja ću se zalagati svom snagom i dati sve od sebe kako bih ponovno stekao prednosti službe, bez obzira za što bi me braća mogla upotrijebiti.” Nakon nekog vremena tom je bratu ponovno dodijeljena prednost da služi kao starješina.

19. Koji se prikladni savjet daje bratu koji je razriješen svoje prednosti?

¹⁹ Budeš li razriješen prednosti službe starješine ili sluge pomoćnika, sačuvaj duh poniznosti. Čuvaj se toga da postaneš ogorčen, što bi te učinilo neprikladnim za buduće prednosti. Bogu dopadljivim stajalištem stječe se poštovanje drugih. Umjesto da budeš obeshrabren, razmišljaj o tome kako Jehova blagoslivlja tvoju službu ili tvoje domaćinstvo. Izgrađuj duhovno članove svoje obitelji, posjećuj bolesne i hrabri slabe. A iznad svega cijeni svoju prednost da slaviš Boga i da možeš kao Jehovin svjedok objavljivati dobru vijest (Psalam 145:1, 2; Izaija 43:10-12).

20. Kako može starješinstvo pomoći nekadašnjem nadgledniku ili slugi pomoćniku?

²⁰ Starješinstvo treba biti svjesno da razrješenje od službe starješine ili sluge pomoćnika može jako opterećivati nekoga, čak ako je to uslijedilo po vlastitoj želji. Ako dotični nije isključen, starješine mu trebaju s puno ljubavi pomagati u duhovnom smislu ako utvrde da je brat ožalošćen (1. Solunjanima 5:14). Treba mu predočiti da je on potreban skupštini. Čak u slučaju da je trebalo dati savjet, ponizan i zahvalan muškarac može vrlo brzo opet dobiti u skupštini dodatne prednosti službe.

21. Tko je morao čekati na prednosti službe i što se preporučuje onima koji danas čekaju na to?

²¹ Ako težiš za prednostima službe, može potrajati neko vrijeme dok ne dobiješ veće prednosti. Ne budi nestrpljiv. Mojsije je čekao 40 godina dok ga je Bog upotrijebio u vezi oslobođenja Izraelaca iz egipatskog ropstva (Djela apostolska 7:23-36). Prije negoli je bio imenovan za Mojsijevog nasljednika, Jozua je dugo djelovao kao njegov pomoćnik (2. Mojsijeva 33:11; 4. Mojsijeva 27:15-23). David je dosta dugo čekao da postane kraljem u Izraelu (2. Samuelova 2:7; 5:3). Petar i Ivan Marko su očito ponekad bili podvrgnuti procesu čišćenja (Matej 26:69-75; Ivan 21:15-19; Djela apostolska 13:13; 15:36-41; Kološanima 4:10). Dakle, ako trenutno nemaš još nikakvih zadataka u skupštini, možda Jehova daje da se još oblikuješ daljnjim iskustvima. Ako težiš za nekom prednosnom službom, traži pomoć od Jehove, a on će te u određeno vrijeme blagosloviti dodatnim prednostima. U međuvremenu, radi marljivo na svojim osobinama, kako bi stekao sposobnost nošenja skupštinskih odgovornosti i pokazuj duh poput Davida, koji je rekao: “Usta će moja kazivati slavu Jehovinu; i svako tijelo neka blagoslivlja sveto ime njegovo do nedoglednog vremena, da, zauvijek” (Psalam 145:21, NW).